Okružni privredni sud u Banjaluci naložio je održavanje vanredne skupštine akcionara Olimpijskog centra „Jahorina“, otkriva CAPITAL.

Ovaj sud je na prijedlog Akcijskog fonda kojim upravlja Investiciono-razvojna banka Republike Srpske prošle sedmice donio rješenje kojim se nalaže održavanje vanredne skupštine akcionara OC „Jahorina“.

„Denis Šulić iz Gradiške imenovan je za privremenog zastupnika sa ovlaštenjima da sazove i predsjedava sjednicom skupštine, da utvrdi mjesto i datum održavanja i utvrdi dnevni red sjednice“, navodi se u odgovoru Okružnog privrednog suda na pitanja CAPITAL-a.

Inače, sazivanju vanredne skupštine protivio se OC „Jahorina“ zbog čega je na kraju odluku morao da donese sud.

Podsjećamo, redovna Skupština akcionara OC „Jahorina“ bila je zakazana za 30. juli i na njenom dnevnom redu, između ostalog je bio i izvještaj o radu Nadzornog odbora i njegovog predsjednika Nedeljka Eleka. Skupština akcionara, kao ni ponovljena sjednica koja je trebala da bude održana sutradan nisu održane zato što, kako je za CAPITAL rekao predstavnik državnog kapitala Denis Šulić, ministar trgovine i turizma RS Ned Puhovac nije uradio ono što mu je posao.

„Kao predstavnik državnog kapitala, ja glasam u skladu sa preporukama iz Vlade, odnosno resornog ministarstva. Pošto nisam imao uputu kako da glasam, sjednica je odgođena za sutradan, a pošto ni do tada nisam dobio upute nije održana ni ponovljena Skupština. Zašto nisam dobio upute i preporuke kako da glasam, to morate pitati resornog ministra Neda Puhovca“, rekao je Šulić prije dvadesetak dana za CAPITAL.

Cijela saga u vezi sa smjenom Nedeljka Eleka sa mjesta predsjednika NO „Jahorine“ traje od 12. jula kada je objavljeno da je smijenjen sa funkcije direktora „Sarajevo-gasa“ nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu.

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a i da će biti uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“. Međutim, nijedna od tih smjena nije realizovana, a CAPITAL je u međuvremenu otkrio da je Osnovni sud u Sokocu uvažio Elekov zahtjev i donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje sprovođenje odluke UO „Sarajevo-gasa“ o njegovoj smjeni.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je juče da ima mnogo bitnijih stvari od smjene Nedeljka Eleka.

Na pitanje kada će višestruko presuđeni lažov i klevetnik Nedeljko Elek biti smijenjen sa čela Sarajevo-gasa, Minić je rekao da „ima informaciju da je sud zakazao skupštinu akcionara, ali da se ne bavi se tim stvarima, već da se bavi onim što smatra da je mnogo bitnije“.

Podsjećamo i da je CAPITAL godinama unazad pisao o Eleku i njegovim poslovnim potezima pogotovo u vezi sa javnim nabavkama OC Jahorina, što je privuklo i pažnju Tužilaštva BiH. Branio se uglavnom lažima i klevetom, zbog čega je pravosnažno osuđen i suočen sa još nekoliko tužbi.

Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama sebe predstavljaju kao zaštitnike imovine Republike Srpske i u fokus stavljaju pitanje državne imovine. Međutim, pravnici upozoravaju da je istina potpuno drugačija i da je upravo SNSD najzaslužniji za usvajanje Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH koji je prethodno nametnuo bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun, a čime je nanesena trajna i ogromna šteta Republici Srpskoj i njenim interesima.

Zvaničnicima iz SNSD-a su u posljednjim godinama za pitanje državne imovine krivi stranci, Sarajevo, Ustavni sud BiH… Predsjednik SNSD je često ponavljao da je državna imovina propagandni narativ i da taj termin, kako je u martu ove godine rekao Dodik, ne postoji.

“Termin državna imovina ne postoji i ja vas molim da ne koristite taj termin u Republici Srpskoj. On ne postoji kao takav. Nema ga u Ustavu, nema ga nigdje. Propagandni narativ nam nameće tu priču koja ne postoji i mi se ne bavimo time na taj način”, rekao je Dodik.

Istina je potpuno drugačija, kaže profesor ustavnog prava Milan Blagojević. Podsjeća da je davne 2007. godine Dodikov SNSD imao 7 poslanika u Predstavničkom domu i 3 delegata u Domu naroda i da su upravo oni u parlamentu BiH usvojili Zakon o usvajanju zakona Pedija Ešdauna o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.

“I da tragedija bude veća jedan od SNSD-ovaca Milorad Živković u to vrijeme jedna od ključnih figura SNSD-a u parlamentarnoj skupštini BiH je zajedno sa Berizom Belkićem i Nikom Lozančićem tražio u Predstavničkom domu da se donese Zakon o usvajanju zakona Pedija Ešdauna o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine”, kaže Blagojević.

Na insistiranje SNSD-a Predstavnički dom je, navodi Blagojević, izglasao takav neustavan zakon, a nakon par dan to je učinio i Dom naroda.

“S tim što je i u Domu naroda SNSD-ova delegatkinja Dušanka Majkić u to vrijeme najprije ubjeđivala Dom naroda da trebaju usvojiti Zakon takav neustavan i onda je Dom naroda glasao 14 delegata je bilo za, jedan je bio protiv iz SDS-a i Dom naroda je sa takvom ubjedljivom većinom usvoji takođe neustavan zakon o usvajanju Zakona Pedija Ešdauna o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine”, kaže Blagojević.

Tako je vlast predvođena SNSD-om kaže Blagojević, usvajajući Ešdaunov zakon razvlastio Republiku Srpsku njene imovine koja joj je pripadala prema Aneksu 2 Dejtonskog sporazuma koji je osnov za imovinu entiteta.

“To pravno znači da sve što je sa jedne strane granice od javne imovine pripada tom entitetu na čijoj teritoriji se nalazi i na zemlji i mineralne sirovine pod zemljom, a s druge strane granice je imovina onog drugog entiteta, a ne Bosne i Hercegovine. Međutim evo na ovaj način 2007. godine SNSD-ov režim je glasajući neustavno za takav zakon revidirao Aneks 2 Dejtonskog sporazuma i time nanio štetu Republici Srpskoj”, zaključio je Blagojević.

Zato je sve ono što pričaju iz SNSD-a gdje sebe predstavljaju kao zaštitnike imovine Republike Srpske, kaže Blagojević, obmanjivanje javnosti, jer je od tada državna imovina opasnost koja kao mač visi nad statusom Republike Srpske.

(BN)

Republička uprava za inspekcijske poslove planira da zaposli višeg saradnika za upravljanje ljudskim resursima, a na konkurs za tu poziciju, između ostalog, može se prijaviti i diplomirani hemičar.

Inspektorat je nedavno raspisao konkurs za 14 inspektora iz različitih oblasti, te za jednog višeg stručnog saradnika za upravljanje ljudskim resursima.

U konkursu za radno mjesto saradnika za ljudske resurse je navedeno da se za ovu poziciju mogu prijaviti diplomirani pravnik, diplomirani inženjer zaštite na radu, diplomirali ekonomista ili diplomirani hemičar.

Zahtijevaju i godinu dana radnog iskustva u traženom stepenu obrazovanju, kao i položen stručni ispit za rad u republičkim organima uprave.

U opisu za ovo radno mjesto je navedeno da viši stručni saradnik za ljudske resurse obavlja poslove koji se odnose na prava zaposlenih u Inspektoratu iz radnih odnosa.

„Sačinjava sve vrste akata iz oblasti radnih odnosa, zdravstvene zaštite radnika, penzijskog staža, poslove penzionisanja u Inspektoratu, vrši poslove izrade planova o korištenju godišnjih odmora, ali i sređuje i čuva personalnu dokumentaciju zaposlenih“, navedeno je u konkursu.

Naglašeno je i da ova osoba između ostalog i priprema i vodi evidenciju službenih legitimacija, te učestvuje u izradi plana edukacije zaposlenih u Inspektoratu i vodi evidenciju o održanim edukacijama i obukama.

Obzirom na opis poslova koje bi trebao obavljati ovaj zaposleni postavlja se pitanje kako se ovdje uklapa diplomirani hemičar.

Damjan Ožegović iz organizacije „Transparency international BiH“ (TI BiH) ističe da je u pitanju krajnje apsurdna situacija, i to u instituciji koja bi, između ostaloga, trebalo da bude konačni autoritet kada su u pitanju radni odnosi i koja bi trebalo da kontroliše radne odnose.

„Ovakav uslov se ne stavlja u konkurs zato što je Inspektoratu zaista potreban hemičar koji će obavljati poslove koji se odnose na prava zaposlenih u inspektoratu, hemičar koji će sačinjavati sve vrste akata iz oblasti radnih odnosa, hemičar koji će izrađivati planove o rasporedu godišnjih odmora, hemičar koji će analizirati potrebu za ljudskim resursima u inspektoratu, hemičar koji će ažurno voditi evidenciju o zaposlenima“, smatra Ožegović.

Dodaje se ovakav uslov ne stavlja ni zato što su diplomirani inženjer zaštite na radu i diplomirani hemičar jednaki u izvršavanju poslova zaštite na radu.

„Ovakav uslov se stavlja zato što neko sa pozicije autoriteta smatra da može postavljati konkursne uslove koji povlađuju i kojima je potrebno samo ozakoniti namjeru“, upozorio je Ožegović.

Podsjetimo, CAPITAL je juče objavio da je Inspektorat Republike Srpske raspisao javni konkurs za zapošljavanje 14 novih inspektora u šest područnih odjeljenja.

U Inspektoratu RS su naveli da se suočavaju sa talasom odlazaka u penziju starih službenika koji zbog čega je neophodno zapošljavanje mladih kadrova.
Capital