Connect with us

Svijet

KONTROVERZNO NOVO PRAVILO Žene u Mađarskoj će morati da slušaju otkucaje srca fetusa prije abortusa

Žene koje žele da obave pobačaj u Mađarskoj moraju, u skladu s novim pravilom, prije izvođenja zahvata da poslušaju otkucaje srca fetusa.

Pravni proglas kojim je ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter naredio da se ispoštuje ta naredba, u zvaničnim mađarskim novinama pojavio se u ponedjeljak uveče.

U njemu stoji da, prilikom podnošenja zahtjeva za pobačaj, žena mora da predoči ljekarsku potvrdu o tome da su joj “jasno predočeni faktori koji ukazuju na postojanje vitalnih funkcija embriona”.

Po pisanju lokalnih medija zakonska formulacija, koja čak i na mađarskom zvuči nespretno, znači da žene prije zahvata prekida trudnoće moraju da slušaju otkucaje srca embriona. Uredba stupa na snagu u četvrtak.

U Mađarskoj postoji ograničeno vrijeme za izvođenje pobačaja. Žene smiju da prekinu trudnoću do 12. nedjelje ako kažu da prolaze kroz ličnu krizu.

Premijer Viktor Orban, na vlasti od 2010. godine, voli da se predstavlja kao pobornik hrišćanskih vrijednosti i ideala tradicionalne porodice.

Pritom je taj desno orijentisani populista svjestan činjenice da bi opsežnija zabrana pobačaja, kao u Poljskoj kojom vladaju ekstremno desno orijentisani nacionalisti, bio krajnje nepopularan potez u njegovoj zemlji.

Organizacije za odbranu prava žena u Mađarskoj kažu da najnovije pooštrenje pravila samo povećava pritisak na žene koje su i bez toga u veoma teškoj situaciji zbog neželjene trudnoće.

Ideju da se, kao uslov za prekid trudnoće postavi obavezno slušanje srčanih otkucaja fetusa, prvobitno je predložila ekstremno desno orijentisana stranka Mi Hazank (Naša domovina). Ta je grupacija prvi put ušla u parlament nakon izbora u aprilu prošle godine. Premda čini dio opozicije i dalje ima podršku provladinih medija, piše Index.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno