Connect with us

Politika

Ko će u Parlament BiH direktno, a ko lovi kompenzaciju?

Od devet direktnih poslaničkih mandata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH koji se biraju u tri izborne jedinice u Srpskoj, pet će osvojiti SNSD, tri će pripasti SDS-u, a jedan PDP-u, dok će se za pet kompenzacionih mandata voditi pravi rat.

Prema analizi portala mojabanjaluka.info razlika u odnosu na prije četiri godine je u tome što će DNS ostati bez direktnog mandata koji je tada osvojio Nenad Nešić u izbornoj jedinici tri, a sada će taj mandat pripasti SNSD-u.

Kada se računa po izbornim jedinicama, u prvoj (prijedorsko-banjolučkoj) lider PDP-a Branislav Borenović sigurno će osvojiti novi mandat i to će ponovo biti jedini direktan mandat PDP-a.

Po jedan mandat će osvojiti SNSD i SDS pri čemu nosilac liste SDS-a Miladin Stanić nema ozbiljnog protivkandidata unutar svoje stranke, dok nosiocu liste SNSD-a Nebojši Radmanovića za vrat duvaju dva jako ozbiljna kandidata.

Jedan je aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija za koga mnogi unutar stranke smatraju da je trebao da bude nosilac liste i koji će zbog toga sigurno dati sve od sebe da napravi što bolji rezultat, a drugi je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić.

Kojić je 2018. godine sa više od 23.000 osvojenih glasova ostvario odličan rezultat koji je predstavljao svojevrsno iznenađenje, a s obzirom na to da je za protekle četiri godine u javnosti dodatno ojačana pozitivna slika o poslu koji radi Centar na čijem je čelu, njegov odličan rezultat na ovogodišnjim izborima nikoga ne bi trebao da iznenadi.

Drugim riječima, ukoliko SDS podbaci i ostane bez direktnog mandata u ovoj izbornoj jedinici, što je teško, ali nije isključeno, jer je SDS prije četiri godine kampanju izgradio na tadašnjoj popularnosti Dragana Mektića koje sada nema, dakle u slučaju da SDS podbaci, borba za dva mandata SNSD-a vodiće se između Radmanovića, Tegeltije i Kojića.

Iz SDS u SNSD

U drugoj izbornoj jedinici (dobojsko-bijeljinskoj) situacija je potpuno jasna. S obzirom na to da je kompletno rukovodstvo dobojskog SDS-a zajedno sa članstvom poslije opštih izbora 2018. godine prešlo u SNSD, ta stranka će kao i prije četiri godine, samo sada mnogo uvjerljivije, osvojiti dva direktna mandata. Ta dva mandata će pripasti Obrenu Petroviću i Sanji Vulić, dok će treći direktni mandat iz ove izborne jedinice osvojiti nosilac liste SDS-a i bivši lider te stranke Mladen Bosić.

Kada je riječ o trećoj izbornoj jedinici (Birač, sarajevsko-romanijska regija i Hercegovina), rezultat će takođe biti 2:1 u korist SNSD-a. Nosilac liste SDS-a Darko Babalj osvojiće direktan mandat SDS-a, dok će u poslaničke fotelje ispred SNSD-a nosilac liste te stranke i aktuelni premijer Radovan Višković i bez imalo sumnje funkcioner zvorničkog SNSD-a i dugogodišnji poslanik u Narodnoj skupštini RS Obren Marković. Nije isključeno da zbog njegovog ponašanja u vezi sa prodajom potraživanja FG „Birač“ kompaniji „Pavgord“ Višković ostane bez podrške zvorničkog SNSD-a, ali to ipak ne bi trebalo da dovede u pitanje njegov poslanički mandat.

Glasovi nisu garancija

To je kada je riječ o direktnim mandatima, ali mnogo zanimljivija situacija i mnogo žešća borba će se voditi za pet kompenzacionih mandata. Na jedan siguran „kompenz“ može da računa samo SNSD kome su 2018. godine pripala dva mandata, a čiju kompenzacionu listu, kako nezvanično saznajemo, sada nosi nosi Radovan Višković.

Na siguran kompenz može da računa i bošnjačka koalicija pod nazivom Pokret za državu, odnosno njen nosilac Adil Osmanović, a zbog izuzetno zamršene matematike nezahvalno je prognozirati ko će osvojiti tri preostala kompenza.

O tome svjedoči činjenica da je SDS prije četiri godine sa više od 160.000 osvojenih glasova osvojio tri direktna, ali je ostao bez ijednog kompenzacionog mandata, dok je po jedan kompenz pripao SP-u sa 31.321 osvojenim glasom (4,69%) i SDA koja je osvojila 29.673 (4,45%) glasa. S obzirom na to da bošnjačke stranke ove godine nastupaju sa jedinstvenom listom pod nazivom Pokret za državu, Adil Osmanović će kao nosilac kompenzacione liste sigurno ponovo osvojiti mandat.

Za preostala tri kompenza ravnopravno će se boriti sve stranke, prije svega SDS, PDP, US, SP, DNS i Demos, dok u SNSD-u očekuju da im ponovo pripadnu dva kompenzaciona mandata.

Najveće šanse da joj pripadne jedan od tri mandata ima PDP-ova Mira Pekić koja je, kako nezvanično saznajemo, ponovo druga na kompenzacionoj listi, odmah iza lidera stranke Branislava Borenovića koji će sasvim sigurno osvojiti direktan mandat. Nosilac kompenzacione liste SDS-a je Miladin Stanić, a druga je Aleksandra Pandurević. Pošto će Stanić po svim prilikama osvojiti direktan mandat, to praktično znači da Pandurevićeva ponovo u Parlament BiH ako SDS-u pripadne jedan kompenzacioni mandat, ali može se vrlo lako desiti da SDS ponovo ostane bez ijednog kompenzacionog mandata.

Velike šanse da osvoji kompenzacioni mandat i da se iz Narodne skupštine Srpske preseli u Parlament BiH ima nosilac kompenzacione liste Ujedinjene Srpske Milan Petković, jer US ima najveći rast podrške birača, što su pokazali i lokalni izbori 2020. godine.

Za kompenzacioni mandat se bori i Aleksandar Glavaš iz DNS-a kome na ruku ne ide to što su se glasovi na osnovu kojih je DNS prije četiri godine osvojio direktan poslanički mandat u međuvremenu rasuli na Demos koji sada ima svoju kandidatsku listu i NPS Darka Banjca koji će glasove dati SNSD-u.

Kome će dati Selak

Socijalistička partija Petra Đokića prije četiri godine je osvojila kompenzacioni mandat koji je pripao Jakovu Galiću, a ove godine nosilac kompenzacione liste je direktor Fonda za dječiju zaštitu RS Nedeljko Jović. On će imati manje šanse od Galića zato što se SP u međuvremenu podijelio, jer je Goran Selak formirao SPS.

Interesantno je da SPS neće imati svoje kandidatske liste za Parlament BiH, ali će biti još interesantnije čuti kome će Selakovi socijalisti dati svoje glasove za Parlament BiH. Kako stvari stoje, moguće je da odu na tri adrese – Zoranu Tegeltiji i SNSD-u, zatim nosiocu liste Demosa Slobodanu Stanareviću ili čak šefu PDP-a Branislavu Borenoviću, a nije isključeno da će SPS ostaviti svojim biračima da sami odluče kome će dati glas za Parlament BiH.

I na kraju, šansu da osvoji mandat u Parlamentu BiH vidi i direktor RiTE Ugljevik Čedomir Stojanović koji je nosilac kompenzacione liste Demosa.

Plata profesionalnog poslanika u Parlamentu BiH, računajući paušal i ostale prinadležnosti, iznosi oko 5.000 maraka. To znači da se za četvorogodišnji mandat u džep stavi oko 240.000 KM, tako da je jasno zašto se vodi žestoka borba za poslaničku fotelju na nivou BiH.

Izvor: Mojabanjaluka.info

Related Topics:

Politika

„ŠTITI LI VLAST NAŠU DJECU ILI KLADIONICE OD KONKURENCIJE?“ Kresojević raskrinkao Dodikovu najavu o igrama na sreću!

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević upitao je – da li vlast štiti našu djecu ili kladionice?
-Predsjednik SNSD-a je najavio zabranu otvaranja novih kladionica, a ostaje pitanje da li je cilj zaštita djece ili kladionica od konkurencije? Da je vlast iskrena u zaštiti naše djece, prihvatili bi naš prijedlog o zabrani kladionica u blizini škola – kaže Kresojević i dodaje:
-Posebno je žalosno što se kladionice reklamiraju na javnom servisu, nedjeljom u 11 sati, o tome sam govorio u skupštini. Ovoj vlasti je bilo potrebno više od godinu dana da reaguje na ovaj problem.
Podržavam mjere za suzbijanje igara na sreću svih oblika. Budućnost naše djece nije ulog koji smijemo staviti na kocku – naveo je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

OVO POSTAJE TRAGIKOMIČNO! HE “Bistrica”: Za trafostanicu novih 63 miliona KM

U nastavak projekta Hidroelektrana „Bistrica“ biće uloženo 63,1 miliona maraka sa PDV-om.

Izvođač koji bude izabran na tenderu za taj novac moraće izgraditi ključnu strujnu infrastrukturu odnosno novu trafostanicu i dalekovodnu mrežu bez koje je nemoguće pustiti nove hidroelektrane u rad i struju plasirati na tržište.

Radi se o ugovoru po sistemu „ključ u ruke“ koji obuhvata sve – od izrade projekata, nabavke opreme i građevinskih radova, pa sve do samog puštanja u pogon.

Izvođač koji dobije ovaj posao neće imati zadatak samo da izgradi objekte, već i da obezbijedi kreditno finansiranje za kompletan iznos projekta.

Naime, ponuđač će se morati udružiti sa bankom koja će finansirati radove i obezbijediti kredit za kompletan iznos projekta. Otplata je predviđena na šest godina, uz grejs period od dvije godine.

To praktično znači da građevinska firma ili konzorcijum ne mogu samostalno poslati ponudu, već banka mora zvanično ući u grupu ponuđača kao punopravan član konzorcijuma.

“S obzirom na to da predmetna javna nabavka obuhvata realizaciju ugovora po „EPC+F” modelu, pri čemu finansiranje predstavlja sastavni dio ugovorne obaveze i uslov realizacije predmetnog projekta, ugovorni organ zahtijeva da banka ili druga finansijska institucija koja obezbjeđuje kreditno finansiranje bude član grupe ponuđača”, stoji u tenderu.

Izvođač koji bude izabran na tenderu za taj novac moraće izgraditi ključnu strujnu infrastrukturu odnosno novu trafostanicu i dalekovodnu mrežu bez koje je nemoguće pustiti nove hidroelektrane u rad i struju plasirati na tržište.

Radi se o ugovoru po sistemu „ključ u ruke“ koji obuhvata sve – od izrade projekata, nabavke opreme i građevinskih radova, pa sve do samog puštanja u pogon.

Izvođač koji dobije ovaj posao neće imati zadatak samo da izgradi objekte, već i da obezbijedi kreditno finansiranje za kompletan iznos projekta.

Naime, ponuđač će se morati udružiti sa bankom koja će finansirati radove i obezbijediti kredit za kompletan iznos projekta. Otplata je predviđena na šest godina, uz grejs period od dvije godine.

To praktično znači da građevinska firma ili konzorcijum ne mogu samostalno poslati ponudu, već banka mora zvanično ući u grupu ponuđača kao punopravan član konzorcijuma.

“S obzirom na to da predmetna javna nabavka obuhvata realizaciju ugovora po „EPC+F” modelu, pri čemu finansiranje predstavlja sastavni dio ugovorne obaveze i uslov realizacije predmetnog projekta, ugovorni organ zahtijeva da banka ili druga finansijska institucija koja obezbjeđuje kreditno finansiranje bude član grupe ponuđača”, stoji u tenderu.

Otplata kredita predviđena je na period od šest godina (72 mjeseca), uz grejs period od dvije godine i fiksnu kamatnu stopu.

Riječ je o izgradnji potpuno nove trafostanice „Miljevina“, kao i mreže dalekovoda koji će povezati tri buduće hidroelektrane (HE B1, HE B2a i HE B3) i omogućiti da se proizvedena struja spoji na mrežu prema Foči i Sarajevu.

Rok za završetak svih radova je dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola, a prve količine struje poteći će onog trenutka kada se završi prva faza spajanja.

Ponuđači će ponude za ovaj tender moći dostaviti do 14. decembra ove godine.

Podsjetimo, CAPITAL je nedavno objavio da je cijena izgradnje HE “Bistrica” porasla za nevjerovatnih 66 odsto, tačnije umjesto 201 milion maraka, ukupna investicija se sada procjenjuje na preko 335 miliona KM.

Iako se dokapitalizacije i ogromni finansijski izdaci pravdaju tekućim radovima i sanacijom klizišta, u zapisniku sa posljednje sjednice akcionara “HE na Drini”, koje finansiraju izgradnju HE “Bistrica”, ostalo je ubilježeno ozbiljno upozorenje manjinskog akcionara da troškovi divljaju, a da jasnih informacija o razlozima i efektima tolikog poskupljenja nema.

(Capital) Foto: AI

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA ZALUPIO VRATA VUKANOVIĆU! Nema ucjena oko izbora delegata, odluke o Petroviću su unutrašnja stvar SDS-a!

Sukob unutar opozicionih redova u Republici Srpskoj eskalirao je do tačke pucanja. Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović postavio je otvoreni ultimatum Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), uslovljavajući podršku za izbor delegata u domove naroda vraćanjem Ljubiše Petrovića u SDS, čime je povukao potez bez presedana i počeo direktno uređivati kadrovsku politiku druge političke partije.

Ovakvo miješanje u unutrašnje odnose i stranačke strukture SDS-a naišlo je na žestok odgovor iz samog vrha partije. Predsjednik SDS-a Branko Blanuša poručio je na današnjoj konferenciji za novinare u Banjaluci da SDS neće biti ničiji talac, niti će dozvoliti da joj lideri drugih političkih subjekata kroje stranačku disciplinu i kadrovske odluke.

„Ne prihvatamo ultimatume bilo koga, pa ni Vukanovića“

Blanuša je otvoreno istakao da SDS ostaje dosljedan svojim principima i da Vukanovićeva ucjena neće proći.

„Srpska demokratska stranka ne prihvata ucjene i ultimatume bilo koga, pa ni predsjednika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, kada je riječ o podršci za izbor delegata ukoliko Ljubiša Petrović ne bude vraćen u stranku“, naglasio je Blanuša, jasno stavivši do znanja da se sudbina partije i njenih funkcionera neće rješavati po diktatu spoljnih faktora.

O statusu Petrovića odlučuje SDS, a ne tuđi lideri

Osvrnuvši se na sam status dosadašnjeg gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, Blanuša je podvukao da stranka djeluje isključivo u skladu sa svojim statutom i procedurama, a ne pod pritiskom i ucjenama izvana.

„Odluke o Petroviću su u proceduri i vidjećemo kakav će biti njegov konačan status“, rekao je Blanuša, odbacujući svaku mogućnost da Vukanović ili bilo ko drugi ubrzava ili preinačuje odluke legitimnih organa SDS-a.

Slijede oštre sankcije za neposlušnost

Pored jasne poruke Vukanoviću, lider SDS-a poslao je i oštro upozorenje unutar vlastitih redova. Zbog učestalih soliranja i javnih istupa pojedinaca koji ruše stranačke stavove, najavljeno je uvođenje čvrste discipline.

Blanuša je najavio da će SDS ubuduće vrlo precizno regulisati i sankcionisati svako iznošenje u javnost stavova stranačkih funkcionera koji su u suprotnosti sa odlukama i politikom organa stranke, čime je poslana jasna poruka da anarhija i vanjski pritisci više neće imati prolaz.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno