Hronika
ČUVAMO PAPIRE I STRAHUJEMO OD POŽARA: Zašto institucije u Srpskoj nemaju digitalne arhive

Požar u zgradi “Elektrokrajine” u centru Banjaluke koji je, na sreću, prošao bez ljudskih žrtava, napravio je veliku materijalnu štetu i još jednom otvorio pitanje na koji način se u institucijama i javnim ustanovama u Srpskoj čuva važna dokumentacija i dokle smo stigli sa pretvranjem papira u najsigurnije, digitalne arhive.
Činjenica da je, kako danas kažu iz ovog preduzeća, sva važna dokumentacija smještena u glavnom dijelu zgrade koji je ostao netaknut, takođe je samo “srećna okolnost”, bez koje bi se priča o požaru vjerovatno drugačije završila.
“Što se tiče dokumentacije, možemo reći da je riječ o desetak kancelarija koje koristi ‘Elektroprivreda Republike Srpske’ kojoj mi iznajmljujemo kancelarije, a nekoliko ostalih su kancelarije ‘Еlektrokrajine’. Sva dokumentacija je u glavnom dijelu zgrade koji je ostao čitav”, kaže Predrag Klincov, portparol “Elektrokrajine”.
“Svođenje papirne dokumentacije na minimum, jedini je način da je trajno sačuvate, kažu stručnjaci iz oblasti arhiviranja. Od majskog potopa 2014, do požara u zgradi Investiciono-razvojne banke, pokazalo se da takve stvari jednostavno ne možete da predvidite”, objašnjava Željko Stojnić, direktor kompanije Infinity ADS, članice Infinity International Group, i jednog od lidera u digitalnom arhiviranju u BiH. Napominje da se ovom problemu ne poklanja dovoljno pažnje, uprkos tome što preduslovi za to postoje.
“I dalje je većina dokumentacije u Srpskoj u papirnom obliku, iako Zakon o arhivskoj djelatnosti daje mogućnost stvaraocima dokumentacije da digitalizacijom svedu papirnu dokumentaciju na minimum. Teško je i nabrojati sve institucije i ustanove koje su u riziku da zauvijek izgube ključna dokumenta, a još teže objasniti važnost te dokumentacije u svim njenim segmentima”, kaže Stojnić.
Napominje i da nam u toj oblasti nedostaje jasna obaveza svakog stvaraoca i imaoca dokumentacije da se sa velikom pažnjom odnosi prema građi, ali i oštrija kaznena politika.
“Pooštravanjem kaznene politike i većim angažmanom ‘Arhiva RS’, Inspektorata, Ministarstva pravde, možemo urediti i ovu oblast, kako bismo uhvatili korak sa naprednijim društvima. Ne smijemo dozvoliti da nam zbog nemarnosti zauvijek nestane dokumentacija koja ima arhivsku i istorijsku vrijednost, slike, predmeti koje svjedoče o minulim vremenima na ovim prostorima”, kaže Stojnić.
Takođe objašnjava da integracija digitalnih arhiva u arhivske depoe predstavlja značajan korak naprijed u ublažavanju rizika od požara i drugih katastrofa.
“U pitanju je takozvana digitalna replikacija, odnosno arhivski depo za smanjenje rizika, koji se oslanja na digitalizaciju svojih fondova. To znači stvaranje visokokvalitetnih digitalnih kopija dokumenata, fotografija, rukopisa i drugih materijala i sve to se čuva odvojeno od fizičkih zbirki. Takođe, da bi se obezbjedila sigurnost i pristupačnost digitalnih arhiva, one se čuvaju na bezbjednim platformama zasnovanim na oblaku. Ove platforme koriste napredne bezbjednosne mjere za zaštitu od nestajanja podataka i neovlašćenog pristupa”, objašnjava Stojnić i naglašava da takvi sistemi imaju mogućnost praćenja u realnom vremenu, kao i planove oporavka od katastrofe.
Digitalne arhive takođe predstavljaju skladište ogromne količine podataka, obezbjeđujući sveobuhvatnu rezervnu kopiju svih bitnih informacija.
Hronika
PRODAVAO ĆEVAPE I NAPISAO HIT! Ovako je nastala Halidova pjesma “Neću, neću dijamante”

Pjevač Halid Bešlić je jednom prilikom otkrio da je njegov veliki hit trebalo da bude sevdalinka
Poznati pjevač Halid Bešlić preminuo je juče u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu nakon teške bolesti. Ostvario je dugu i uspješnu karijeru, a iza jedne od njegovih najpoznatiijh pjesama “Neću, neću dijamante” iz 1984. godine, krije se zanimljiva priča.
Pjesma koja je sastavni dio svih veselja napisao je tekstopisac koji je tada radio kao konobar i prodavao ćevape. “Ta pjesma je nastala 1983. godine. Dobio sam je od tekstopisca Fahrudina Pecikoze Pece koji je tada radio kao konobar i prodavao ćevape. Dao mi je, svidjela mi se i tri mjeseca sam je nosio u džepu. Čitao sam taj tekst poznanicima, koji su bili oduševljeni. U to vrijeme smo pripremali album, jedan od mojih najboljih, i tek na kraju sam se sjetio te pjesme i pomislio ‘pa hajde da i nju uvrstimo’”, pričao je Bešlić.
“Tada su mi na taj tekst ponudili jednu melodiju, nalik na sevdalinku, što mi se nije dopalo, a tada sam bio stava da je ‘moja zadnja’. Ja sam odlučivao o svemu pa sam tako predložio i ovaj ritam, devet osmina, u kojem je pjesma, što se potpuno uklopilo“, rekao je Bešlić i dodao:
“Kada sam je čuo uz taj ritam, na prvu, ma odmah sam znao da je to to! Malo smo je doradili, dio ‘Neću, neću’ je moja ideja i eto. Sve ostalo je istorija”, rekao je tada Halid, podsjeća Mondo.
Hronika
POZNAT DATUM SAHRANE pjevača Halida Bešlića

Komemoracija i sahrana legendarnom Halidu Bešliću, koji je preminuo u 72. godini, biće održana u ponedjeljak, 13. oktobra u Sarajevu. U Narodnom pozorištu Sarajevo će s početkom u 11 sati biti održana komemoracija. Sahrana će početi u 13:30 u Gazi Husrev-begovoj džamiji, a u 14:30 će biti ukopan na gradskom groblju Bare.
Od Bešlića su se na društvenim mrežama oprostile mnoge kolege, uključujući Zdravka Čolića, Zlatana Fazlića Fazlu, Nazifa Gljivu, Lepu Brenu, Dina Merlina, Željka Samardžića i mnoge druge.
Bešlić je hospitaliziran krajem augusta na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Rođen je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca i ostavio je neizbrisiv trag na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije i šire.
Njegova karijera, koja je trajala više od četiri decenije, obuhvata bezbroj hitova koji su postali evergreeni i nezaobilazni dio svakog veselja.
(Klix) Foto: Schreenshot/Youtube
Hronika
DIRLJIV OPROŠTAJ Čole od Halida “Voli te tvoj ČOKI”

Halide, već nedostaješ, napisao je na društvenim mrežama muzička legenda Zdravko Čolić.
“Naša nezaboravna druženja, putovanja i zapravo sve od 1985. godine od kada smo se upoznali. Ostaju tvoje pjesme, kao lijek za dušu. Počivaj u miru, voli te tvoj Čoki!”, piše u objavi Čolića. Legendarni pjevač narodne muzike Halid Bešlić preminuo je danas 7. oktobra u 72. godini.
-
Zdravlje12 sati ago
TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine
-
Politika3 dana ago
SAD SAMI SEBE SLAVE! Petrović ćuti dok Vlatković pozira! ERS TONE U GUBITKE DOK DIREKTORI POZIRAJU!
-
Zdravlje13 sati ago
OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!
-
Region3 dana ago
KO JE IZDAO SRBIJU? Vučić progovorio o agentima “druge strane”!
-
Svijet3 dana ago
NETANJAHU BIJESAN ” Evropski lideri pokazuju slabost pred islamističkim terorizmom”
-
Politika3 dana ago
ĐAJIĆEV RUŽIČASTI SVIJET prljaviji od tuš kabine UKC-a (FOTO, VIDEO)
-
Politika3 dana ago
“KUD KOJI MILI MOJI”! Dodik: SDS-ov načelnik prelazi u SNSD
-
Politika23 sata ago
OBEZVRIJEDILI STE NSRS! Stanivuković oštro o SNSD i Dodiku: U svoje laži su uvukli čitavu Srpsku!