Connect with us

Biznis

VLADA FBIH PREDLOŽILA NOVE ZAKONE: Osnivanje IT poslovnih zona i podrška za male privrednike

Vlada FBiH danas je utvrdila je juče prijedlog dva sistemska zakona u oblasti male privrede, saopštio je ministar za razvoj, preduzetništvo i obrt Vojin Mijatović.

On ističe da je izdvojen najveći budžet za mikro, mala i srednja preduzeća do sada, kao i odluka o uspostavi IT poslovnih zona te najopširniji poslovni ekosistem i najveći sistem podrške malom biznisu do sada. Zakoni su upućeni u parlamentarnu proceduru.

“Glavni cilj je stvaranje poslovnog okruženja koje će povoljno uticati na razvoj, te stabilno i uspješno poslovanje subjekata male privrede, kao i omogućavanje lakšeg pokretanja poslovanja i nesmetan razvoj privrednih aktivnosti kroz podršku svih nivoa vlasti, kao i preduzetničkih potpornih institucija. Ovim rješenjima stvaraju se pretpostavke za do sada najveća izdvajanja za malu privredu i poduzetništvo, čak ukupno jedan posto iz budžeta FBiH”, saopšteno je.

Prijedlogom zakona se, između ostalog, propisuje kategorizacija subjekata male privrede na mikro, male i srednje subjekte, te se preciziraju uslovi ove kategorizacije. Propisuje se i način uspostavljanja informacionog sistema subjekata male privrede i upravljanja podsticajima radi planiranja, provođenja, praćenja i vrednovanja mjera i instrumenata podsticanja razvoja male privrede i ocjene privrednih učinaka.

Prijedlogom zakona se propisuje da se finansijska sredstva za provođenje Programa osiguravaju u budžetu FBiH za svaku kalendarsku godinu, te da njihova visina godišnje iznosi minimalno 0,7 posto prihoda budžeta umanjenog za doprinose penzijsko-invalidskog osiguranja, te namjenske i razgraničene prihode i donacije.

Utvrđen je i Prijedlog zakona o poduzetničkoj infrastrukturi u Federaciji BiH.

“Cilj Prijedloga zakona o poduzetničkoj infrastrukturi u Federaciji BiH je, kako je obrazloženo, pravno urediti oblasti poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH koja može imati višestruke efekte u stvaranju konkurentske prednosti MSP u Federaciji BiH. Time se postojećim i potencijalnim korisnicima svih oblika poduzetničke infrastrukture omogućava lakše pokretanje poslovanja i nesmetan razvoj privrednih aktivnosti kroz podršku svih nivoa vlasti, kao i poduzetničkih potpornih institucija”.

Kao subjekti preduzetničke infrastrukture, u smislu ovog zakona, definisane su preduzetničke zone, preduzetničke potporne institucije i tehnološko-poduzetnički centri (čime se stvaraju mogućnosti za formiranje i IT poslovnih zona).

Biznis

MEĐU DUŽNICIMA I VELIKA PREDUZEĆA: Dugovanja po osnovu PDV prijava više od 345 miliona KM

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija izjavio je da dugovanja po osnovu PDV prijava iznose 345.652.206 KM, a po akciznim 15.223.497 KM, te napomenuo da će Uprava koristiti sve zakonske mogućnosti da naplati ova dugovanja.

Tegeltija je rekao da je naplata dugovanja složen proces i da je duga lista dužnika među kojima su i velika javna preduzeća.

“Uprava je od 2006. godine, otkako je na snazi Zakon o PDV-u, prinudnim putem naplatila 1.575.707.755 KM”, rekao je Tegeltija za “Dnevni avaz”.

On je naveo da UIO BiH duži period bilježi kontinuiran rast prihoda od indirektnih poreza koji su u prvih pet mjeseci ove godine iznosili 4,49 milijardi KM, što je za 407 miliona KM više u odnosu na isti period lani.

Tegeltija pojašnjava da je PDV najveći generator godišnjeg rasta, napominjući da se rast prihoda od indirektnih poreza dijelom mora pripisati inflatornim kretanjima, s obzirom na to da je i ove godine došlo do značajnog rasta cijena dobara i usluga na svim tržištima.

“Na podračunima UIO BiH nalazi se 266 miliona KM prihoda od posebne putarine za izgradnju auto-puteva, te za izgradnju i održavanje ostalih puteva u BiH. Ovo su nefunkcionalna sredstva koja treba rasporediti entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da je nelogično da ova sredstva stoje na podračunu UIO u Centralnoj banci BiH, a da se preduzeća koja se bave gradnjom auto-puteva i puteva kreditno zadužuju kako bi mogla nesmetano da rade.

Tegeltija je rekao da Upravni odbor UIO treba redovno da se sastaje, jer onda svako dobije prihode koji mu pripadaju.

“Zato očekujem da će Upravni odbor uskoro sjesti i donijeti sve potrebne odluke koje do danas nisu donesene, a Uprava će ih odmah realizovati”, rekao je Tegeltija.

Nastavi čitati

Biznis

Pokrenut predstečajni postupak u “EKVATORU”

Okružni privredni sud u Banjaluci imenovao je Sašu Zubovića za privremenog stečajnog upravnika u preduzeću „Ekvator“ iz Banjaluke te pokrenuo prethodni postupak za utvrđivanje stečaja.

Sud je takođe zabranio da se bez saglasnosti Zubovića raspolaže sa pokretnom i nepokretnom imovinom preduzeća, prenosi Capital.

„Privremeni stečajni upravnik je dužan obezbijediti imovinu stečajnog dužnika i brinuti se o njoj te preuzeti i druge potrebne radnje. Cilj mjera je da se obezbijedi imovina dužnika tokom prethodnog stečajnog postupka to jest do donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ili odluke o odbijanju predloga za stečaj“, stoji u rješenju suda okačenom na oglasnoj tabli.

Inače, prijedlog za stečaj je u martu podnijelo preduzeće „Standard Prva“ iz Bijeljine iza kojeg stoji advokat Miloš Stevanović, a koji je od IRB-a otkupio potraživanja „Ekvatora“.

Sud navodi da je na osnovu priložene dokumentacije utvrdio da je dužnik platežno nesposoban i da su ispunjeni uslovi za prethodni postupak.

Takođe, sud navodi da je prijedlog za stečaj bezuspješno pokušao dostaviti i kompaniji „Ekvator“ te njenom zakonskom zastupniku, odnosno vlasniku, Đorđu Davidoviću.

Podsjećamo, Stevanović je od Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske u novembru prošle godine otkupio 180 miliona maraka potraživanja za 30 miliona maraka, a u tom paketu su se našla i dugovanja koja je Davidović imao prema IRB-u zbog kojih mu sada prijeti stečaj.

Pored toga što je firma pred stečajem, Davidović se suočava sa brojnim krivičnim prijavama kupaca kojima je uzimao novac za stanove, a nikada ih nije izgradio.

Policijska uprava Banjaluka je nedavno podnijela izvještaj tužilaštvu zbog sumnje da je preko svoje firme počinio 20 krivičnih djela “teških” oko 8,2 miliona maraka od 2015. do kraja 2021. godine.

Nastavi čitati

Biznis

CRNO TRŽIŠTE CIGARETA SVE VEĆI PROBLEM! Paklica bez akcize pogubna po ekonomiju

Ilegalna prodaja cigareta i duvana na domaćem tržištu značajno je suzbijena, ali i dalje odnosi milione maraka koji pripadaju građanima BiH. Pored ogromnih ekonomskih gubitaka crno tržište ovih proizvoda ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje onih koji ih kupuju, jer oni uopšte ne znaju šta konzumiraju, odnosno koje su sve sumnjive hemikalije i pesticidi dodati u njihov sadržaj.

– Iako im se u trenutku kupovine tih paklica cigareta bez akciznih markica čini da prolaze jeftinije, oni nisu ni svjesni da prolaze daleko skuplje, jer njihovim konzumiranjem ostavljaju trajne posljedice posvoje zdravlje – poručuju medicinski stručnjaci.

O štetnosti kupovine cigareta i duvana na crnom tržištu pored medicinskih stručnjaka razgovarali smo i sa nadležnim institucijama, a riječ su dali i ekonomisti, ali i organizovani otkupljivači duvana.

Svi oni u jednom su saglasni da konzumiranje tih proizvoda kupljenih u ilegalnim tokovima nanosi štetu zemlji, ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje stanovnika, guši legalne proizvođače i otkupljivače duvana, dok su jedino u plusu oni koji se bave tom nelegalnom trgovinom.

Sponzorisano

Bitka

Crno tržište duvana i cigareta u BiH postaje sve tanje kroz program rada Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koja svake godine sprovodi aktivnosti s ciljem suzbijanja nelegalne prodaje svih vrsta robe, sa posebnim naglaskom na akciznu robu, kao što su duvan i duvanske prerađevine.

– S tim u vezi planirane su brojne aktivnosti na terenu širom BiH koje sprovode službenici UIO, a po potrebi i u saradnji sa ostalim agencijama za sprovođenje zakona u BiH – kazali su “Glasu Srpske” u UIO.

Da je crno tržište duvana u BiH u padu, naglašavaju u UIO, svjedoče i brojevi i statistički pokazatelji.

Tako je u posljednjih pet godina od kada UIO sprovodi kampanju “Stop švercu” vrijednost oduzetih cigareta i duvana koji su prodavani na crnom tržištu iznosila oko 12,5 miliona KM.

– Ako uzmemo u obzir pet godina prije toga, kada nije bilo kampanje “Stop švercu”, vrijednost oduzetih cigareta i duvana iznosila je 5,8 miliona KM. Pored cigareta i duvana zaplijenjeno je i nekoliko mašina koje su služile za pripremanje i pakovanje cigareta koje su plasirane na crno tržište – poručuju iz UIO.

U prilog dobrog rada UIO na suzbijanju ovih vrsta nezakonitosti ide i činjenica da je u posljednje vrijeme došlo do porasta cijena na crnom tržištu duvana i duvanskih prerađevina, zbog čega su razlike između cijena duvana i duvanskih prerađevina koje se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu smanjene.

– Takođe u direktnoj vezi sa smanjenjem crnog tržišta stoji i podatak da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica UIO na ovu vrstu proizvoda. Upoređujući podatak iz 2020. godine, kada smo izdali 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, sa podatkom iz 2023. godine, kada je izdato 270,3 miliona markica, može se zaključiti da je u posmatranom periodu izdato čak 57,3 odsto više markica – naglašavaju u UIO.

Rast broja izdatih akciznih markica nastavljen je i u 2024, jer je za dva mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani izdato oko 33 odsto više markica.

– Svi ovi podaci upućuju na smanjenje crnog tržišta duvana i cigareta, što je rezultat naših pojačanih aktivnosti, koje u posljednje vrijeme intenzivno sprovodimo na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda, što je rezultovalo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu. Tako je sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa, ovih vrsta nezakonitosti – zaključuju iz UIO, ali i podsjećaju da ove godine samo po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine očekuju prihod od oko milijardu KM.

U magli nestaju milioni

Ekonomski ekspert Faruk Hadžić navodi da crno tržište duvana i duvanskih proizvoda u BiH predstavlja ozbiljan problem koji negativno utiče na ekonomiju države i legalne proizvođače, dovodeći do gubitka stotina miliona KM svake godine zbog izostanka naplate akciza i drugih poreza na te proizvode.

– Legalni proizvođači duvana suočavaju se sa nelojalnom konkurencijom od strane nelegalnih trgovaca koji prodaju duvan po znatno nižim cijenama, čime utiču na prodaju legalnih proizvoda, smanjujući njihov prihod i ugrožavajući radna mjesta. Da bismo to crno tržište sveli na minimum, potrebno je preduzeti nekoliko ključnih koraka. Povećanje broja inspektora i jačanje kapaciteta za

kontrolu ovog tržišta je od ključne važnosti. Efikasnija kontrola bi mogla znatno smanjiti obim nelegalne trgovine – kazao je “Glasu Srpske” Hadžić.

Potrebno je, naglašava, uvesti strože kazne za one koji krše zakon, da bi se odvraćali od nelegalne trgovine.

– Ovo uključuje i jače sudske postupke protiv organizatora i učesnika crnog tržišta. Kampanje koje bi edukovale građane o štetnosti crnog tržišta i važnosti podržavanja legalnih proizvođača mogu pomoći u smanjenju potražnje za nelegalnim proizvodima. Saradnja sa susjednim zemljama i međunarodnim agencijama može pomoći u borbi protiv prekogranične trgovine nelegalnim duvanom – poručio je Hadžić

Naglasio je i da su neke zemlje u regionu uspješno smanjile crno tržište ovih proizvoda te da njihove prakse mogu poslužiti kao korisni primjeri za BiH.

– U Hrvatskoj je povećanje kazni za nelegalnu trgovinu duvanom i poboljšanje kontrole na granicama dovelo do smanjenja crnog tržišta. Takođe, implementacija sistema za praćenje duvana od proizvodnje do prodaje pomogla je u identifikaciji nelegalnih proizvoda. Pored toga jačanje kapaciteta carinskih službi i povećanje broja inspektora dovelo je do boljih rezultata u borbi protiv crnog tržišta – kazao je Hadžić.

Slovenija je, podsjeća, uspjela značajno smanjiti crno tržište kroz stroge zakone i regulacije, kao i kroz jačanje saradnje između različitih državnih agencija.

– Uvođenje modernih tehnologija za praćenje proizvoda dodatno je unaprijedilo borbu protiv nelegalne trgovine. Primjenom sličnih mjera BiH može značajno smanjiti obim crnog tržišta ovih proizvoda, čime bi bili povećani prihodi od poreza i akciza te zaštićeni legalni proizvođači i njihova radna mjesta – zaključio je Hadžić.

Štetnost nemjerljiva

Stručnjaci upozoravaju da konzumiranje cigareta i duvanskih proizvoda kupljenih izvan legalnih tokova ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje građana.

– Te cigarete i duvan koje kupuju na crno su fejk, odnosno lažnjaci. Takođe postoje mnoge zemlje u okruženju, kao što je Albanija, gdje se prave cigarete na crno. Na prvi pogled to izgleda kao da su na primjer cigarete brenda “marlboro”, ali nisu. Dakle, prvo ne znamo kakvog je kvaliteta ta cigareta koju kupujemo na crnom tržištu – kazao je “Glasu Srpske” nacionalni koordinator za kontrolu duvana u Srpskoj Darko Marković.

Naglasio je da samo ona paklica cigareta koja sadrži akciznu markicu pokazuje da je iz legalnih tokova.

– Dakle, to što piše na tim cigaretama sa tim akciznim markicama trebalo bi da je tako. Mi ne znamo da li je na paklicama cigareta ili možda duvanu bez akcizne markice zaista ono što piše na njima ili je ipak ubačeno nešto drugo. Konzumiranjem tih cigareta nanosimo nemjerljivu štetu zdravlju, ali i entitetskim budžetima, jer ti ilegalci ne plaćaju poreze, akcize – poručio je Marković.

Naglasio je da je zbog toga i sva aktivnost Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke usmjerena ka smanjenju crnog tržišta duvana na najmanju moguću mjeru.

– Dakle, jednostavno rečeno, konzumiranjem tih cigareta nanosimo štetu sebi, državi, dok se sa druge strane pojedinci bogate. Onima koji kupuju te cigarete na crnom tržištu možda se u tom trenutku čini da prolaze jeftinije, ali nije tako. Oni u stvari kupuju “mačku u džaku”. Odnosno, oni nabavljaju cigarete i duvan koji je mnogo opasniji po njihovo zdravlje od onoga u prodavnici, kiosku… Samo pušenje je štetno, ali ono što dolazi iz legalnih tokova je kontrolisano, ima potvrdu od strane institucija da je za ljudsku upotrebu – poručio je Marković.

Sve što bude kupljeno, naglašava, mimo tih tokova je sumnjivo.

– Možda je taj duvan tretiran sa više raznih hemikalija i pesticida koji mogu ozbiljno da naruše zdravlje konzumenata, odnosno trajno da ga oštete. Pored toga oni podrivaju i finansijski sistem zemlje, jer iz samih tih akciza i poreza finansiramo i zdravstveni sistem naše zemlje. Zbog svega navedenog borba protiv crnog tržišta cigareta i duvana treba da bude nastavljena još jačim tempom – zaključio je Marković.

Prepisati mjere iz okruženja

U preduzećima koja se bave proizvodnjom i otkupom duvana u Republici Srpskoj navode da je potrebno sprovesti tri mjere na domaćem tržištu da bi crno tržište cigareta i duvana dodatno otanjilo.

– Više puta smo na to apelovali. Potrebno je sprovesti nekoliko akcija i mjera da bi crno tržište bilo smanjeno i da ispunimo neku prosječnu normu, kao što je u okruženju. Prije svega akcizna politika ne može biti proizvoljna mjera, ona mora biti sagledana sa aspekta standarda i navika ljudi. Ne mogu akcize biti povećavane onoliko koliko treba državi, već treba naći neku koordinaciju između akciza i standarda i navika ljudi – kazao je “Glasu Srpske” Svetozar Mihajlović iz bijeljinskog preduzeća “Duvan”.

Naglasio je i da je potrebna sinhronizovana koordinacija između kontrolnih organa na nivou zemlje sa onima na entitetskim nivoima.

– Tu je zakazala saradnja. Svako radi na svoj način. To mora hitno biti promijenjeno. Oni vjeruju da ako ima organizatora proizvodnje duvana, onda postoji i crno tržište, što nikako nije tačno. Crno tržište imamo u Hercegovini, a nemamo niti jednog organizatora proizvodnje, a postoji proizvodnja duvana. Pored toga, u Posavini i Semberiji ima više slobodne nego ugovorene proizvodnje. Tu proizvodnju koja nije ugovorena niko ne kontroliše i ona je bukvalno preplavila crno tržište. Dakle, tu je zakazala kontrola između lokalnih organa i državnih, odnosno republičkih. Tu je potpuno jedan haos i anarhija i svako radi na svoj način i to ljudi masovno koriste – poručio je Mihajlović.

Naglasio je da je potrebno povesti računa i o podsticajima koje daju nadležne institucije za ovu oblast.

– Pomenute tri mjere su ključne, postoje i druge, ali su ključne ove za kojima su posegnule pojedine zemlje regiona da bi suzbile ilegalne tokove prodaje cigareta i duvana – zaključio je Mihajlović.

“Stop švercu”

UIO već petu godinu zaredom sprovodi i javnu kampanju “Stop švercu” kojom poziva građane BiH da im prijave svaki oblik nezakonite prodaje cigareta i duvana.

– Građani BiH su možda i najbolji “inspektor”, jer upravo oni mogu znati da li cigarete prodaju sa akciznim markicama UIO ili ne u najbližoj okolini u kojoj žive – poručuju iz UIO.

U prethodnih pet godina došlo je do povećanja zaprimanja anonimnih prijava koje građani BiH putem otvorene linije 080020607, e-mail [email protected] a i putem redovne pošte dostavljaju UIO iz oblasti indirektnih poreza.

Od 2022. godine u UIO je aktivan i mobilni telefon 065/355-155, gdje građani putem viber aplikacije mogu da dostavljaju anonimne prijave sa slikama i lokacijama gdje nezakonito prodaju duvan i duvanske prerađevine, ali i druge vrste robe.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno