Uvoz hrane i pića u BiH u prvom kvartalu ove godine premašio je milijardu maraka, dok je izvoz bio 3,5 puta manji i iznosio svega 294,8 miliona KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) pokazuju da se u prvom kvartalu količinski najviše uvezlo žitarica preko 115 hiljada tona, dok se vrijednosno najviše uvozilo mesa u vrijednosti preko 123,7 miliona KM, te drugih raznih proizvoda i dodataka za ishranu, u vrijednosti preko 119 miliona KM.

Najveći pad uvoza i količinski i vrijednosno bilježi šećer.

Kada je u pitanju izvoz, u prvom kvartalu 2025. godine, količinski iz BiH najviše je izvezeno bezalkoholnih i alkoholnih pića, te ulja biljnog porijekla.

“Kada posmatramo vrijednosno, iz BiH je takođe najviše izvezeno biljnih ulja i to u vrijednosti preko 55,8 miliona KM, a zatim slijede mlijeko i mliječni proizvodi i jaja u vrijednosti od preko 38,8 miliona KM, te proizvoda na bazi žitarica gdje prednjače konditorski i pekarski proizvodi u vrijednosti preko 35,7 miliona KM”, kazali su u STK.

Izvoz pića, alkohola i sirćeta vrijednosno je povećan u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period lani za 4,2 odsto, a količinski za 13,8 odsto.

Povećanju izvoza alkohola bez sumnje je doprinijela i Banjalučka pivara koja u posljednje vrijeme bilježi značajne pomake u izvozu svojih proizvoda, prvenstveno Nektar piva.

Prošla godina bila je veoma uspješna za ovu kompaniju, a ti trendovi nastavljeni su i uz ovoj.

Banjalučka pivara svoje proizvode izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku, Australiju, Kanadu, Maltu, Rusiju, te brojna istočna tržišta, a godišnje prodaju preko 70 miliona boca.

U ovoj kompaniji kažu da se Nektar profilisao kao jedini FMCG brend iz BiH koji je uspješno izašao van granica zemlje, čime je ujedno postao i najbolji brend ambasador BiH.

“Veliki uspjeh na svim tim tržištima je ostvaren zahvaljujući tome što je Nektar prepoznat kao inovativan, mlad i zabavan brend koji unosi radost, a kvalitet proizvoda Banjalučke pivare nikada nije doveden u pitanje”, poručuju iz ove kompanije.

Kontinuiran rad na poboljšanju kvaliteta Nektar piva i drugih brendova Banjalučke pivare, kao i investiranje u nabavku nove opreme i nove linije za limenke doveli su do ukupnog porasta proizvodnje od 19 odsto u prvom kvartalu ove godine. To je povećanje od preko 2.500.000 boca u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz nektara neprestano raste

Na rast proizvodnje svakako je uticao i rast tražnje. Zvanični podaci pokazuju da je izvoz piva iz Banjalučke pivare u 2024. godini imao rast od čak pet puta u odnosu na 2020. godinu, čineći trećinu ukupne proizvodnje.

U 2024. godini izvezeno je više od 30 miliona boca i limenki Nektar piva na tržišta Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Australije, Kanade, ali i brojnih istočnih tržišta.

Rast izvoza ostvaren je na gotovo svim tržištima.

Tako je na tržištu Slovenije izvoz porastao za čak 219 odsto, Crne Gore 158 odsto, Hrvatske 31 odsto i Srbije 16 odsto.

“U 2025. godini trend rasta se nastavlja u još većoj mjeri tako da je izvoz za prvi kvartal ove godine u odnosu na prošlu godinu porastao za 96 odsto, odnosno izvezeno je više od devet miliona boca. Ovaj izvanredan uspjeh je prvenstveno rezultat povećanja izvoza na tržište Srbije za 32 odsto i otvaranja novih tržišta, a najznačajnije od svega jeste prodor na tržište Rusije gdje je izvezeno čak tri miliona boca”, kažu u Banjalučkoj pivari.

Uvoz piva u BiH 13 puta veći od izvoza

Da prostora za domaće pivare kako na domaćem tako i na ino tržištu i te kako ima pokazuju i zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Prema njihovim vrijednost uvezenog piva u prošloj godini iznosila je 184 miliona KM, a izvezenog daleko manje, odnosno svega 14,6 miliona KM.

Podatak da je u BiH u prošloj godini uvezeno 13 puta piva više nego što je izvezeno je zabrinjavajući, kažu Banjalučkoj pivari, ističući da rezultati iz Banjaluke pokazuju da ti trendovi mogu da se mijenjaju u korist domaće privrede.

“Ovaj uspjeh ‘Banjalučke pivare’ ne samo da osnažuje lokalnu ekonomiju, već podstiče i potrošače da se vrate domaćim brendovima”, navode oni.

Dobit Banjalučke pivare 2,5 miliona KM

Banjalučka pivara lani je imala ubjedljivo najbolje finansijske rezultate među pivarama u BiH.

Tako je dobit Banjalučke pivare lani iznosila 2,5 miliona KM, dok je godinu ranije bila u minusu od oko dva miliona KM.

Ukupni prihodi preduzeća takođe su imali rast i iznosili su 4,6 miliona KM, odnosno 5,2 miliona više nego u 2023. godini.

Osnovci u Kozarskoj Dubici od petog do devetog razreda dobiće za novu školsku godinu besplatne udžbenike.

Biće to finansirano iz budžeta opštine, a mnogo će olakšati troškove roditeljima.

“Osnovca imamo, znači kada jedan budžet bude veći za 250 KM, to je nešto fantastično i nemamo riječi”, kaže Adrijana Vila, roditelj.

“Pa to je od velikog značaja za svakog roditelja ovdje iz ovog grada i to je za svaku pohvalu. Načelnik je obezbjedio knjige od petog do devetog razreda. Roditelj sam dvoje djece i mislim da je to podrška svim mladim ljudima ovdje u Dubici”, ističe Snježana Vrebac, roditelj, prenosi ATV.

I moramo da budemo podrška našoj omladini. Oni su naša budućnost, poruka je načelnika Kozarske Dubice, Igora Savkovića.

“Tako da ćemo ove godine obezbjediti za 532 učenika sve udžbenike. Mi ovim ukazujemo koliko nam je bitno njihovo obrazovanje, ali isto tako da pružimo finansijsku podršku roditeljima oko školovanja naše djece. Nama zaista trebaju mladi i obrazovani ljudi, a naša lokalna zajednica sigurno će u prioritet stavljati naše najmlađe sugrađane”, rekao je Igor Savković, načelnik Kozarske Dubice.

Iz budžetskih sredstava u ovoj opštini ove godine plaćene su i sve maturske proslave osnovaca i srednjoškolaca. Iz Dubice poručuju i da je ulagaganje u mlade temelj za dobru budućnost.

Ukoliko novi plan Evropske komisije bude usvojen, građani BiH će od kraja naredne godine morati platiti 20 evra za ulazak u 30 evropskih zemalja povezanih u Šengen, umjesto sedam evra, koliko je bilo prvobitno predviđeno. Iako nam u odgovoru objašnjavaju da je razlog povećanja cijena inflacija i nabavka dodatne tehničke opreme, spekuliše se da je stvarni razlog nedostatak novca u evropskom budžetu za naredni period, koji počinje 2028. godine.

Naime, kako navode neki mediji, EU bi godišnje ovim povećanjem trebalo da ostvari prihod od oko 300 miliona evra, a u prijedlogu novog budžeta ova stavka je navedena u dijelu koji se odnosi na budžetske prihode. Energetska kriza, inflacija, rat u Ukrajini, trgovinski problemi sa SAD, troškovi zelene tranzicije i sve veće poteškoće s balansiranjem budžeta zemalja članica doveli su do nužnih rezova i traženja načina za dobijanje novih prihoda za gotovo dvije hiljade milijardi vrijedan sedmogodišnji budžetski okvir EU.

Iako je stvarni razlog za smanjenje sredstava za BiH iz Plana rasta neodgovornost domaćih političara i neispunjavanje evropskih obaveza, jedan od indirektnih razloga je da je novca sve manje i da EU mora davati prioritet onima koji obaveze ispunjavaju.

Što se tiče ETIAS-a, ne govori se direktno da bi razlog za povećanje cijena mogle biti poteškoće s evropskim finansiranjem.

“Ovo povećanje ima za cilj pokrivanje operativnih troškova ETIAS-a, uzimajući u obzir sve njegove funkcionalnosti i stope inflacije, te usklađivanje naknada EU s naknadama drugih zemalja koje imaju slične programe za odobravanje putovanja”, objašnjeno nam je.

Podsjećanja radi, sistem ETIAS predstavlja novi moderni način upravljanja granicama, kako bi se smanjila opasnost za ugrožavanje bezbjednosti EU i zemalja Šengena, a ujedno je cilj da se olakša prelazak granica za građane trećih zemalja koje ulaze u EU.

Naime, ovaj sistem je produžetak sistema za elektronsko evidentiranje ulazaka i izlazaka na spoljnim granicama EU (EES), a koji bi za nekoliko mjeseci trebalo da počne s radom.

Već sada je većina graničnih prelaza spremna za EES, a građani koji prelaza granice mogu primijetiti elektronske kutije na kojima će putnici ostavljati elektronsku evidenciju otiska prsta i biti fotografisani radi uzimanja bioloških podataka lica.

Ovaj sistem će imati tu vrstu pogodnosti da će biti omogućen prelazak granice bez graničnog policajca, jer će svi podaci o putnicima već biti evidentirani u bazama podataka.

Što se tiče ETIAS-a, kao što smo o tome već više puta pisali, građani koji namjeravaju da putuju u EU prvo će morati popuniti onlajn obrazac u koji će unijeti svoje osnovne podatke. Jedina razlika je da će umjesto prvobitno planiranih sedam evra morati platiti 20 evra. Ukoliko prijava bude odobrena, građani će moći ulaziti u EU u periodu od tri godine, ili do isteka važenja pasoša.

U Evropskoj komisiji uvjeravaju da će proces odobravanja biti rutinski i da će u 99 odsto slučajeva građani dobiti povratnu informaciju u roku od nekoliko minuta nakon slanja.

Takođe, oni kažu da će sistem doprinijeti jačanju bezbjednosti i lakšem prolasku ljudi preko granica.

“Određene grupe, uključujući osobe mlađe od 18 ili starije od 70 godina, biće oslobođene plaćanja naknade. Prilagođavanje naknade sada će proći dvomjesečni period preispitivanja od strane Vijeća i Evropskog parlamenta, s mogućnošću jednog produženja. Stupiće na snagu čim ETIAS bude operativan, što se očekuje u posljednjem kvartalu 2026. godine”, objasnili su oni.

(Nezavisne)