„Lobiranje je legitimno i njegova svrha je da donese korist, između ostalog narodu ili državi. Međutim, lobiranje vlasti u Republici Srpskoj bilo je isključivo u dnevnopolitičke svrhe“, ocijenio je diplomata i publicista Branko Nešković u emisiji MAT BN televizije.

 Lobiranje je konačno počelo da se koristi onako kako treba da bi lobističke kuće odradile posao i da bi se promijenila slika o Srbima kao lošim momcima. Bilo je vrijeme da se priča o stradanjima Srba kroz činjenice, a ne onako kako su to radili svjetski mediji, ističe Nešković.

„To ne dolazi preko noći, ne dolazi samo i ne dolazi zato što to na zapadu neko želi ili hoće nego se sve to organizuje, a bogami i debelo plati. Što se tiče našeg predstavljanja i ovog zadnjeg što ste gledali, to je uglavom dobro režirana diplomatska predstava za dnevnopolitičke potrebe domaće javnosti i ništa više. Gdje vi vidite Amerikance ovdje, osim te Južne interkonekcije koja je u najavi?“, upitao je Nešković.

Nešković dodaje da Amerikanaca nema tamo gdje nema njihovih investicijam.

Na pitanje „zar Južna interkonekcija nije dovoljno velika investicija“, Nešković daje nedvosmislen odgovor.

„Ma da, jeste. Taman dovoljna za jednu malu kancaleriju u Sarajevu. Pitanje je šta će biti od toga. To je priča, ali je pitanje šta će biti od toga. Amerikancima je bila potrebna ta velika baza Bonstil, umjesto jednog razarača u Sredozemlju. Odatle mogu da polijeću, pune gorivo i da su bezbjedni“, objašnjava Nešković.

Čini se da pitanje više nije ko će pobijediti na izborima, već ko će ostati da slavi pobjedu. Zato Nešković, komentarišući malu izlaznost na oktobarskim izborima, kaže da su na neuređenim biračkim spiskovima birači koje mi nemamo jer je upitno da li Srpska realno ima i 800.000 stanovnika.

„Puno njih nije htjelo da izađe na izbore jer nema povjerenja. Nema povjerenja u vlast koja jeste, a očigledno nema povjerenja ni u onu koja bi došla. Sad i vlast i opozicija treba da se zapitaju kako dalje jer ovako očigledno ne ide. Desetine hiljada ljudi, pogotovo mladih i uglavnom obrazovanih, odlazi. Čemu sve to vodi, koji je uopšte smisao bavljenja politikom na ovim našim prostorima?“, pita se Nešković.

– Govoreći o najaktuelnijim svjetskim temama među kojima je i rješavanje pitanja Ormuskog moreuza i  pojeftinjenja nafte, koje nas izuzetno pogađa, Nešković smatra da će se za problem koji trese cijeli svijet brzo naći rješenje.

„To ne odgovara Kini, jer ona trećinu svog goriva, osnosno energenata prima sa područja Bliskog istoka, iako ona uvozi 70 % goriva. Ne odgovara Rusiji. Rusiji ne odgovara jak Iran jer jak islamski Iran će im remetiti balans i poziciju koju imaju u centralnoj Aziji, a centralna Azija je resusrs rijetkih minerala.

Nije dobro ni za Evropsku uniju koja je isto tako zainteresovana za centralnu Aziju. Gdje će kupiti naftu i minerale? Imaju gore u Latinskoj Americi, ali gdje je Čile, daleko je to. Već postoje ti lanci snabdijevanja pa je to mnogo jednostavnije, bliže i mnogo jeftinije. Znači, nikome ne odgovara da se to nastavi“, jasamn je Nešković.

-Danas na svjetskoj sceni vlada isključivo veliki novac odnosno interes i to je za nas bolje jer smo tako mirniji pošto znamo na čemu smo, ističe Nešković.

„Opasnost počinje kada se umiješaju ideologije, jer nas je istorija naučila da one donose samo zlo čovječanstvu“, zaključio je Nešković.

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.