Rusija se u nedjelju udaljila od ideje da se uskoro održi fizički sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini. “Nema potrebe” da se na brzinu dogovori sastanak u ovom trenutku, rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.

– Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora – dodao je.

Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Tramp je izjavio da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prestonici Budimpešti, s ciljem okončanja rata.

Ipak, čini se da su naknadni kontakti Vašingtona i Moskve uspjeli da ubijede američke zvaničnike da Rusija nije voljna da ublaži svoje maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini. Tramp je odlučio da odloži samit na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio “uzaludan sastanak”. Potom je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvjema ruskim naftnim kompanijama, piše Jutarnji.

Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije okončanja borbi.
Srpskainfo

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je da Hezbolah pokušava da se ponovo naoruža i da će Izrael iskoristiti pravo na samoodbranu prema prošlogodišnjem sporazumu o prekidu vatre ako Liban ne razoruža ovu militantnu grupu.

Na početku sjednice Vlade, Netanjahu je rekao da će Izrael “djelovati po potrebi” ukoliko Liban ne preduzme korake da spriječi da njegova teritorija ponovo postane front. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac takođe je rekao da Vlada Libana mora da ispuni svoju obavezu, razoruža Hezbolah i ukloni grupu iz južnog dijela Libana. Kac je naveo da će i dalje biti ulagani maksimalni napori da bi se zaštitilo stanovništvo na sjeveru Izraela.

SAD su posredovale u sklapanju primirja u novembru 2024. godine između Libana i Izraela nakon više od godinu dana sukoba izazvanog ratom u Gazi, ali je Izrael nastavio sporadične udare preko granice.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Liban se složio da samo državne snage bezbjednosti mogu da nose oružje, što znači da Hezbolah mora da bude potpuno razoružan. Linker
Izraelska vojska je saopštila danas da je ubila četiri člana Hezbolaha.

Marija Korina Mačado, venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, dala je kontroverznu izjavu u kojoj poziva međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kako bi uklonila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti.

U intervjuu za američku mrežu Blumberg, Mačado je izjavila da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga blizu venecuelanske obale, posljednja šansa za Madurove pristalice da shvate da više ne mogu da podržavaju režim.

Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su iscrpljena nakon onoga što je opisala kao “desetine namještenih izbora” i produženog pritiska, pa je vojna opcija, kako je rekla, moguće posljednje sredstvo ako režim “ne odstupi”.

Istovremeno, vojne aktivnosti SAD u regionu pokrenule su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele. Majami Herald je sinoć objavio, pozivajući se na izvore koji kažu da bi vazdušni udari mogli da uslijede “u narednim satima ili danima”.

Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i demantije Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio je na platformi Iks nazvao takve izvještaje “lažnom pričom” i rekao da su autori prevareni od strane svojih izvora.

Uprkos poricanjima, vašingtonska administracija je više puta isticala da su vojne opcije “na stolu”, a u javnom diskursu se kao opravdanje često navodi borba protiv trgovine drogom i “narkoterorizma”, termin koji je Mačado pozajmila iz retorike aktuelne američke politike u intervjuu.

Kritikama protiv ovog pristupa pridružuju se i oni koji upozoravaju da bi direktna vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice.

Nakon što je dobila Nobelovu nagradu, prema dostupnim izvorima, Mačado je telefonom razgovarala sa američkim i izraelskim liderima i, prema sopstvenim izjavama, ponudila plan za prvih “100 sati” nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koji bi u pravom trenutku izašli na ulice.

Kritičari, međutim, ističu da je poziv na stranu vojnu intervenciju, posebno od dobitnika Nobelove nagrade, kontradiktoran i postavlja pitanja o etici i posljedicama takvog poteza.

Regionalni i međunarodni akteri prate situaciju sa velikom pažnjom. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaki oblik vojne intervencije zahtijevao širok međunarodni legitimitet i jasne planove za tranziciju i rekonstrukciju kako bi se izbeglo produbljivanje krize koja godinama traje u Venecueli.