Milorad Dodik je poručio da u Republici Srpskoj nema nijedne ličnosti, pokreta ili političke partije koji traže prijevremene izbore i da njega smjenjuju da bi se održali izbori “po nalogu muslimana iz Sarajeva i stranih okupatora”.

Ovdje čak ni opozicija ne traži izbore, ne traži ni sindikat, niti poslodavci. Mi sad moramo da održimo izbore zato što to kažu iz Sarajeva. U čemu je onda naše poštovanje, rekao je Dodik u podkastu američke novinarke Lare Logan.

Dodik je naglasio da podržava samo ustavnu BiH.

– Hoću da srušim sistem koji je antiustavan. Zar to nije legitimno? Ja ne rušim Ustav, već tražim da se vrati ono što piše u Ustavu. Ako to vratite, ja nemam nijedan problem sa BiH. Ali, ako nećete, zašto bih ja živio u toj BiH u kojoj nam svaki dan nešto isporučite, pa nam sada kažete: “Evo, ne možete da imate svog predsjednika” – istakao je Dodik.

Dodik je ukazao da je onima, koji rade protiv Republike Srpske, bilo u interesu da se njemu oduzme pravo da se bavi politikom, “jer govori javno, bez oklijevanja, što im se ne sviđa”.

Republika Srpska je, dodao je Dodik, zakazala referendum, koji će održati.

– Postoji jednoglasna odluka našeg parlamenta da se ide na referendum i da pitamo građane da li hoće Kristijana Šmit, koji ruši demokratske izbore, vanustavni sud i Centralnu izbornu komisiju BiH koja legitimno izabranim predstavnicima oduzima mandate – rekao je Dodik.

Dodik je rekao da je odluka Republike Srpske da ne učestvuje u prijevremenim izborima, ali da nema nikakav problem sa tim da neko iz SNSD, čiji je lider, bude kandidovan na te izbore i da ih dobije.

-Naša podrška je u ovom trenutku velika. Sama partija je blizu natpolovične većine, a moja podrška je 62 odsto. Nemam straha od izbora, ali ovdje nije stvar u tome, već u činjenici da Ustav Republike kaže da se predsjednik može promijeniti samo ostavkom ili referendumom o smjeni – kaže je Dodik.

Dodik je rekao da će Republika Srpska, ukoliko se ne bude poštovala referendumska volja naroda, kreirati novi referendum u kojem će tražiti nezavisnost.

Da političari u većini slučajeva privatni interes stavljaju ispred javnog pokazuje i primjer iz Istočnog Sarajeva.Gradonačelnik ovog grada Ljubiša Ćosić sa svojim prijateljima pokrenuo je firmu za proizvodnju električne energije dok sa druge strane gradsko preduzeće DIGIS, godinama čeka neophodne dozvole za izgradnju solarne elektrane u Sokocu.

Javno preduzeće DIGIS, koje je prije četiri godine osnovala Skupštinska većina u gradu Istočno Sarajevo predvođena SNSD-om i koalicionim partnerima, imalo je između ostalog i plan da pokrene izgradnju solarne elektrane u Sokocu. Obećavano je da će se iz kredita od milion i po maraka izgraditI solarni paneli nakon čega bi se u budžet grada godišnje slivalo od 500 do 700 hiljada maraka.

Ideja je predstavljena prije više od dvije godine, ali do danas nije realizovana. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić priznaje da projekat kasni.

„To je proces gdje imamo dogovor sa bankama koje trebaju da prate DIGIS, ali nije još završen, mislim da će se završiti u narednih pola godine do godinu, kaže Ćosić.

I dok je projekat izgradnje solarne elektrane na Sokocu i dalje mrtvo slovo na papiru, gradonačelnik Ljubiša Ćosić sa svojim prijateljima osniva privatnu firmu za proizvodnju električne energije.

„To je firma koja se bavi proizvodnjom električne energije. Firmu je osnovao gradonačelnik sa vlasnikom još jedne firme koja zarađuje, odnosno dobije tendere od grada i opštine Istočno Novo Sarajevo“, kaže Vasković.

Gradonačelnik Ćosić priznaje da je imao ideju o pokretanju privatnog biznisa, ali je zbog velike medijske pompe, vlasnički udio prenio na oca.

„To je 33,3 posto. Moj otac ima vlasništvo, čovjek koji ima 69 godina, nikada nije radio u javnom sektoru. Čitav svoj život se bavio privatnim biznisom, držao neku malu radnju, ostvario ušteđevinu i valjda kao građanin ima pravo da digne kredit i uđe u neku vrstu posla što kada se pretvori u prihod koji moj otac treba da ostvari na mjesečnom nivou iznosi 1.500 maraka“, navodi Ćosić.

Novinar Sanja Vasković tvrdi da je Ćosić u ovom slučaju privatni interes stavio ispred javnog, te da je prioritet trebalo da bude izgradnja solarne elektrane preko gradskog preduzeća.

„S obzirom da on predstavlja sve građane, mi ga plaćamo i on radi za nas. Ona se postavlja pitanje kako je moguće da su ti procesi dugoročni. Mi već dvije tri godine čekamo, ali kada je u pitanju privatna firma vrlo lako dolaze do dozvola.

Osnivanje firmi za proizvodnju električne energije posljednjih godina postaje sve unosniji posao među političarima vladajuće stranke i ljudima bliskim vlasti. Razlog su višestruko veće garantovane otkupne cijele struje u odnosu na tržišne, te dugoročni ugovori o otkupi energenta na periodu od 12 do 15 godine.

Vaskovićeva kaže da su u prethodnom periodu radili tri priče koje su povezane sa gradonačelnikom Ljubišom Ćosićem, sa kabinetom Staše Košarca i firma u vlasništvu porodice Ace Stanišića. Tržište električne energije je toliko komplikovano i nije odrađeno na način da se izlazi u susret građanima kao proizvođačima električne energije, ističe ona.

Dok projekti javnih preduzeća ostaju zarobljeni u najavama, privatni biznisi političara ubrzano rastu.

Na primjeru DIGIS-a jasno se vidi razlika između onoga što se obećava građanima i onoga što se ostvaruje, te koliko vladajuća struktura brine o javnim preduzećima, odnosno privatnim džepovima.
(BN) Foto: BN

Aplikacija “Moj karton” u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema Republike Srpske IZIS, koja je trebalo da omogući građanima uvid u sopstvene zdravstvene kartone i zakazivanje termina kod doktora, nakon nekoliko godina mučenja je ugašena. Kako je potvrđeno CAPITAL-u iz Fonda zdravstvenog osiguranja, ova aplikacija je povučena zbog problema koji su nastali sa hakerskim napadom krajem decembra 2023. godine.

Kažu da se trenutno radi na izradi nove, koja će biti predstavljena javnosti onda kada bude završena. Za aplikaciju koja je “stradala” u hakerskom napadu prije skoro dvije godine kažu da je svakako bila u testnoj fazi.

“Aplikacija je povučena zbog bezbjednosti i sigurnosti ličnih podataka. To je bilo prioritetno nakon hakerskog napada i da IZIS ponovo počne da funkcioniše. Postepeno smo vraćali sve njegove funkcionalnosti.

Trenutno radimo na izradi nove aplikacije „Moj karton“ i javnosti ćemo prezentovati njenu funkcionalnost kada bude završena. Poseban akcenat stavljamo na bezbjednost ličnih podataka i primjenu svih relevantnih protokola zaštite“, naveli su iz FZO RS.

Imajući u vidu da tehnološki razvoj donosi i nove izazove u oblasti sajber bezbjednosti, kažu u FZO, proces izrade aplikacije zahtijeva dodatnu pažnju i oprez, kako bi korisnicima bilo obezbijeđeno sigurno i pouzdano korišćenje.

“Svakako će i ova aplikacija pratiti tehnološke promjene, budući da je IZIS veoma složen i ogroman informacioni sistem koji integriše sve zdravstvene ustanove i institucije u zdravstvu. Aplikacija će imati razne mogućnosti i pogodnosti za osiguranike“, najavljuju iz FZO RS i dodaju da još uvijek rade na nadogradnji i daljem razvoju IZIS-a.

Inače, aplikacija “Moj karton” kao dio projekta IZIS, kako su rekli, njena testna varijanta, puštena je u rad polovinom septembra 2021. godine.

Prema najavama trebala je da omogući osiguranicima pregled recepata, uputnica, bolovanja, te zakazivanje termina kod ljekara, pružajući im uvid u svoje zdravstvene podatke i centralizovani pristup zdravstvenoj dokumentaciji.

Ono što je bilo glavno obilježje ove nesrećne aplikacije bilo je često pucanje i nemogućnost zakazivanja pregleda, ali su pacijenti barem neko vrijeme mogli da sagledaju svoje zdravstvene kartone.

Od prvog dana, razvojni put IZIS-a pratili su problemi, od previsoke cijene, preko sumnjivih nabavki, do očajne realizacije koja ni do danas nije postala dobra da opravda svoju cijenu, što može da potvrdi svako ko “ganja uputnice”.

Ovaj složeni sistem, koji su i doktori i građani dočekali „na nož“ zbog usporavanja rada i protoka pacijenata, plaćen je prvobitno 26 miliona maraka kompanijama MMSCode i Lanaco koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Dodatnim izdvajanjima za održavanje i popravke, za IZIS je iz džepova građana izvučeno još 3,75 miliona maraka, zbog čega se operiše ciframa koje su prešle 30 miliona maraka za sistem koji baš i ne radi kako treba.

Doktori su mjesecima nakon puštanja u rad negodovali zbog komplikacija i neuvezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama. Simptomatično je da su do danas van IZIS-a ostali i UKC RS i Institut za javno zdravstvo RS.

Inače, IZIS je zaključan od 31. decembra 2023. godine kada su hakeri u “ransomware” napadu preuzeli bazu podataka i onemogućili priustup našim administratorima.

Nakon toga, IZIS je više od 15 dana bio potpuno nedostupan, a podaci o korisnicima našli su se na “dark webu” u prodaji, čemu je portal CAPITAL više puta pisao.

(Capital)