Dva članka objavljena ov sedmice daju neuljepšanu procjenu ukrajinskih izgleda u ratu s Rusijom.

Procjena vrhovnog komadanta ukrajinske vojske priznaje da je bojno polje zašlo u pat-poziciju i da se čeka dugotrajan i iscrpljujuć rat koji koristi Moskvi. Druga je procjena ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iscrpljenog stalnim naporima da nagovori i uvjeri saveznike da zadrže vjeru, piše CNN.

Komadant ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, kaže u dugom eseju i intervjuu za The Economist: “Baš kao u Prvom svjetskom ratu, dosegnut je nivo tehnologije koja nas stavlja u pat-poziciju.”

“Vjerovatno neće biti dubokog i priželjkivanog proboja”, kaže Zalužni, nego umjesto toga treba očekivati ravnotežu teških gubitaka i razaranja. Istovremeno, u intervjuu sa Simonom Shusterom iz Timea Zelenski kaže sljedeće: “Niko ne vjeruje u našu pobjedu kao ja. Niko.” Ali dodaje da je potrebna sva moć saveznika, kao i njihova energija.

Shuster, koji je dugo imao pristup predsjednikovom najužem krugu, prikazuje Zelenskog kao umornog i ponekad razdražljivog te zabrinutog jer saveznička predanost opada. “Iscrpljenost ratom kotrlja se poput vala. Vidi se to u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi”, rekao je Zelenski, koji je fiksiran na pobjedu i ne želi primirje ni pregovore. “Za nas bi to značilo ostaviti ovu ranu otvorenom za buduće generacije.”

Pet mjeseci nakon što je Ukrajina pokrenula svoju dugoočekivanu protuofenzivu, strahovi Zelenskog i procjena Zalužnog dolaze u trenutku kada se fokus svijeta pomiče na Bliski istok i rizik da bi se rat Izraela s Hamasom mogao preliti u širi regionalni sukob.

Sam Zelenski priznaje: “Naravno da gubimo zbog događaja na Bliskom istoku. Ljudi umiru, a za njihovo spašavanje je potrebna pomoć svijeta.”

Nema velikih napredaka
Ukrajinske snage su od ljeta zauzele vrlo malo teritorija; Rusija još uvijek drži gotovo jednu petinu zemlje. U nekim područjima, poput Avdijivke i Vuhledara u Donjeckoj regiji te blizu Kupjanska u Harkivskoj regiji, Ukrajinci su u obrani, dok Rusija u bitku ubacuje naoružanje i ljude.

Zalužni kaže za The Economist da Kremlj nije svjestan ogromnih gubitaka koje je pretrpjela ruska vojska – prema mnogim procjenama, više od 100.000 ljudi. U posljednjih nekoliko dana, ističe ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, Rusija je izgubila 4000 ljudi samo oko Avdijivke. Neki izvori sugerišuu da su Rusi možda izgubili do 200 tenkova i drugih vozila u toj bitci.

Čini se da je Zalužni gotovo zbunjen činjenicom da su arsenal koji su Ukrajini isporučili njezini zapadni saveznici i mobilizacija još nekoliko brigada napravili tako malu razliku. Mijenjanje zapovjednika i premještanje divizija nije imalo uticaja.

“Četiri mjeseca je trebalo biti dovoljno vremena da stignemo do Krima, da se borimo na Krimu, da se vratimo s Krima i da se vratimo i opet izađemo”, dodaje Zalužni. Umjesto toga, bilo je nemoguće probiti duboku i dobro ukorijenjenu rusku odbranu. Čak i tamo gdje su probijena gusta minska polja, često uz veliku cijenu, Rusi ih obnavljaju postavljanjem mina na daljinu.

Inferiornost Ukrajine u zraku onemogućila je napredovanje na zemlji, a Zalužni upozorava da bi krajem 2023. Rusija mogla rasporediti nove jurišne eskadrile. Vrhovni komadant kaže da se u jednom trenutku okrenuo staroj sovjetskoj analizi Prvog svjetskog rata pod naslovom Probijanje utvrđenih obrambenih linija. Sličnosti s današnjicom bile su frapantne, napominje ukrajinski general: “Shvatio sam da smo u istoj situaciji jer, kao i tada, nivo našeg tehnološkog razvoja danas je dovela u zastoj i nas i naše neprijatelje.”

Pet uslova za napredak
Korištenje bespilotnih letjelica i druge izviđačke tehnologije u središtu je zastoja. Zalužni govori o pokolju koji se odvija oko Avdijivke dok Rusija ubacuje desetke tenkova na nekoliko stotina metara udaljenosti: “Jednostavna činjenica je da mi vidimo sve što neprijatelj radi, a oni vide sve što mi radimo.”

Istovremeno priznaje da je ruska vojska naučila lekciju i prilagodila se. Poboljšala je logističke lance, tvornice proizvode novi hardver, a njegove mogućnosti elektroničkog ratovanja otupjele su prednost Ukrajine u preciznom municijom.

Zalužni iskreno priznaje da će Rusija “još neko vrijeme zadržati prednost u naoružanju, opremi, raketama i municiji”.

Zapovjednik ukrajinske vojske kaže da će biti potreban kvalitativni skok da se prekine nemilosrdan rat iscrpljivanja koji je započeo – baš kad zima počinje gristi. To brutalno priznanje može samo srušiti ukrajinski moral i to ne samo na bojnom polju. Ukrajinski civili će se suočiti s još jednom hladnom, mračnom zimom ako Rusija obnovi svoje ciljanje energetske infrastrukture.

U svom eseju Zalužni navodi pet glavnih uvjeta za napredak – nijedan od njih ne nudi brza rješenja i svi zahtijevaju obnovljenu predanost saveznika. Oni uključuju stjecanje zračne nadmoći za potporu kopnenim operacijama, probijanje ruskih minskih barijera, povećanje učinkovitosti protubaterijske borbe (gađanje ruskog topništva, na primjer), stvaranje i obuku potrebnih pričuva i izgradnju sposobnosti elektroničkog ratovanja.

Kaže da Ukrajina mora izvršiti masovne napade “u jedinstvenoj borbenoj formaciji”, koristeći zavaravanje i borbene bespilotne letjelice kako bi se preopteretili ruski sustavi protuzračne obrane. “Potrebni su nam i sustavi za elektroničko ratovanje, koji su ključni za pobjedu u ratu dronovima”, napominje ukrajinski general, dodajući da Rusi imaju oko 60 različitih sustava.

“Ovaj rat se ne može dobiti oružjem prošle generacije i zastarjelim metodama. Prije ili kasnije shvatit ćemo da jednostavno nemamo dovoljno ljudi za borbu. Imamo ograničene mogućnosti za obuku pričuve na vlastitom teritoriju jer neprijatelj može lansirati raketne i zračne napade na centre za obuku i poligone”, rekao je Zalužni za The Economist.

Nasuprot tome, čini se da je Kremlj mračno zadovoljan zastojem u uvjerenju da će njegov veći vojni stroj u konačnici slomiti ukrajinski moral.

Odgovarajući na Zalužnijeve komentare, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da “Rusija dosljedno nastavlja s provođenjem posebne vojne operacije jer se svi ciljevi koji su postavljeni moraju ostvariti”. Moskva također vjerojatno uživa u promjenjivim osjećajima u SAD-u, kako u Kongresu tako i u javnosti.

Prema novoj anketi Gallupa, 41 posto Amerikanaca kaže da SAD čini previše da pomogne Ukrajini, što je porast u odnosu na 29 posto prije samo pet mjeseci. Ta brojka raste na 55% među republikancima. Paraliza na Capitol Hillu također je prekinula dotok vojne pomoći Ukrajini. Napori Bidenove administracije da poveže godišnju pomoć (24 milijarde dolara) s drugim prioritetima financiranja, poput pomoći Izraelu, naišli su na snažna protivljenja među republikancima u Kongresu.

Nekoliko republikanskih senatora reklo je da Zalužnijeve izjave dovode u pitanje ukrajinsku strategiju u ratu. Jedan od onih koji su se protivili daljnjoj pomoći Ukrajini, senator J. D. Vance, rekao je u četvrtak sljedeće: “Ovo je uvijek trebalo završiti tako da Rusija kontrolira dio ukrajinskog teritorija uz neko dogovoreno rješenje.”

Govoreći o svom posljednjem posjetu Washingtonu u rujnu, Zelenski je za Time rekao da su ga neki članovi Kongresa direktno pitali: “Što će se dogoditi ako vam ne pružimo pomoć?” “Izgubit ćemo”, odgovorio je Zelenski. Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici dosljedno su upozoravali da je količina i vrsta pomoći koja dolazi od zapadnih saveznika – kao i ono što smatraju štetnim kašnjenjima u njezinom dolasku – omogućilo Ukrajini da ostane u borbi, ali ne i da prevlada.

“Saveznici su izdali Zelenskog”
Shuster citira pomoćnika ukrajinskog predsjednika koji je rekao da se Zelenski osjeća “izdanim od svojih zapadnih saveznika”. “Ostavili su ga bez sredstava da dobije rat, dali su mu samo sredstva da ga preživi.” Tek sada se ATACM-ovi (taktički projektili većeg dometa) američke proizvodnje koriste protiv ciljeva daleko iza linija bojišnice. Borbeni zrakoplovi F-16 neće biti raspoređeni do sljedećeg proljeća.

Prema mnogim ukrajinskim dužnosnicima ovaj ograničeni dotok omogućio je Rusiji da stabilizira situaciju koja je prije godinu dana prijetila raspletom, nakon iznenadnog ukrajinskog napredovanja kroz Harkiv i ruskog povlačenja iz velikog dijela Hersona.

Ako Rusi imaju Ahilovu petu, smatra Zalužni, onda je to Krim. Djelomično zato što je to dragulj u kruni predsjednika Vladimira Putina, a djelomično zato što je poluotok važan kanal za opskrbu ruskih trupa, kao i baza njezine crnomorske flote.

Tijekom prošlih nekoliko mjeseci ukrajinska vojska pojačala je napade projektilima, bespilotnim letjelicama i diverzantske napade na rusku obrambenu infrastrukturu na Krimu, kao i na Putinov most s Rusijom. Zalužni kaže da je ovaj tjedan prvi put ATACM korišten protiv mete na Krimu. Ali ukrajinske kopnene snage ostaju mnogo kilometara od poluotoka.

Zasad je Zalužnijev najveći strah dugotrajna rovovska bitka protiv neprijatelja s tri puta većim brojem ljudi pod oružjem: “Najveći rizik iscrpljujućeg rovovskog rata je što se može vući godinama i iscrpiti ukrajinsku državu.”

Zalužni opisuje Rusiju kao “feudalnu državu u kojoj je najjeftiniji resurs ljudski život”. “A za nas su naši ljudi najskuplje što imamo”, prenosi index.hr.