Connect with us

Politika

“KAD ĆE SRBI DOĆI NA DNEVNI RED” Srpska sela u FBiH bez struje, a PS BiH raspravlja o UGROŽENOSTI POVRATNIKA u Srpsku

Sela Dubovsko, Bosanski Doljani, Grmuša, Gorjevac i Lipa na području Bihaća ni danas nemaju struju, a srpski povratnici apeluju da ih institucije Republike Srpske i Srbije ne zaborave i da im pomognu.

Paroh bihaćki Slaviša Milinović rekao je da je ovaj problem prisutan gotovo tri decenije.

Prema njegovim riječima, u selu Pritoka prije rata su gotovo stoodstotno stanovnici bili Srbi, a danas srpskih povratnika ima svega u pet kuća.

– Gledamo u Republiku Srpsku i Srbiju da nam pomognu, da nas ne zaborave, da nas posjete i uvjere se u težak život, ali isto tako i u hrabrost jer smo se vratili na naša ognjišta – rekao je paroh bihaćki.

Povratničko stanovništvo u Bihaću uglavnom je starije životne dobi. U Bihaću živi samo 200 Srba, među kojima je tek sedam školaraca.

S obzirom da će Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak održati hitnu sjednicu na kojoj bi se trebalo raspravljati o ugroženosti prava povratnika bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj, a na inicijativu bošnjačkih poslanika, pitali smo da li će i kada na dnevni red biti stavljena i tačka koja se tiče srpskih povratnika u FBiH.

Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, ističe da će iskoristiti priliku da, u skladu s Poslovnikom o radu, pita ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH kako je moguće da Srbi povratnici sa područja Bihaća nemaju struju, ni skoro tri decenije nakon rata.

Komentarišući najavljenu hitnu sjednicu PD PS BiH na kojoj će se raspravljati o bezbjednosti Bošnjaka u Srpskoj, Borenović je optužio poslanike koji dolaze iz vladajuće većine na nivou BiH za politikanstvo i licemjerstvo, ističući da njihove stranke čine Savjet ministara BiH.

– Pa valjda su za ova bezbjednosna pitanja zadužena ministarstva unutrašnjih poslova, čiji su ministri njihov izbor i njihovih koalicionih partnera na svim nivoima. Zašto ćute oko napada na srpske povratnike i na srpske hramove u FBiH. Znaju sa svojim partnerima imenovati ministre, direktore, kupovati zgrade i nova auta, a tobože vode brigu oko povratnika na hitnim sjednica u nenadležnim parlamentima – kaže Borenović

Dodaje da se sve to dešava u vrijeme kada srpski povratnici u pojedinim dijelovima Federacije BiH nemaju ni struje skoro tri decenije nakon rata.

Borenović smatra da se hitna sjednica neće ni održati.

– A ti poslanici neka potraže odgovore na svoja pitanja od nadležnih ministarstava i neka postave poslaničko pitanje, kao što sam i lično nekoliko puta tražio odgovor na sramno precrtavanje ćiriličnog pisma na saobraćajnim znakovima u FBiH – poručuje Borenović.

Navodi da se ministri zaduženi za unutrašnje poslove i bezbjednost stalno slikaju i druže pa neka daju odgovore na ugroženost povratnika i šta rade po ovim pitanjima kada su u pitanju povratnici srpske nacionalnosti.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno