Connect with us

Svijet

VRH UKRAJINE RAZOČARAN: Smatraju da im Zapad OKREĆE LEĐA zbog rata na Bliskom istoku

Dva članka objavljena ov sedmice daju neuljepšanu procjenu ukrajinskih izgleda u ratu s Rusijom.

Procjena vrhovnog komadanta ukrajinske vojske priznaje da je bojno polje zašlo u pat-poziciju i da se čeka dugotrajan i iscrpljujuć rat koji koristi Moskvi. Druga je procjena ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iscrpljenog stalnim naporima da nagovori i uvjeri saveznike da zadrže vjeru, piše CNN.

Komadant ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, kaže u dugom eseju i intervjuu za The Economist: “Baš kao u Prvom svjetskom ratu, dosegnut je nivo tehnologije koja nas stavlja u pat-poziciju.”

“Vjerovatno neće biti dubokog i priželjkivanog proboja”, kaže Zalužni, nego umjesto toga treba očekivati ravnotežu teških gubitaka i razaranja. Istovremeno, u intervjuu sa Simonom Shusterom iz Timea Zelenski kaže sljedeće: “Niko ne vjeruje u našu pobjedu kao ja. Niko.” Ali dodaje da je potrebna sva moć saveznika, kao i njihova energija.

Shuster, koji je dugo imao pristup predsjednikovom najužem krugu, prikazuje Zelenskog kao umornog i ponekad razdražljivog te zabrinutog jer saveznička predanost opada. “Iscrpljenost ratom kotrlja se poput vala. Vidi se to u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi”, rekao je Zelenski, koji je fiksiran na pobjedu i ne želi primirje ni pregovore. “Za nas bi to značilo ostaviti ovu ranu otvorenom za buduće generacije.”

Pet mjeseci nakon što je Ukrajina pokrenula svoju dugoočekivanu protuofenzivu, strahovi Zelenskog i procjena Zalužnog dolaze u trenutku kada se fokus svijeta pomiče na Bliski istok i rizik da bi se rat Izraela s Hamasom mogao preliti u širi regionalni sukob.

Sam Zelenski priznaje: “Naravno da gubimo zbog događaja na Bliskom istoku. Ljudi umiru, a za njihovo spašavanje je potrebna pomoć svijeta.”

Nema velikih napredaka
Ukrajinske snage su od ljeta zauzele vrlo malo teritorija; Rusija još uvijek drži gotovo jednu petinu zemlje. U nekim područjima, poput Avdijivke i Vuhledara u Donjeckoj regiji te blizu Kupjanska u Harkivskoj regiji, Ukrajinci su u obrani, dok Rusija u bitku ubacuje naoružanje i ljude.

Zalužni kaže za The Economist da Kremlj nije svjestan ogromnih gubitaka koje je pretrpjela ruska vojska – prema mnogim procjenama, više od 100.000 ljudi. U posljednjih nekoliko dana, ističe ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, Rusija je izgubila 4000 ljudi samo oko Avdijivke. Neki izvori sugerišuu da su Rusi možda izgubili do 200 tenkova i drugih vozila u toj bitci.

Čini se da je Zalužni gotovo zbunjen činjenicom da su arsenal koji su Ukrajini isporučili njezini zapadni saveznici i mobilizacija još nekoliko brigada napravili tako malu razliku. Mijenjanje zapovjednika i premještanje divizija nije imalo uticaja.

“Četiri mjeseca je trebalo biti dovoljno vremena da stignemo do Krima, da se borimo na Krimu, da se vratimo s Krima i da se vratimo i opet izađemo”, dodaje Zalužni. Umjesto toga, bilo je nemoguće probiti duboku i dobro ukorijenjenu rusku odbranu. Čak i tamo gdje su probijena gusta minska polja, često uz veliku cijenu, Rusi ih obnavljaju postavljanjem mina na daljinu.

Inferiornost Ukrajine u zraku onemogućila je napredovanje na zemlji, a Zalužni upozorava da bi krajem 2023. Rusija mogla rasporediti nove jurišne eskadrile. Vrhovni komadant kaže da se u jednom trenutku okrenuo staroj sovjetskoj analizi Prvog svjetskog rata pod naslovom Probijanje utvrđenih obrambenih linija. Sličnosti s današnjicom bile su frapantne, napominje ukrajinski general: “Shvatio sam da smo u istoj situaciji jer, kao i tada, nivo našeg tehnološkog razvoja danas je dovela u zastoj i nas i naše neprijatelje.”

Pet uslova za napredak
Korištenje bespilotnih letjelica i druge izviđačke tehnologije u središtu je zastoja. Zalužni govori o pokolju koji se odvija oko Avdijivke dok Rusija ubacuje desetke tenkova na nekoliko stotina metara udaljenosti: “Jednostavna činjenica je da mi vidimo sve što neprijatelj radi, a oni vide sve što mi radimo.”

Istovremeno priznaje da je ruska vojska naučila lekciju i prilagodila se. Poboljšala je logističke lance, tvornice proizvode novi hardver, a njegove mogućnosti elektroničkog ratovanja otupjele su prednost Ukrajine u preciznom municijom.

Zalužni iskreno priznaje da će Rusija “još neko vrijeme zadržati prednost u naoružanju, opremi, raketama i municiji”.

Zapovjednik ukrajinske vojske kaže da će biti potreban kvalitativni skok da se prekine nemilosrdan rat iscrpljivanja koji je započeo – baš kad zima počinje gristi. To brutalno priznanje može samo srušiti ukrajinski moral i to ne samo na bojnom polju. Ukrajinski civili će se suočiti s još jednom hladnom, mračnom zimom ako Rusija obnovi svoje ciljanje energetske infrastrukture.

U svom eseju Zalužni navodi pet glavnih uvjeta za napredak – nijedan od njih ne nudi brza rješenja i svi zahtijevaju obnovljenu predanost saveznika. Oni uključuju stjecanje zračne nadmoći za potporu kopnenim operacijama, probijanje ruskih minskih barijera, povećanje učinkovitosti protubaterijske borbe (gađanje ruskog topništva, na primjer), stvaranje i obuku potrebnih pričuva i izgradnju sposobnosti elektroničkog ratovanja.

Kaže da Ukrajina mora izvršiti masovne napade “u jedinstvenoj borbenoj formaciji”, koristeći zavaravanje i borbene bespilotne letjelice kako bi se preopteretili ruski sustavi protuzračne obrane. “Potrebni su nam i sustavi za elektroničko ratovanje, koji su ključni za pobjedu u ratu dronovima”, napominje ukrajinski general, dodajući da Rusi imaju oko 60 različitih sustava.

“Ovaj rat se ne može dobiti oružjem prošle generacije i zastarjelim metodama. Prije ili kasnije shvatit ćemo da jednostavno nemamo dovoljno ljudi za borbu. Imamo ograničene mogućnosti za obuku pričuve na vlastitom teritoriju jer neprijatelj može lansirati raketne i zračne napade na centre za obuku i poligone”, rekao je Zalužni za The Economist.

Nasuprot tome, čini se da je Kremlj mračno zadovoljan zastojem u uvjerenju da će njegov veći vojni stroj u konačnici slomiti ukrajinski moral.

Odgovarajući na Zalužnijeve komentare, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da “Rusija dosljedno nastavlja s provođenjem posebne vojne operacije jer se svi ciljevi koji su postavljeni moraju ostvariti”. Moskva također vjerojatno uživa u promjenjivim osjećajima u SAD-u, kako u Kongresu tako i u javnosti.

Prema novoj anketi Gallupa, 41 posto Amerikanaca kaže da SAD čini previše da pomogne Ukrajini, što je porast u odnosu na 29 posto prije samo pet mjeseci. Ta brojka raste na 55% među republikancima. Paraliza na Capitol Hillu također je prekinula dotok vojne pomoći Ukrajini. Napori Bidenove administracije da poveže godišnju pomoć (24 milijarde dolara) s drugim prioritetima financiranja, poput pomoći Izraelu, naišli su na snažna protivljenja među republikancima u Kongresu.

Nekoliko republikanskih senatora reklo je da Zalužnijeve izjave dovode u pitanje ukrajinsku strategiju u ratu. Jedan od onih koji su se protivili daljnjoj pomoći Ukrajini, senator J. D. Vance, rekao je u četvrtak sljedeće: “Ovo je uvijek trebalo završiti tako da Rusija kontrolira dio ukrajinskog teritorija uz neko dogovoreno rješenje.”

Govoreći o svom posljednjem posjetu Washingtonu u rujnu, Zelenski je za Time rekao da su ga neki članovi Kongresa direktno pitali: “Što će se dogoditi ako vam ne pružimo pomoć?” “Izgubit ćemo”, odgovorio je Zelenski. Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici dosljedno su upozoravali da je količina i vrsta pomoći koja dolazi od zapadnih saveznika – kao i ono što smatraju štetnim kašnjenjima u njezinom dolasku – omogućilo Ukrajini da ostane u borbi, ali ne i da prevlada.

“Saveznici su izdali Zelenskog”
Shuster citira pomoćnika ukrajinskog predsjednika koji je rekao da se Zelenski osjeća “izdanim od svojih zapadnih saveznika”. “Ostavili su ga bez sredstava da dobije rat, dali su mu samo sredstva da ga preživi.” Tek sada se ATACM-ovi (taktički projektili većeg dometa) američke proizvodnje koriste protiv ciljeva daleko iza linija bojišnice. Borbeni zrakoplovi F-16 neće biti raspoređeni do sljedećeg proljeća.

Prema mnogim ukrajinskim dužnosnicima ovaj ograničeni dotok omogućio je Rusiji da stabilizira situaciju koja je prije godinu dana prijetila raspletom, nakon iznenadnog ukrajinskog napredovanja kroz Harkiv i ruskog povlačenja iz velikog dijela Hersona.

Ako Rusi imaju Ahilovu petu, smatra Zalužni, onda je to Krim. Djelomično zato što je to dragulj u kruni predsjednika Vladimira Putina, a djelomično zato što je poluotok važan kanal za opskrbu ruskih trupa, kao i baza njezine crnomorske flote.

Tijekom prošlih nekoliko mjeseci ukrajinska vojska pojačala je napade projektilima, bespilotnim letjelicama i diverzantske napade na rusku obrambenu infrastrukturu na Krimu, kao i na Putinov most s Rusijom. Zalužni kaže da je ovaj tjedan prvi put ATACM korišten protiv mete na Krimu. Ali ukrajinske kopnene snage ostaju mnogo kilometara od poluotoka.

Zasad je Zalužnijev najveći strah dugotrajna rovovska bitka protiv neprijatelja s tri puta većim brojem ljudi pod oružjem: “Najveći rizik iscrpljujućeg rovovskog rata je što se može vući godinama i iscrpiti ukrajinsku državu.”

Zalužni opisuje Rusiju kao “feudalnu državu u kojoj je najjeftiniji resurs ljudski život”. “A za nas su naši ljudi najskuplje što imamo”, prenosi index.hr.

Related Topics:

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani nazvao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ratnim zločincem i tako nastavio sa oštrim kritikama na njegov račun. Mamdani je istovremeno priznao da nema ovlašćenja da ga uhapsi, iako je to obećavao u gradonačelničkoj kampanji. Cijeli intervju sa Kristijan Amanpur biće emitovan u utorak na programima CNN International i CNN All Access, piše CNN.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.

Nastavi čitati

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Aktuelno