Connect with us

Politika

SDA NAPRAVILA VELIKI KORAK UNAZAD: Izetbegović nije smio dopustiti ovakav kongres

Bakir Izetbegović ponovo je izabran za predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) na stranačkom kongresu održanom u subotu u Sarajevu. Bio je jedini kandidat za tu poziciju, pa je, gledajući brojčano, dobio ogromnu podršku od 1.200 delegata sa samo osam glasova protiv i jednim suzdržanim.

Kongres i izborni proces opterećeni su, međutim, jednom neugodnom hipotekom nakon što je stranačka izborna komisija odbacila kandidaturu Šemsudina Mehmedovića. S jedne strane stoje tvrdnje kako Mehmedović nije dobio dovoljnu podršku baze, a s druge da su se brojni opštinski i kantonalni odbori našli pod velikim pritiskom vrha stranke, ali i da je izborna komisija SDA poništila dio prijedloga opštinskih organizacija koje su predložile Mehmedovića kako bi mu uskratila kadidaturu za predsjedničku funkciju.

O kongresu, ambijentu u kojem je održan i stanju u Stranci demokratske akcije za BHRT govorio je dugogodišnji funkcioner SDA Adil Osmanović.

“Prije svega, predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, stari, a evo i novi predsjednik, nikako nije smio dozvoliti da se na ovakav način dođe na kongres, da on bude jedini kandidat za predsjednika Stranke demokratske akcije jer je to direktno kršenje Statuta SDA i pravila izbornog postupka. U Statutu stranke je tačno navedeno na nekoliko mjesta da se predsjednik SDA bira tajnim glasanjem, a takođe u članu 144 Statuta navodi se da se svi funkcioneri, koji se biraju na kongresu, biraju između više kandidata. Pravila izbornog procesa Stranke demokratske akcije su to dodatno razradila.

Međutim, upustilo se u to da je Predsjedništvo SDA, pod direktnom kontrolom predsjednika Izetbegovića, donijelo jedno uputstvo koje je protustatutarno i nije u skladu sa pravilima izbornog postupka u kojem je navedeno da općinske, kantonalne, regionalne organizacije mogu poslati samo jednog kandidata za predsjednika SDA i onda su mnogi ljudi na terenu, a političari pogotovo, vagali šta znači ako ne pošalju prijedlog za aktuelnog predsjednika. Tu može poslije kongresa biti određenog revanšizma i tako dalje, i onda su s te strane vagali i uglavnom upućivali prijedlog aktuelnog predsjednika Bakira Izetbegovića za predsjednika Stranke demokratske akcije. Na drugoj strani, kad nemate pritisak te prirode, a imate, recimo, također prijedlog kandidata za potpredsjednike SDA, gdje uopšte nije bilo nekih posebnih uputstava, vi ste dobili dvadeset i pet kandidata koji su prošli potrebnu proceduru po pravilima izbornog postupka, a bira se devet – to je gotovo triput više. Prema tome, trebalo je pustiti, ostaviti otvoreno općinskim, kantonalnim, regionalnim organizacijama, kao što je do sada činjeno, da sami predlažu kandidate za koje procjenjuju da mogu biti predsjednici Stranke demokratske akcije. Neki bi slali dva, tri, četiri, pet, a onda na Predsjedništvu, na kadrovskoj komisiji, na drugim tijelima, svesti to na neka dva-tri kandidata”, kaže Osmanović.

O Mehmedoviću
Kada je riječ o Šemsudinu Mehmedoviću, Osmanović kaže kako je on dobio sasvim dovoljan broj kandidatura kako je to predviđeno pravilima izbornog postupka, to je 15 općinskih organizacija.

“On je, prema mojim informacijama, imao negdje oko 20, 21 kandidaturu. Kao što su donesene izmjene i dopune nekih odluka kao što je radilo Predsjedništvo, tako je i Izborna komisija SDA kao nikada ranije, pristupila detaljnoj provjeri kandidatura određenih općinskih organizacija, koje su došle prema Šemsudinu Mehmedoviću. Ko je to potpisao, na koji način je to urađeno? I oni su sa 21 kandidature, koja je došla za gospodina Mehmedovića, sveli na nekih 8. To je također grubo kršenje Statuta i pravila izbornog postupka ako ste vi poslali uputstvo u kojem ste rekli da se može poslati samo jedan kandidat, a u tom uputstvu niste naveli da će biti poništena vaša odluka ako pošaljete dva kandidata, kao što je to uradilo 4-5 općinskih organizacija koje su poslale i Mehmedovića i Izetbegovića.

To nije trebalo poništiti, nego je trebalo prihvatiti obojicu. Prema tome, i to je bilo grubo kršenje Statuta jer Statut je predvidio, a viši je akt od uputstva, da bude više kandidata i da se između više kandidata bira predsjednik. I Izborna komisija je, nažalost, potpala pod utjecaj određenih ljudi u samoj centrali stranke i uradila je to što nikad dosad nije urađeno, a to je da masovno budu poništene te kandidature koje su dolazile. Čak štaviše, evo moja općinska organizacija, Općinska organizacija Teslić, predložila je samo Šemsudina Mehmedovića. Na kraju je Izborna komisija poništila tu odluku o kandidaturi, pa čak i poništila delegate te općinske organizacije, koji su predloženi da učestvuju na kongresu. Znači, delegati SDA iz Teslića, koje predlaže općinska organizacija, nisu učestvovali na Kongresu SDA kao nikada do sada”, pojašnjava Osmanović.

Osmanović je odgovorio i na pitanje – čemu uopšte kongresi i izborni sabori ako ćemo imati stranačku demokratiju koja se ogleda u izborima bez protivkandidata?

“Neki pokušavaju dati objašnjenje time što to tako radi i SNSD, tako radi i HDZ BiH, tako je nedavno uradila i Naša stranka. To su stvari koje se jednostavno ne mogu porediti. Mi se ne smijemo porediti sa nekim strankama koje žele da potpuno demokratski način izbora u svojim političkim strankama svedu na jednog čovjeka, jedno lice i tako dalje… Jednostavno to nije dobar primjer. Treba gledati druge političke stranke, koje imaju mogućnost, odnosno rade takve demokratske procese između više kandidata. Prema tome, ja smatram da ovo što rade i SNSD i HDZ i SDA, kad su u pitanju kongresi, nije dobro, to treba mijenjati, jer kako će te iste političke stranke sutra sebi uzeti za pravo da rade na demokratizaciji državnih institucija, gdje njihovi kadrovi participiraju”, govori Osmanović.

Pojašnjava kako mu nije jasno zašto je sve to trebalo Izetbegoviću, jer, kako kaže Osmanović, snaga, autoritet pozicije predsjednika jedne političke stranke, pa i Stranke demokratske akcije, također izvire iz samog načina njegovog izbora, da li je to tajno glasanje između više kandidata, a to je prilika i da provjeri svoj autoritet unutar članstva.

Ne smije se bježati od toga. Nakon četiri godine vođenja političke stranke, prilika je, pa makar evo sad i kad je bio sam, i to je trebalo da uradi, mada ni to nije dobro – da ide glasački listić jer u Statutu stoji: predsjednik Stranke demokratske akcije bira se tajnim glasanjem. Pa nek je i samo njegovo ime, ide tajno glasanje, to mu je prilika da provjeri svoj autoritet unutar samoga članstva. Ovo je ogroman korak nazad, nažalost i vi ćete, recimo, imati slučaj, kao što ste i prije imali, imat ćete i sada – za biranje predsjednika općinskih, kantonalnih i regionalnih organizacija, sve će ljudi raditi da budu sami. Dobivat će se samo jedno ime jer kadrovska komisija stranke daje saglasnost za svakog kandidata za predsjednika općinske ili regionalne organizacije. Zašto bi sad neki predsjednik općinske organizacije imao protukandidata ako je to tako urađeno na vrhu stranke? Prema tome, taj čin koji je aktuelni predsjednik SDA uradio, imat će negativne posljedice i na samom terenu”, govori Osmanović.

Loši odnosi sa međunarodnom zajednicom
Osmanović se osvrnuo i na činjenicu da je SDA nakon dugo vremena u opoziciji.

“Dva su razloga, Jedan razlog je narušeni odnos sa međunarodnom zajednicom, prije svega sa administracijom i Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, Ja sam to već nekoliko puta isticao i na samom kolegiju Predsjedništva stranke. Tu se mora naći rješenje – šta je problem, zbog čega, SDA je uvijek imala dobru konekciju sa ambasadorima SAD i sa administracijom State Departmenta. Nešto se desilo. Naravno, i druge zemlje su se takođerdistancirale kad je u pitanju politika Stranke demokratske akcije. Drugi razlog je koalicioni kapacitet.

Mnoge političke stranke su htjele, bile spremne sjesti sa Strankom demokratske akcije, ali vi znate, osluškuju kakve su reakcije, kakve su priče u diplomatiji… Kad su vidjeli distanciranje, prije svega Ambasade Sjedinjenih Američkih Država od Stranke demokratske akcije, izbjegavali su sjesti sa našim rukovodstvom da razgovaraju o budućim koalicijama, odnosno formiranju vlasti. To su dva osnovna razloga zbog kojih je Stranka demokratske akcije ostala u opoziciji. Naravno, ukoliko bude snage, spremnosti, mudrosti, na tome treba raditi, pokušati to popravljati”, kaže Osmanović.

Ističe kako bi volio da je rukovodstvo Stranke demokratske akcije, prije svega u ovom periodu koji je iza nas, a zbog načina na koji je ono izabrano u budućnosti još više sumnja, smoglo snage, kako neko ističe – kao treba stranku očistiti od nekih kadrova.

O odlasku ljudi iz SDA
“Mi smo imali zaključak Predsjedništva SDA da, kad se protiv nekog visokog funkcionera stranke podigne i potvrdi optužnica, mora se podnijeti ostavka i osloboditi pravosuđe da radi neovisno svoj posao. Mi smo preko toga prešli. To je trebalo uraditi i to je na neki način distanciranje i uvođenje nekih standarda koji vladaju danas u demokratskoj Evropi. Ovo što mnogi ljudi odlaze jasno je da nisu mogli da iznesu u punom kapacitetu svoj stav, svoje mišljenje na organima stranke, a da ne budu sankcionisani. Sve će se više dešavati da slobodoumni intelektualci, koji su u organima stranke, kad vide da imaju tihe sankcije prema njima ako iznose evidentne probleme koji se dešavaju unutar Stranke demokratske akcije, a koji nisu na dnevnom redu organa stranke, jednostavno će vidjeti da ne mogu u organima stranke rješavati ozbiljna, krupna pitanja, i države i onih koji pritišću stranku, dešava se i dešavat će se odlazak takvih ljudi.

To je šteta. Iskusni ljudi, dobri političari su potrebni svakoj političkoj stranci, a i Stranci demokratske akcije. Ne možete vi tek tako za jednu osobu, koja je prošla kantonalni nivo, federalni nivo, državni nivo, ima iskustvo u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, bez bilo kakvog razloga tek tako reći: pa on je otišao, čisti se stranka… A nema nikakve mrlje u svojoj karijeri”, stava je Osmanović.

Napominje kako nije dobro kada vrh SDA, pa i sam Izetbegović, takve ljude naziva izdajnicima i karijeristima.

“”Pa, nije dobro. Obično se mora nešto reći. Ja sam, recimo, kad je gospodin Denis Zvizdić otišao iz SDA, medijima dao izjavu da je to šteta, da je to veliki gubitak za Stranku demokratske akcije i zamjerilo mi se na tome što nisam odmah osuo, što bi rekli, rafalnu paljbu na njega. I jeste šteta. Šteta je da je takav čovjek i da su takvi ljudi otišli iz Stranke demokratske akcije. Treba tražiti razlog zašto, a ne drvlje i kamenje na njih… Evo, kad samo govorimo o njemu, bio je premijer kantona, pa je bio premijer države, pa evo sad je tu gdje jeste… Sve su to stvari gdje su ti ljudi na neki način nenadoknadivi u ovim političkim turbulencijama i poslovima koji se rade u svim političkim strankama, pogotovo ovo što radi Stranka demokratske akcije”, pojašnjava Osmanović.

Budućnost ovisi o predsjedniku
Kaže da budućnost SDA ovisi o predsjedniku.

“Predsjednik svake političke organizacije, pa i Stranke demokratske akcije, daje ton. Do njega je da li će i dalje nametati taj autokratski način vladanja strankom ili će pustiti da ljudi zaista bez bilo kakvih pritisaka iznose ono što smatraju da treba iznijeti. Sumnjam u to, sam način izbora predsjednika Stranke demokratske akcije mi ne obećava da će se neke krupnije, ozbiljnije pozitivne promjene desiti kad je u pitanju SDA”,

Stranka demokratske akcije se ne treba vratiti na vlast radi vlasti, nego se mora vratiti na vlast sa jasnim, preciznim programima i sa jakim koalicionim kapacitetom, koji neće biti na ivici kvoruma, kao što se dešavalo. Imali smo, recimo, nekada Vladu Kantona Sarajevo sa osamnaest ruku, gdje je to ivica kvoruma. Mora biti jedna komotna većina i vi onda možete provoditi reformske zakone, a da vas niko, ni od vaših poslanika ni od nekih drugih političkih stranaka, ne može ucjenjivati za pojedine stvari. Vidjet ćemo kako će se stvari dalje odvijati”, kaže Osmanović, prenosi raport.ba.

Related Topics:

Politika

STUDENTSKA POBJEDA U SRBIJI PROBUDILA NADU I U SRPSKOJ: „Pokazali su da nijedna vlast nije nesmjenjiva“

Političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje mogu li se slični procesi dogoditi i u Republici Srpskoj, a gosti emisije „Izazovi“ BN televizije ocijenili su da su istrajnost mladih, organizovanje studenata i izborni rezultat u Srbiji poslali važnu poruku i građanima Srpske.

Sagovornici su istakli da dugogodišnja vlast ne znači i trajnu političku nedodirljivost, te da promjene ne moraju predstavljati prijetnju, već priliku za drugačiji razvoj društva.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da treba sačekati da se političke strasti smire, ali je naglasio da je važno što je vodeći čovjek Studentske liste Radomir Sajčić najavio nastavak dobrih odnosa sa Republikom Srpskom, nepriznavanje Kosova i protivljenje uvođenju sankcija Rusiji.

– Ako je neko lud da će sada neko iz Nemanjine 11 da kaže sve ono što političko Sarajevo očekuje, taj je potpuna budala. Ako neko očekuje da „Žene u crnom“ ili neke fantomske grupe očekuju da budući premijer Srbije kaže: „Krivi smo za sve ratove od Kosova do Kosova“, taj je potpuno lud. Mislim da prvo treba da sačekamo da se spuste strasti, da vidimo šta nam je činiti, jer i Srbije i Srpske će biti sa ovom ili onom vlašću – to je prolazno, a ovo su, čini mi se, vječne kategorije – rekao je Vasić.

„Oslabio je strah kod ljudi“: Šta su studenti pokazali građanima Srpske?

Rade Lukić iz Omladinske organizacije „Iskra“ smatra da su događaji u Srbiji pokazali građanima da nijedna vlast nije nesmjenjiva.

Prema njegovim riječima, činjenica da je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da su građani zadovoljni postojećim stanjem, već da su mnogi godinama bili izloženi pritiscima i ucjenama, posebno zbog radnih mjesta i različitih oblika pomoći.

– Oslabio je strah kod ljudi da javno iskažu svoje nezadovoljstvo aktuelnom vlašću. To što je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da je ljudima ovdje dobro, nego da su ljudi godinama bili ucijenjeni i pritiskani, da li zbog radnih mjesta ili raznih pomoći, da iskažu svoje nezadovoljstvo – ocijenio je Lukić.

Dodao je da je primjer studenata u Srbiji pokazao kako masovno okupljanje i istrajnost mogu promijeniti političku situaciju.

– Oni koji su posmatrali sa strane, koji se do sada nisu uključivali, imali su osjećaj da vlast koja vlada dugo i za koju se činilo da ne može da padne, ustvari može da se pobijedi – rekao je Lukić.

Zašto mladi u Srpskoj nisu bili dio političkih promjena?

Diplomirani pravnik Dragan Kojić smatra da se nakon promjena u Srbiji na mlade u Republici Srpskoj stavlja veliki teret očekivanja, jer je, kako je ocijenio, propuštena prilika da se sličan politički proces dogodi na proteklim opštim izborima.

Prema njegovim riječima, izbori u Srbiji bili su predstavljeni kao svojevrsni referendum između podrške tadašnjoj vlasti i protivljenja njenoj politici, što su mladi prepoznali kao priliku da se uključe u promjene.

– U Srbiji su izbori postavljeni na nivo referenduma: „Ili ste za sadašnju vlast ili protiv“. I oni su to gurali sve vrijeme kroz neku vrstu kampanje, a onda su i ovdje to mladi prepoznali kao priliku da nešto promijene i da budu dio tih promjena – rekao je Kojić.

On smatra da u Republici Srpskoj nije bilo dovoljno zajedničkog djelovanja političkih aktera koji su željeli promjene.

– Mi nismo sinergijski djelovali na opštim izborima i tu se vidjelo raslojavanje po pitanju ličnih interesa, a ne opštih. Šta su ti ljudi ili dio tih ljudi mogli da ponude mladima kao alternativu? Apsolutno ništa i mladi tu nisu htjeli da se troše – naveo je Kojić.

Mladi traže da ih vlast konačno čuje

Gosti emisije „Izazovi“ saglasni su da mladi u Republici Srpskoj moraju biti aktivniji u javnom životu i odlučnije iznositi svoje stavove.

Posebno su ukazali na to da vlast, prema njihovoj ocjeni, do sada nije pokazivala dovoljno interesa za mišljenje mladih, ali ni akademske zajednice.

Primjer Srbije, smatraju sagovornici, ponovo je otvorio pitanje političkog angažmana mladih i pokazao da građansko nezadovoljstvo može prerasti u organizovanu inicijativu.

Ostaje da se vidi hoće li se probuđena očekivanja pretvoriti u konkretnije aktivnosti mladih u Republici Srpskoj i da li će studentska energija iz Srbije podstaći nove oblike građanskog angažmana i na ovom prostoru.

Nastavi čitati

Politika

KO SIGURNO VRAĆA MANDAT, a ko se dvoumi da li da uđe u NS RS?

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspodijelila mandate prema utvrđenim, ali još ne i zvaničnim rezultatima, već je jasno da neće svi oni koji su dobili mandat i biti dio novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske. I dok su jedni sigurni da vraćaju mandat, drugi se još dvoume.

Ko će sve vratiti mandat i ko će tačno ući u 12. saziv parlamenta Srpske – moraćemo sačekati, međutim mi smo pozvali nekoliko kandidata koji su u trku za parlament Srpske kretali iz (grado)načelničkih i drugih fotelja kako bismo ih pitali koju poziciju će izabrati.

Ko je odlučio da neće prihvatiti mandat u NS RS?
Na poziciji gradonačelnika Banjaluke ostaće Draško Stanivuković, pa bi na njegovo mjesto trebalo da dođe Tanja Vukomanović, i dalje aktuelni narodni poslanik.

I Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša, potvrdio je u izjavi za “Nezavisne novine” da će ostati na funkciji gradonačelnika.

Umjesto Bojića, prema podacima CIK BiH, mandat bi trebalo da bude dodijeljen Mlađanu Dragosavljeviću, načelniku Srpca, pa smo i njega pozvali za izjavu.

“Još nemam konačnu odluku. To ne zavisi samo od mene, već i određenih okolnosti. Nemam konačnu odluku kada je to u pitanju”, kaže Dragosavljević za “Nezavisne novine”.

Sljedeća na listi je Marija Krajišnik, aktuelni odbornik u Skupštini grada Prnjavor, kojoj bi pripao mandat ukoliko umjesto Bojića ne uđe Dragosavljević.

Ko još nije odlučio da li će prihvatiti mandat?
Konačnu odluku nema ni Renata Obradović Popović, aktuelna predsjednica Skupštine grada Gradiška.

“Na zasjedanju organa stranke ćemo vidjeti šta i kako”, kaže nam ona.

Ukoliko i ona ne prihvati mandat, njeno mjesto bi pripalo Draženu Mikiću, koji se nalazi sljedeći na listi.

Međutim, zanimljivo je da je i on predsjednik Skupštine grada, ali u Prnjavoru, pa bi, ako i on odbije, mandat mogao pripasti Ognjenu Žmiriću, aktuelnom delegatu u Vijeću naroda RS.

Ko bi mogao ući u NS RS umjesto Javora i Kojića?
Mandat neće prihvatiti ni Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora, a sljedeći na listi je Igor Savković, načelnik Kozarske Dubice, pa bi, ukoliko i on odbije mandat, u NS RS mogao ući Miloš Marjanović, direktor Doma zdravlja Prijedor.

Mandat neće prihvatiti ni Dejan Kojić, načelnik Pala, pa će tako, kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, na njegovo mjesto u NS RS doći Boris Gojković, direktor “Vodovoda i kanalizacija” Pale.

Ko još čeka odluku o mandatu i kome se otvara put?
Kada je riječ o načelnicima, pozvali smo i Jovicu Radulovića, načelnika Modriče, koji za “Nezavisne novine” ističe da još nije donio odluku da li će prihvatiti mandat u NS RS ili ne.

Ukoliko odustane, u NS RS ulazi Pero Đurić, aktuelni narodni poslanik.

Takođe, da li će u NS RS ili ne još ne znaju ni Mirna Savić Banjac, gradski menadžer grada Banjaluka i aktuelni poslanik u NS RS, i Nebojša Drinić, aktuelni odbornik u Skupštini grada Banjaluka.

Kako nam je rekla Savić Banjac, o tome će odlučiti organi stranke.

Ako vrate mandat, u NS RS bi mogli ući Dragan Milanović, aktuelni odbornik u Skupštini grada Banjaluka, i Milan Grubor, član Pokreta “Sigurna Srpska”.

Zanimljivo je da bi Grubor, ako ne uđe u NS RS, mogao ući u Skupštinu grada Banjaluka nakon što mandat vrati Igor Radojičić koji je osvojio fotelju u parlamentu BiH.

Vrijedi napomenuti da rezultati izbora još nisu konačni i da je moguće da dođe do promjena u vezi sa vraćanjem ili uzimanjem mandata.

Nastavi čitati

Politika

BURA ZBOG PENZIONISANJA U SIPA! Tjeraju li inspektore koji su „željeli uhapsiti Dodika“ ili je sve po slovu zakona?

Direktor SIPA Darko Ćulum ne može uticati na ubrzanje penzionisanja policijskih službenika, poručili su iz Agencije, reagujući na medijske napise da se vrši pritisak na policijske strukture kako bi u penziju otišli i službenici koji su željeli uhapsiti Milorada Dodika.

SIPA: U pitanju je zakonska obaveza, a ne volja direktora

Iz SIPA navode da su pojedini portali objavili tvrdnje prema kojima Ćulum navodno vrši pritisak na Federalnu upravu policije i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova da uplate doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje policijskih službenika Agencije, kako bi se ubrzalo penzionisanje Bošnjaka, piše Srpskainfo.

U saopštenju su takve navode odbacili, ocjenjujući ih kao zlonamjerne i tendenciozne.

– Zbog interesa javnosti, a povodom zlonamjernih tekstova koje objavljuju pojedini portali, u kojima se direktor SIPA Darko Ćulum optužuje da vrši pritisak na Federalnu upravu policije i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova da uplate doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje policijskim službenicima Agencije, kako bi ubrzao penzionisanje Bošnjaka, posebno onih koji su „željeli uhapsiti Dodika“, dužni smo samo radi objektivnog i istinitog informisanja javnosti, uputiti demant na ovakve tendenciozne tekstove – poručili su iz SIPA.

Iz Agencije podsjećaju da je Zakonom o doprinosima propisana obaveza poslodavca da prilikom svake isplate plate i drugih primanja obračuna i uplati doprinose zaposlenom.

– Dakle, u pitanju je zakonska obaveza, a ne „protokol“ ili volja poslodavca – navodi se u saopštenju.

Kada policijskom službeniku prestaje radni odnos?

Iz SIPA objašnjavaju da je Zakonom o policijskim službenicima BiH propisano da policijskom službeniku prestaje radni odnos kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, ili kada napuni 65 godina i ostvari propisani broj godina penzijskog staža.

Istraži Karte

Kako navode, nadležna služba SIPA utvrdila je da pojedini policijski službenici imaju navršene godine staža koje predstavljaju osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Zbog toga je Agencija uputila dopise ministarstvima unutrašnjih poslova u kojima su ti službenici ranije bili zaposleni, kako bi ih podsjetila na obavezu uplate nedostajućih doprinosa.

Iz SIPA tvrde da su uočene i nepravilnosti u evidencijama uplata.

– Dešavalo se da su pojedini MUP izvršili uplate doprinosa, ali da u određenim periodima iste nisu evidentirane, zatim da od strane istog MUP i za isti period, za pojedine policijske službenike su evidentirane sve uplate dok za druge nisu i tako dalje – navodi se u saopštenju.

„Nema nikakve veze sa nacionalnom pripadnošću“

Iz Agencije ističu da postupanje u vezi sa doprinosima nema veze sa nacionalnom, etničkom, entitetskom ili bilo kojom drugom pripadnošću policijskih službenika.

– Žalosno je da se upravo insistiranje na jednakom i zakonitom postupanju proglašava nezakonitim. Upravo suprotno postupanje otvorilo bi pitanje zloupotreba i nezakonitog postupanja – poručili su iz SIPA.

Naglašavaju da direktor Agencije ne može ubrzati penzionisanje niti uticati na ostvarenje staža osiguranja bilo kog policijskog službenika.

– Policijskom službeniku prestaje radni odnos kad ispuni propisane uslove, po sili zakona, a ne po volji direktora, bez obzira o kome se radi i bez obzira da li je i koga želio uhapsiti – navodi se u saopštenju, prenosi Srpskainfo.

Iz SIPA dodaju da je svako rješenje o prestanku radnog odnosa zbog ispunjavanja uslova za penzionisanje podložno preispitivanju po žalbi pred drugostepenim organom, kao i pred nadležnim sudom.

Tvrde i da policijski službenici koji se spominju u medijskim napisima ne osporavaju da su ispunili zakonske uslove za prestanak radnog odnosa, već da je cilj objavljenih tekstova diskreditacija Agencije i njenog direktora.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno