Narodna skupština RS imenovala je danas Jovu Radukića za vršioca dužnosti glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske i Božanu Trninić za vršioca dužnosti zamjenika što se desilo prvi put od postojanja ove službe.

Naime, Radukiću i Trninićevoj je u aprilu ove godine istekao mandat i oni po zakonu više ne bi smjeli da budu na čelu ove institucije.

Međutim, poslanici su na prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika, danas napravili presedan i imenovali Radukića za vršioca dužnosti glavnog revizora, a Božanu Trninić za v.d. zamjenika iako zakon ne poznaje institut vršioca dužnosti revizora.

Oni su imenovani do okončanja konkursne procesure za novog glavnog revizora i njegovog zamjenika.

Podsjećamo, Radukiću je mandat istekao u aprilu ove godine, a Narodna skupština je propustila da dva mjeseca prije isteka mandata krene u novu proceduru, na šta ju je zakon obavezao.

Inače, prošle sedmice je zatvoren konkurs za novo rukovodstvo Glave službe za reviziju na koji se prijavilo 11 kandidata, a među njima i Radukić i Trninićeva.

Međutim, s obzirom na to da prema zakonu ne mogu ponovo da budu izabrani na iste funkcije, njih dvoje su se dosjetili da mogu da zamijene funkcije, pa se tako Radukić prijavio za zamjenika, a Trninićeva za glavnog revizora.

Pored njih dvoje na konkurs se prijavilo još devet kandidata i to većina za obje funkcije.

Tako su među kandidatima za novog glavnog revizora i njegovog zamjenika Dragan Zjajić, Goran Ćetojević, Dragan Bukajlović, Snježana Savatić Banjac, Ljubiša Lukić, Bojan Đurić, Vedran Stanetić, Branko Sladojević i Vladimir Stanimirović.

Vladajuće stranke u Republici Srpskoj usvojile su zakon kojim ukidaju budžetsko finansiranje političkih stranaka.
Zakon je usvojen uprkos žestokoj kritici iz redova opozicije, ali i uprkos očitom protivljenju i nekih stranaka u vlasti.

Prema novom zakonu politička organizacija može da se finansira iz:

1) članarina,

2) dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica,

3) izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja svojih manifestacija,

4) prihoda od imovine u vlasništvu političke organizacije

5) dobiti privrednog društva koje je u vlasništvu političke organizacije.

Prema zakonu, Privredno društvo može se baviti samo djelatnošću u vezi sa kulturom ili izdavačkom djelatnošću.

Godišnji prihod političke organizacije ne može da prelazi 20% iznosa ukupnog godišnjeg prihoda političke organizacije.

U Članu 5. navodi se:

(1) Fizička i pravna lica mogu da daju dobrovoljne priloge političkim organizacijama jednokratno ili više puta tokom kalendarske godine.

(2) Dobrovoljni prilozi u novcu uplaćuju se na transakcioni račun centrale političke organizacije.

(3) Ukupan iznos dobrovoljnih priloga fizičkog lica jednoj političkoj organizaciji ne može prelaziti iznos od 20.000,00 KM u kalendarskoj godini.

(4) Ukupan iznos dobrovoljnih priloga pravnog lica jednoj političkoj organizaciji ne može prelaziti iznos od 100.000,00 KM u kalendarskoj godini.

(5) Ukupan iznos koji član političke organizacije uplati na ime političke organizacije u toku jedne kalendarske godine ne može prelaziti iznos od 30.000,00 KM, što uključuje i članarine.

Razlog donošenja po zakona po hitnom postupku

“Razlog za donošenje Zakona po hitnom postupku sadržan je u članu 213. Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20), kojim je propisano da se po hitnom postupku može donijeti samo zakon kojim se uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija.

Donošenje ovog zakona po hitnom postupku nužno je kako bi se sredstva iz budžeta, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, mogla što prije usmjeriti u svrhe koje su od od opšteg interesa za sve građane Republike Srpske (npr. za izgradnju ili rekonstrukciju škola i bolnica, sportskih terena i igrališta i sl.)”, naveli su u obrazloženju.

(BN/Raport)

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić obezbijedila je novčane nagrade za najuspješnije na konkursu za najljepši ćirilični rukopis “Ćirilicom ostavljamo trag”, a koji već tri godime organizuke Narodna biblioteka u Kozarskoj Dubici.
Ona je izrazila divljenje i zahvalnost svim učesnicima, naglasivši da su oni svojim rukopisima pokazali koliko je ćirilica duboko ukorjenjena u naš identitet.
“Vaša posvećenost, kreativnost i ljubav prema maternjem pismu ispunili su srce ove manifestacije i učinili je događajem na koji cijela Dubica može biti ponosna”, poručila je Ćibićeva.
Ona je dodala da sa ponosom želi da najavi inicijativu da Kozarska Dubica dobije svoj zvanični Dan ćirilice.
“To će biti dan kada ćemo svake godine slaviti naše pismo kroz umjetnost, kulturu i obrazovanje. Uvjerena sam da ova ideja ima punu podršku naših građana i institucija, i biću glas te inicijative na svim nivoima”, rekla je Ćibićeva i zahvalila organizatorima konkursa, prosvetnim radnicima, roditeljima, a posebno djeci.
“Svi zajedno ste pokazali da budućnost ćirilice nije upitna kada je u ovakvim rukama.
Ćirilicom ostavljamo trag, ponosno, hrabro i trajno”, poručila je Ćibićeva.

“Zato danas, dok se sjećamo Branka Ćopića, sjetimo se i riječi iz njegovih djela koje nas pozivaju na ljubav prema zemlji, narodu i jeziku. Budimo ponosni Dubičani, budimo dostojni potomci – jer kako je Ćopić rekao: “Zavičaj nije mjesto gdje živiš, već ono što u tebi živi.” istakla je Ćibićeva.