Nesmotrenost i nepažnja nedavno su stariju Gradiščanku umalo koštale 8.500 maraka koje je igrom sudbine ispustila pored kontejnera, ali, srećom, sve se dobro završilo zahvaljujući brzoj reakciji radnika “Gradske čistoće” i policije te je izgubljena torba s novcem pronađena nakon pretrage kamiona punog otpada.

Direktor Komunalnog preduzeća “Gradska čistoća” iz Gradiške Milutin Mirjanić ispričao je za “Glas” da se ova nesvakidašnja situacija desila prije mjesec te da se sve odigralo munjevito.

Priča koja je prijetila da postane pravi horor za nesrećnu ženu na kraju je doživjela srećni obrt.

– Starija sugrađanka, koja inače radi na pijaci, krenula je kući biciklom noseći sa sobom torbu u kojoj je bilo 8.500 maraka. To je bila sva njena ušteđevina koju se, kako nam je rekla, plaši ostaviti kod kuće pa novac nosi sa sobom kuda god krene. Tog nesrećnog dana ona je torbu sa novcem ubacila u klasičnu najlonsku kesu i zakačila na bicikl. Igrom slučaja bicikl je pao pored kontejnera, a sa njim i kesa, što ona nije odmah primijetila, podigla je bicikl i odvezla se kući – priča Mirjanić.

U međuvremenu su tu naišli radnici “Gradske čistoće” da pokupe smeće, ni ne sluteći da se u jednoj od kesa koje su bile pored kontejnera krije pozamašna svota novca. Kesa je završila u komunalnom kamionu sa otpadom.

Kada je stigla kući, nesrećna žena je uočila gubitak te odmah alarmirala nadležne koji su ne časeći ni časa organizovali potragu za novcem.

– Kontaktirala je sa policijom i došla u naše preduzeće. Ispričala je šta se desilo te su naši radnici u prisustvu policije započeli pražnjenje kamiona sa smećem. Nakon što su iskipali oko jedne trećine otpada, pronašli su torbu u kojoj je bio sav novac. Žena je bila presrećna – ispričao je Mirjanić navodeći da je u nesreći ova Gradiščanka imala puno sreće jer da je smeće završilo na regionalnoj deponiji, teško da bi novac ikada bio pronađen.

On je istakao da ovakve nesvakidašnje situacije nisu rijetkost te da ljudi neplanirano u smeće bace mnoge dragocjene predmete.

– Prije nekoliko godina takođe je veća suma novca dospjela u kontejner, a skoro se desilo da je djevojka skidajući staru posteljinu sa kreveta odlučila da je baci i u nju je slučajno umotala i telefon te je sve završilo u kontejneru. Često se dešava da ključevi od stana, telefon i slični predmeti završe u smeću pa onda građani od nas traže pomoć – kazao je Mirjanić.

Radnici “Gradske čistoće” iz Gradiške i sredinom maja su bili svjedoci nesvakidašnje situacije. Prilikom pražnjenja kontejnera u selu Podgradci u smeću su uočili bombe i druga minsko-eksplozivna sredstva, o čemu je “Glas Srpske” pisao. Oružje je bilo sakriveno u plastičnoj kanti sa poklopcem koji je pukom srećom spao pa su komunalci uočili bombe koje su mogle eksplodirati prilikom presovanja smeća u kamionu.

Milutin Mirjanić kaže da je kod gubljenja dragocjenosti najvažnija pravovremena reakcija.

– Ako građani reaguju na vrijeme, obično pronađemo izgubljenu stvar. Međutim, problem je kada ne reaguju odmah i kada mi smeće odvezemo na regionalnu deponiju u Ramićima kod Banjaluke. Tamo se otpad odmah zatrpava i tada je kasno za bilo kakvu reakciju – pojasnio je Mirjanić.

U sjeni siromaštva i sveopšte krize, cvjeta – kocka. Kladionica je sve više, a djeca još u osnovnoj školi znaju kako se uplaćuje tiket. Potrošnja u igrama na sreću broji se u milijardama, a gubici – u porodicama, zdravlju i budućnosti. Umjesto da oporezuju ovu oblast i zaštite građane, nadležni okreću glavu od problema.

Tržište igara na sreću, sudeći po broju objekata koji se otvaraju na svakom ćošku, predstavlja jedan od najunosnijih poslova. Ipak, država u nedovoljnoj mjeri ostvaruje prihod, smatra predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Prihodi koje ubire država govore da ovo nije u dovoljnoj mjeri oporezovano, ne samo klasičnim porezima, nego i drugim vrstama paušala, dozvola i drugih nameta. Ostaje i otvoreno pitanje da li igre na sreću trebaju ući u PDV, odnosno da li trebaju biti oporezovane i na taj način“, kaže Trivić.

U 2021. godini ukupni prihodi od igara na sreću u Republici Srpskoj, koji uključuju naknade za priređivanje igara i poreze na dobitke, iznosili su 68 miliona KM. U 2022. godini zabilježen je značajan rast na 94, a u 2023. godini na čak 124 miliona KM. Prošla godina bila je rekordna i prihodi su premašili iznos od 150 miliona KM.

Raniji pokušaji da se igre na sreću uključe u sistem PDV-a propali su.

„Pojavio se prijedlog zakona u parlamentarnoj proceduri na nivou BiH da treba uvesti PDV, a onda su neki objašnjavali zašto je to neprovodivo zbog same specifičnosti te djelatnosti. Ja mislim kada bi se išlo u tom pravcu da je sve provodivo kada se želi to uraditi. Kada se ne želi, onda se nađe izgovor zašto se to ne radi“, smatra Trivić.

Novac koji građani troše na igre na sreću mjeri se u milijardama maraka. Poseban problem predstavlja to što je kocka sve zastupljenija među mladima.

„Zadnji podaci govore da je situacija sa klađenjem i kockanjem u Republici Srpkoj zaista alarmantna. Podaci pokazuju da su maloljetna djeca, čak i djeca iz osnovne škole ta djeca koja se klade i na nama kao društvu je da se sistemski borimo za rješenja. Niko nije naivan da misli da će se sa jednom, dvije ili tri mjere preko noći problem riješiti, ali rješenje nije da samo konstatujemo i da ne radimo ništa“, objašnjava Mirna Savić-Banjac, poslanik PDP u NS Republike Srpske.

Jedna od ključnih mjera jeste prevencija, odnosno odvraćanje najmlađih od kontakta sa kladionicama.

„To je bila jedna od mjera koju smo konkretno predložili na dva načina. Jedan je bio u Skupštini grada Banjaluka, gdje smo stavili upravo visoke takse za kladionice u krugu 500 metara od škola. Drugi način je bila inicijativa o izmjeni zakona o igrama na sreću u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje takođe želimo da se to zabrani. Pozitivan epilog je izostao za oba naša pokušaja, ali nastavićemo da se borimo“, poručuje Savić-Banjac.

Građani sa kojima smo razgovarali širom Republike Srpske dijele mišljenje da je kocka društveno štetna i da bi njeno prisustvo trebalo biti značajno smanjeno.

Psiholozi upozoravaju – kockanje nije samo hobi. To je ozbiljna zavisnost sa posljedicama koje mogu ostaviti trag za cijeli život.

„Jedna od najvećih opasnosti jeste razvijanje zavisnosti od kocke, što nije nimalo bezazleno i ono što je problematično u tome jeste da osobe koje razvijaju zavisnost najčešće toga nisu svjesne“, kaže psiholog Ana Risović.

Posljedice kocke nisu odmah vidljive, ali su dugoročne i često zahtijevaju stručnu pomoć.

„Javljaju se problemi u mentalnom zdravlju, daleko veći strahovi, anksioznost, može da dođe i do depresivnosti. Sve to je praćeno i drugim posljedicama, kao što su finansijske posljedice. Ukoliko postoji problem sa igrama na sreću, dolazi do toga da se pojedinci povlače iz društva“, navodi Risović.

Igre na sreću odavno su prestale biti samo zabava. Iza svake uplaćene kombinacije često stoje izgubljeni živci, dugovi i razočaranje. Ako država želi prihod, mora preuzeti i odgovornost. A ako društvo želi zdraviju budućnost, mora postaviti jasne granice između igre i zavisnosti, smatraju naši sagovornici.

BN

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 22 bebe, 14 dječaka i osam djevojčica, rečeno je Srni u porodilištima.

Jedanaest beba rođeno je u Banjaluci, tri u Nevesinju, po dvije u Bijeljini, Zvorniku i Istočnom Sarajevu, a po jedna u Prijedoru i Trebinju.

U Banjaluci je rođeno osam dječaka i tri djevojčice, u Nevesinju dva dječaka i djevojčica, u Bijeljini, Zvorniku i Istočnom Sarajevu po jedan dječak i po jedna djevojčica, u Prijedoru dječak, a u Trebinju djevojčica.

Poroda nije bilo u porodilištima u Doboju, Foči i Gradišci.