Connect with us

Društvo

FEMICID POSTAO GORUĆI PROBLEM! Zakazani protesti širom BiH pod nazivom “NITI JEDNA VIŠE”

U jeku porasta slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, ljute i zabrinute građanke i građani, ženske aktivističke formalne i neformalne grupe pozvali su građane na proteste protiv femicida pod sloganom “NITI JEDNA VIŠE” koji će biti održani u srijedu, 11. oktobra 2023. godine u 16.00.
Čitanje zahtjeva
Protesti će se održati širom zemlje, a tom prilikom će se pročitati zahtjevi koji će biti upućeni prema nadležnim institucijama, ali i čitavoj javnosti. Protesti su najavljeni u Mostaru, Bijeljini, Banjaluci, Sarajevu, Lukavcu i Zenici.

Organizatori su naveli i razloge zbog kojih organizuju proteste kao i zahtjeve.

Naveli su podatak da je 48 odsto žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo seksualno i rodno zasnovano nasilje, a 84 odsto slučajeva nasilje u porodici i intimnim vezama nikada se ne prijavi.
Između ostalog naveli su i da oko 70 odsto istraga slučajeva prijavljenih nadležnim tužilaštvima bude obustavljeno.

Policija
Zaštita žrtava: Procjenu rizika od ponavljanja nasilja treba provoditi kod svake prijave nasilja u porodici i drugih oblika nasilja nad ženama i djecom obuhvaćenih Istanbulskom Osigurati maksimalnu zaštitu i podršku žrtvama nasilja, uključujući hitne mjere i zaštitne mjere.

Hitno postupanje: Istrage treba provoditi i optužnice podizati u što kraćem roku od izvršenja odnosno saznanja za postojanje krivičnog djela, posebno u situacijama gdje su žrtve u riziku od ponavljanja nasilja, kao i situacije u kojima su izložene pritiscima i zastrašivanju od strane počinilaca nasilja, koji se u pravilu nalaze na slobodi, što može imati značajnog uticaja na njihovu mogućnost odnosno spremnost da svjedoče, posebno kada se radi o svjedokinjama koje po zakonu mogu odbiti da svjedoče.

Disciplinska odgovornost: Pokrenuti disciplinske postupke protiv policajaca zbog propusta u pružanju zaštite ženama i djevojčicama žrtvama rodno zasnovanog nasilja.

Sudovi
Unapređenje položaja oštećenih: Sudovi trebaju unaprijediti položaj oštećenih u krivičnom postupku, uključujući odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu oštećenih kako bi se izbjegla njihova dodatna traumatizacija. Obezbijediti da krivični postupci okončavaju u razumnom roku bez neopravdanih odlaganja ročišta i zamjene postupajućih tužilaca.

Strože kazne za počinioce: Prilikom odmjeravanja kazni za krivično djelo Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, treba uzeti u obzir prisustvo oružja kod počinilaca (posjedovanje i/ili prijetnje oružjem), istoriju nasilja u porodici i ugrožavanje mira, tjelesnog integriteta ili duševnog zdravlja članova njihovih porodica, prisustvo djece izvršenju djela, povratak u vršenju djela i druge otežavajuće okolnosti kroz primjenu strože kaznene politike prema počiniocima nasilja.

Pravosudni organi i Parlamenti i Skupštine
Premda u Bosni i Hercegovini postoje zakonske odredbe na osnovu kojih bi se mogli sankcionisati počinitelji femicida, jasno je da one nisu dovoljne kako bi se adekvatno kaznilo ubistvo žena iz mržnje.

Stoga je potrebno uvesti zasebno krivično djelo kojim će se jasno definisati šta podrazumijeva krivično djelo ubistva žene samo zato što je žena kako bi se u praksi izbjegao svaki pokušaj relativiziranja femicida.

Pravno definisati femicid: Definisati femicid kao ubistvo žene čiji je bio član porodice, bliska osoba ili vanbračni partner ili koju je prethodno zlostavljao, s kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Iako je Bosna i Hercegovina potpisnica Istanbulske konvencije, potrebno je prenijeti odredbe Konvencije u domaće zakonodavstvo i definisati femicid kao posebno krivično djelo. To bi omogućilo strože kazne za počinioce i bolju zaštitu žrtava.

– Femicid jeste zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motivisan polom žrtve.

– Femicid se definiše kao namjerno ubijanje žene ili djevojčice, bez obzira na starost, na temelju njenog pola ili roda, koje proizlazi iz rodno motivisanog nasilja, te uključuje fizičko nasilje, seksualno nasilje, psihičko nasilje, ili druge oblike zlostavljanja i diskriminacije.

– Femicid uključuje i slučajeve ubijanja žena i djevojčica zbog njihove bliske povezanosti s osobama (član familije, partner, bivši partner, supružnik ili partner) koje su ih zlostavljale ili zbog odluka koje su donijele u vezi sa svojim životima, kao što su napuštanje nasilnog partnera ili traženje razvoda, ubijanje žena i djevojčica u ime takozvane časti i druga ubistva vezana uz štetne prakse, ciljano ubijanje žena i djevojčica u kontekstu oružanog sukoba, te slučajeve femicida povezane s kriminalnim grupama, organizovanim kriminalom, dilerima droge i krijumčarenjem žena i djevojčica.

Prepoznavanje djece kao žrtava: Izmjene zakonodavstva trebaju prepoznati djecu kao žrtve nasilja u porodici, uključujući slučajeve gdje nisu direktno izložena fizičkom nasilju, ali svjedoče nasilju nad drugim članovima.

Odgovornost za nečinjenje: Uvesti kazne za nečinjenje za sve službenike/ce javnih službi koji/e su doprinijeli da se nasilje prema ženama i djevojčicama okonča.

Psihološko nasilje: Prepoznati psihološko nasilje nad ženama kao krivično djelo i dosljedno provoditi istrage i procesuirati takva nasilja.

Registar nasilnika i praćenje slučajeva nasilja: Nedostatak statističkih podataka i javnih registrara o femicidu otežava praćenje i razumijevanje razmjera ovog nasilja. Bez preciznih podataka, teško je razviti politike i programe za prevenciju i zaštitu žrtava.

– Pratiti registar osoba koje posjeduju oružani list, te zahtijevati da se na godišnjoj osnovi radi psihološko profiliranje ovih osoba.

Ostali zahtjevi
Servisi podrške: Osigurati sredstva za kontinuirano finansiranje sigurnih kuća i drugih specijalizovanih servisa podrške za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja. Poticati otvaranje sigurnih kuća u zajednicama gdje se dešava nasilje.

Jačanje kapaciteta: Usmjeriti novac na stručno podizanje kapaciteta i kontinuisane obuke predstavnika/ca centara za socijalni rad, policije, pravosudnih institucija, zdravstvenih ustanova i svih drugih relevantnih subjekata zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, piše Avaz.

Regionalna saradnja: Budući da je femicid regionalni problem, regionalna saradnja i razmjena iskustava mogla biti korisna u razvoju strategija za borbu protiv femicida.
Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno