Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor, Svetozar Vučkovac, poručio je da je vrijeme da se sruši mit o tome da vlast građanima „daje“ penzije i plate, naglasivši da se radi o novcu koji su narod, naši očevi i majke, pošteno zaradili kroz decenije rada i truda.

Vučkovac je pozvao građane da prestanu živjeti u strahu i pristaju na ucjene, ističući da penzije nisu nikakav poklon ili milostinja političkih stranaka na vlasti.

„Dosta je bilo ponižavanja i obmanjivanja našeg naroda, naših očeva i majki! Vrijeme je da konačno srušimo najveći i najopasniji mit koji nam se godinama protura: SNSD vam NE DAJE penzije! Niti vam daje plate! NITI JE IKADA DAVAO! Prestanite da živite u strahu i da pristajete na ucjene. Penzija nije nikakva milostinja, niti je to poklon ove vlasti. Penzija je VAŠ zarađeni novac! To je rezultat vašeg višedecenijskog znoja, rada i truda. Oni vam ne daju ni jedan jedini pfenig iz svog džepa — oni vam samo prosljeđuju mrvice onoga što ste sami stvorili“, istakao je Vučkovac.

Он je naglasio da Republika Srpska ne pripada nijednoj političkoj opciji, te je oštro kritikovao trenutno ekonomsko stanje i oslanjanje na kreditna zaduženja.

„Republika Srpska NIJE vlasništvo jedne političke organizacije. Postojala je prije njega, a postojaće i poslije svih nas! Kakva je to ‘stabilnost’ o kojoj nam svakodnevno ispiraju mozak? Realnost je surova: privreda nam je uništena, a penzije i plate se više uopšte ne isplaćuju iz realne privredne aktivnosti, nego iz KONSTANTNOG ZADUŽIVANJA! To nije nikakav razvoj — to je rasprodaja budućnosti naše djece i unuka samo da bi se kupio socijalni mir i sačuvale fotelje!“, upozorava predsjednik GRO PSS Prijedor.

Prema njegovim riječima, prioritet mora biti uspostavljanje uređenog sistema umjesto privatizovane države.

„Nama ne treba privatna država, nama treba SISTEM! Treba nam jaka, poštena i ekonomski stabilna Republika Srpska koja stoji na svojim nogama, a ne na kreditima. Država u kojoj će penzije i plate biti SIGURNE i zarađene, a ne podijeljene kao predizborna milostinja. Vrijeme je da progledamo i poručimo im jasno i glasno: Srpska je naša, a ne vaša! Zato je vrijeme da kažemo dosta i SIGURNO će se stvari mijenjati!“, zaključio je Vučkovac.

EU sprema novu bezbjednosnu strategiju u kojoj će važno mjesto pripasti zemljama zapadnog Balkana, koje Brisel vidi kao ključne za evropsku bezbjednost.

Iako za sada ne postoji direktna veza između nove strategije i nedavno završene vojne vježbe EUFOR-a u BiH, može se vidjeti da se radi o kompatibilnom pristupu evropskoj bezbjednosti, posebno što je, kao što smo već pisali, misija EUFOR “Althea” u BiH strateški dogovor EU i NATO-a o zajedničkoj odgovornosti za bezbjednost evropskog kontinenta.

U svim ključnim evropskim dokumentima nakon početka rata u Ukrajini, proširenje se sve manje smatra pitanjem širenja demokratije, a sve više bezbjednosnom nužnošću.

U dokumentu povodom buduće evropske bezbjednosne strategije, koji je Evropski parlament objavio početkom mjeseca, posebno je ukazano na brojne nagomilane neriješene sporove u regionu.

“Tu uključujemo i teritorijalno-ekspanzionističke politike povezane s ustavnim problemima BiH i zastojem u pregovorima Beograda i Prištine o statusu Kosova. Činjenica da BiH i Srbija ne priznaju Kosovo doprinosi fragmentaciji zajedničkog bezbjednosnog prostora zapadnog Balkana na suprotstavljene blokove”, navodi se u ovom dokumentu.

BiH među zemljama potpuno usklađenim sa spoljnom politikom EU

Kada je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, istaknuto je da su jedino Albanija i Crna Gora, kao članice NATO saveza, u potpunosti usklađene još sredinom prošle decenije, dok je Sjeverna Makedonija uskladila svoje obaveze 2020. godine, kada je riješila pitanje imena s Grčkom.

“BiH, koja ima status partnera NATO-a sa unaprijeđenom saradnjom, u potpunosti je usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU od 2024. godine. Prepoznajući ozbiljne bezbjednosne posljedice ruske invazije na Ukrajinu, ove četiri zemlje koje teže članstvu u EU su 2023. godine, na sopstvenu inicijativu, pokrenule platformu ‘100% usklađenosti sa CFSP-om’. Kosovo, koje zbog pitanja svog statusa nije pristupilo NATO-u, dobrovoljno se usklađuje”, naveli su oni.

Srbija odbija da uvede sankcije Rusiji

Nasuprot tome, kako ističu, Srbija, koja vodi politiku vojne neutralnosti, selektivno pristupa usklađivanju, odbijajući da uvede sankcije Rusiji nakon aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022. godine, kao i da se uskladi sa restriktivnim mjerama EU.

“Ograničena usklađenost Srbije sa CFSP-om, koja je u maju 2026. iznosila 63 odsto, dovela je do zastoja u njenim pristupnim pregovorima i istovremeno pokrenula intenzivnu raspravu o tome da li treba zamrznuti sredstva iz Plana rasta EU, za čije je korištenje usklađenost sa CFSP-om jedan od uslova”, navedeno je.

Albanija prednjači u međunarodnim vojnim misijama

Kada je u pitanju učešće u međunarodnim bezbjednosnim vojnim misijama, u regionu opet prednjači Albanija.

“Albanija je najveći učesnik i po broju angažovanih pripadnika i po raznovrsnosti misija, a posebno se ističe raspoređivanjem oko 250 naoružanih pripadnika u vojnoj misiji NATO-a KFOR na Kosovu. Srbija je značajan učesnik u vojnim misijama UN i drugim multilateralnim misijama, posebno sa oko 180 pripadnika vojske u UNIFIL-u u Libanu, dok u misijama CSDP-a učestvuje tek marginalno. Slijede Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Moldavija, tim redoslijedom. BiH i Kosovo najmanje su aktivni u takvim misijama”, navedeno je.

EUFOR testirao dolazak dodatnih snaga u BiH

Inače, kad je riječ o nedavno završenoj vježbi EUFOR-a, na sajtu Ministarstva odbrane Italije naglasili su da je glavni cilj bio testirati brzinu mogućnosti dovlačenja novih snaga u BiH u slučaju izbijanja krize.

“Procjena je obuhvatila i transport opreme i materijala. Brod ‘San Giorgio’ italijanske ratne mornarice morskim putem je prevezao opremu i materijal italijanske kopnene vojske, čime je omogućena provjera alternativnog i komplementarnog načina transporta u odnosu na vazdušni prevoz, radi podrške dolasku dodatnih snaga u zemlju”, naveli su oni.