Preobraženje Gospodnje jedan je od velikih praznika koji pravoslavni vjernici obilježavaju 19. avgusta.

Uoči ovog praznika postoji trenutak koji se posebno iščekuje – tačno u ponoć, kada se na nebu otvaraju „Božja vrata“.

Prema narodnom predanju, tada treba pogledati u zvjezdano nebo i u tišini zamisliti jednu želju.

Naši stari su vjerovali da taj trenutak ne treba propustiti, pa se u nekim krajevima čekala ponoć kako bi se čovjek pomolio i poželio ono što mu je najviše na srcu.

Šta se dešava kada se otvore „Božja vrata“?
Slično kao i kod zimskog Bogojavljenja, u narodu postoji vjerovanje da se uoči Preobraženja Gospodnjeg otvaraju „Božja vrata“ na nebesima.

Vjeruje se da se u tom posebnom trenutku nebo otvara za iskrene molitve i da Bog čuje ono što čovjek poželi iz srca.

Zato je običaj da se tačno u ponoć pogleda u zvjezdano nebo i zamisli jedna, najvažnija želja.

U nekim krajevima majke su posebno savjetovale djecu da ostanu budna i ne propuste ovaj trenutak. Molilo se za zdravlje, sreću, mir u kući i blagostanje cjelokupne porodice.

Veliki praznik koji označava promjenu
Preobraženje Gospodnje posvećeno je događaju na gori Tavor, kada se Hristos pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom preobrazio i zasijao nebeskom svjetlošću.

Uz njega su se pojavili proroci Mojsije i Ilija, a iz oblaka se začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte.“

Preobraženje zato ima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri. Ovaj događaj pokazuje Hristovu božansku prirodu i najavljuje njegovu buduću slavu. U pravoslavnom svijetu praznik se često naziva i ljetnjim Bogojavljenjem, upravo zbog snažne simbolike neba, svjetlosti i Božijeg prisustva.

„Sunce okreće leđa ljetu“
U narodu se kaže da na Preobraženje „sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi“. Od ovog praznika dani postaju kraći, jutra svježija, a priroda polako dobija prvi jesenji dah. Naši preci pažljivo su posmatrali promjene u prirodi i vezivali ih za ovaj veliki praznik.

Vjerovalo se da se oko Preobraženja primjećuju prvi znaci dolaska jeseni.

Laste se pripremaju za odlazak, pojedine životinje traže svoja zimska skloništa, a poljoprivrednici počinju da razmišljaju o jesenjoj sjetvi. Zato Preobraženje Gospodnje u narodnoj tradiciji nije bilo samo veliki crkveni praznik, već i važna granica između ljeta i jeseni.

Zašto se na Preobraženje osveštava voće?
Jedan od najpoznatijih običaja jeste osvještavanje grožđa i drugog sezonskog voća. Vjernici donose grožđe u crkvu, gdje se osveštava i potom dijeli.

U krajevima u kojima grožđe ne uspijeva, donosi se drugo voće, najčešće jabuke.

Ovaj običaj nosi simboliku zahvalnosti Bogu za plodove zemlje i sve što je tokom ljeta sazrelo. Na ovaj dan se u mnogim domovima vodi računa da praznik prođe u miru, bez svađe, ružnih riječi i teških poslova.

Običaj koji se čuva generacijama
Ako želite da ispoštujete stari običaj, ponoć uoči praznika ima posebno mjesto. Tačno u ponoć izađite napolje, pogledajte u zvjezdano nebo i u tišini se pomolite. Prema narodnom vjerovanju, tada se otvaraju „Božja vrata“, pa se zamišlja jedna želja – ona koja vam je zaista najvažnija.

Ne treba ih biti mnogo. Naši stari su vjerovali da čovjek treba da zna šta mu je najviše na srcu i da se upravo za to pomoli. Neka želja bude iskrena, a molitva iz srca. U tome i jeste najljepša poruka ovog starog običaja – da uoči velikog praznika zastanemo, pogledamo prema nebu i sjetimo se onoga za šta smo najzahvalniji i što najviše želimo svojim najmilijima. Preobraženje Gospodnje zato i danas nosi posebnu simboliku.

To je praznik svjetlosti, promjene i nade, ali i dan kada se mnogi podsjete da se najvažnije stvari u životu ne mjere samo onim što imamo, već i onim za šta se iskreno molimo, prenosi Krstarica.

Puna usta obećanja vlasti u Republici Srpskoj o tome kako od 14. avgusta počinje isplata uvećanih novčanih primanja za korisnike iz oblasti boračko-invalidske zaštite pretvorila su se u nezapamćenu farsa i poniženje. Umjesto dostojanstvenog povećanja, porodice poginulih boraca doživjele su šok kada su vidjele da je porodična invalidnina uvećana za svega 2,28 do 4 konvertibilne marke.

Na ovaj skandalozan potez upozorio je šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Bodiroga, ističući da vlast Republiku Srpsku tretira kao privatnu firmu prve familije, dok najosjetljivije kategorije društva dovodi do ruba egzistencije.

„Naša vlast, koja koristi razne benefite i Republiku Srpsku pretvara u privatni entitet i porodičnu firmu prve familije, porodice poginulih boraca ponižava povećanjem porodične invalidnine od svega 2,28 KM. Sve je bila farsa, manipulacija i predizborni marketing. Dok se naši funkcioneri razbacuju novcem, posjeduju desetine nekretnina i skupocjene automobile, imaju privatne firme, porodice poginulih boraca se ponižavaju. Pri tome, imamo i djecu poginulih boraca koja nemaju zaposlenje, pa im je porodična invalidnina jedini izvor primanja. Serdarovu daju 240 miliona, a porodicama poginulih boraca 2,28 KM”, poručio je Bodiroga.

Da među ožašćenim i zaboravljenim porodicama vlada gnjev i nevjerica, potvrđuje i potresna poruka koju je poslala supruga poginulog borca, a čiji su navodi šokirali javnost:

„Obraćam Vam se sa molbom da objavite tačan, sraman iznos usklađivanja porodične invalidnine za supruge poginulih boraca. Zbog netačnih informacija plasiranih u javnosti od strane vladajućih, ove kategorije su dovedene u zabludu. Svi su ostali šokirani isplatom invalidnina i mislili su da je greška u obračunu. Pozivom Ministarstvu rekli su da toliko iznosi uvećanje. Ovo je bruka i sramota i poručujemo da taj iznos zadrže za sebe i da ne ponižavaju porodice. Ukupna invalidnina iznosi 659,1 KM”, stoji u poruci ogorčene žene koja je apelovala na medije da razotkriju ovu nepravdu.

Potez Vlade Republike Srpske da se uoči izbora hvali reformama i podiže prašinu oko “povećanja”, dok u stvarnosti porodicama onih koji su dali život za Srpsku uplaćuje sitniš, predstavlja vrhunac licemjerja i potpunog odsustva empatije prema onima koji su najviše podnijeli za ovu zemlju.

Banjaluka24

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje osvježenje, uz prolaznu kišu i pad temperature za pet do 10 stepeni, dok će na jugu i dalje biti vrlo toplo sa temperaturom do 33 stepena Celzijusova.

Tokom noći i ujutru oblačnost sa kišom premještaće se od sjevera i zapada ka istoku, a padavine će tokom dana prestati uz postepeno razvedravanje i više sunčanih perioda, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu će biti sunčanije i vrlo toplo, a poslije podne ponegdje su mogući prolazni pljuskovi. Očekuju se male i neujednačene količine padavina.

Vjetar će ujutru biti umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana slab.

Minimalna temperatura vazduha biće od 12 do 19 stepeni, na jugu do 22, a maksimalna od 25 do 30 stepeni, na jugu oko 33, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.