Connect with us

Svijet

ZAPADNI BALKAN TREBA DA ISKORISTI PRILIKU: Potrebni hrabri lideri

Ministarka spoljnih i evropskih poslova Slovenije Tanja Fajon ocijenila je da bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo “punom brzinom” da iskoriste priliku pomenutu na Bledskom strateškom forumu, u vezi sa proširenjem EU do 2030. Povodom konstatacije predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, da EU i Zapadni Balkan treba da budu spremni za proširenje do 2030. godine, i to da li bi obje strane zaista mogle da budu spremne za proširenje do tog datuma, ona kaže da je njen odgovor na ta pitanja vrlo jasan.

“Prilika je tu i trebalo bi da je iskoristimo punom brzinom. Treba da radimo na pronalaženju dovoljne političke volje na Zapadnom Balkanu za reforme i dovoljne političke volje unutar EU za proširenje”, naglasila je ona u autorskom tekstu za “Politiku”, prenosi Tanjug.

Kako kaže, treba da se fokusiramo na krajnju destinaciju, pritom “ne zanemarujući putovanje”.

“Kad je u pitanju Evropska unija, proširenje EU se nesumnjivo vratilo na dnevni red. Geopolitički pejzaž jasno daje do znanja da nema alternative proširenju EU. Rat u Ukrajini povećao je apetit za proširenjem, a afirmisao je i utisak da je za EU proširenje strateška neophodnost. Jednostavno rečeno sada ili nikada”, navela je ona.

Prema riječima Fajonove, to naravno ne znači da će kriterijumi proširenja EU biti odbačeni i da bi Zapadni Balkan mogao da uđe u uniju bez njihovih ispunjena.

“To znači da će se više političke pažnje posvetiti regionu i da će se od zemalja Zapadnog Balkana tražiti što brže ispunjenje kriterijuma. Za EU to znači samo posvećenost da reformiše svoj proces donošenja odluka i da se pripremi u institucionalnom i finansijskom smislu EU'”, navela je ona.

Prema njenim riječima, godine koje dolaze neće se baviti percepcijama ili obmanama, već napornim radom obeju strana, zapadnog Balkana i EU.

“Takva reforma neće biti lak zadatak, ali je neophodna. I od strateškog je značaja za EU jednako važno kao i proširenje. Skeptici bi mogli da tvrde da je malo vjerovatno da bi svi ovi zadaci mogli da budu ispunjeni do 2030. godine. Ali, realna tačka gledišta je da neće biti bolje ponude na stolu za zemlje Zapadnog Balkana kao ni bolje prilike za Uniju da se unaprijedi i prilagodi novoj globalnoj realnosti’, navela je ona.

U autorskom tekstu, Fajon je poručila je i da ova teška vremena zahtjevaju hrabre lidere na obje strane.

“Lidere koji će gledati u budućnost. Lidere koji će biti spremni da stave proširenje na vrh svog dnevnog reda i da donesu neophodne odluke koje će omogućiti proširenje. Evropski izbori stoga će biti važna prekretnica za postizanje cilja 2030”, rekla je Fajon.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno