Connect with us

Banjaluka

Ko je Gospodskoj ulici u Banjaluci dao baš to ime?

Mnogi Banjalučani ne znaju kako se zvanično zovu Gospodska, Parkić ili Paskolina ciglana i otkud potiče naziv Malta.

Ako pitate za Ulicu Veselina Masleše u Banjaluci možete se izgubiti, jer je to svima znana Gospodska, koju je ovim imenom još 1878. krstio njen utemeljitelj, trgovac Toma Radulović.

Sredinom 19. vijeka u Banjaluku dolaze srpski trgovci iz Hercegovine, a među njima i gazda Toma, koji je kupio Muslinu baru, močvaru na kojoj su se zimi klizala djeca, i tu sagradio modernu kuću.Na drugom kraju buduće trgovačke ulice podigao je zgradu zvanu Albanija i na nju 1878. prikucao rukom ispisan naziv “Gospodska ulica”. Po jednoj verziji, to je uradio da bi se riješio seljaka, koji su stalno ulazili u njegovu trgovinu, a nisu ništa kupovali, dok je po drugima htio da, nakon okupacije Austrougarske, privuče bogate mušterije iz oficirskih i činovničkih porodica.

Naziv se primio, prvo na austrijskim razglednicama, na kojima je Gospodska nazvana Herrengasse, a potom i u svakodnevnom govoru. Gospodska počinje na mjestu koje stariji pamte kao Kastelov ćošak. Ipak, taj naziv nema nikakve veze sa tvrđavom Kastel, nego sa trgovcem Kastlom, koji je tu imao ekskluzivnu radnju. Kako su Kastelov ćošak i tvrđava prilično udaljeni, gradom se osamdesetih pronela priča o „tajnom podzemnom prolazu“ koji povezuje ove dvije lokacije. Taj lagum, naravno, nikad niko nije vidio.

Ime Parkić, kako Banjalučani krste ulicu Svetislava – Tise Milosavlejvića, prvog bana Vrbaske banovine i tvorca moderne Banjaluke, novijeg je datuma. Prvobitno Parkić se zvao prostor između Opštine i Banskog dvora, gdje se danas nalazi crkve Hrista Spasitelja, a gdje je decenijama bio park i kultno okupljalište mladih. Kako je naziv park bio rezervisan za Park „Petar Kočić“, omladina je svoj kutak nazvala Parkić.Nakon izgradnje hrama, Parkić se, po namjeni i imenu, preselio u obližnju pješačku zonu, piše portal banjaluka.com.

Gradska carina

Dio grada između Parka „Mladen Stojanović“ i stočne pijace poznat je kao Malta. Mladiće iz tog kraja šezdesetih su zvali Maltežani.Ovdje se do 1945. nalazila malta – „gradska carina“, na kojoj se naplaćivala naknada za ulazak stoke i robe u grad.

Izlet na Kupusište

U dijelu današnjeg naselja Borik prije zemljotresa je bila borova šuma. I Kupusište je, prije nego što je postalo park, bilo pravo kupusište.

– Iza tog polja kupusa, tamo gdje su danas lamele u Boriku, bile su njive sa kukuruzom. Šezdesetih smo tamo išli na izlete, to je bila naša škola u prirodi – kaže arhivski savjetnik Zoran Mačkić, Banjalučanin odrastao u Gospodskoj.

Bogati Italijani

Područje sa barakama, između Vidovdanske i Ulice Jovana Dučića, Banjalučani već decenijama zovu Paskulina ciglana.

– Naziv potiče od prezimena porodica Paskolo, bogatih industrijalca porijeklom iz Italije, koji su na tom mjestu u 19. vijeku imali ciglanu – kaže istoričar Zoran Pejašinović.

Izvor: Banjaluka.net

Banjaluka

BLAGOJEVIĆ OTKLONIO SVE DILEME! Zakon ne zabranjuje Gradu Banjaluci da naplaćuje parking!

S obzirom na polemiku koja se vodi oko toga da li Grad Banjaluka ima pravo da putem svojih službi naplaćuje parking na svom području ili za to mora da osnuje javno preduzeće ili da taj posao povjeri nekom drugom preduzeću, nije zgoreg ukazati na nešto o čemu, koliko sam primjetio, nije kazivano do sada, kaže u autorskom tekstu dr Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

-Zakon o komunalnim djelatnostima ne zabranjuje jedinici lokalne samouprave da ona naplaćuje parking na svom području, odnosno ne naređuje joj taj niti neki drugi zakon da i za naplatu parkinga mora osnovati javno preduzeće ili da naplatu parkinga povjeri privatnom ili drugom preduzeću ističe on i navodi:

-Naime, Zakon o komunalnim djelatnostima određuje (član 2. stav 1. tačka d) da upravljanje javnim prostorima za parkiranje vozila obuhvata:

“Održavanje, čišćenje, postavljanje saobraćajne signalizacije na javnim površinama ili objektima izgrađenim za parkiranje motornih vozila, kao i uklanjanje, premještanje i blokiranje nepropisno parkiranih vozila”.

Dakle nigdje Zakon nije propisao da u upravljanje javnim prostorima za parkiranje vozila spada i naplata parkinga, a ni Ustavni sud Republike Srpske nije to rekao u svojoj odluci broj U-66/23 od 25.9.2024. kada je odlučivao o pitanju parkinga u Banjaluci.

Prema njegovim riječima sud to nije ni mogao reći niti je rekao u toj odluci da i naplatu parkinga grad ili opština moraju da povjere nekom preduzeću, kada iz navedene odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima proizlazi da naplata parkinga ne ulazi u zakonski pojam upravljanja javnim prostorima.

-Usljed toga nijedna jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj nije dužna da za taj posao osniva posebno preduzeće, već ima pravo da naplatu parkinga vrši putem svojih službi-kazao je Blagojević.
Blink

Nastavi čitati

Banjaluka

SUD OPSTRUIŠE BUDUĆNOST BANJALUČKOG SPORTA! Zbog troje uzurpatora i sporog pravosuđa blokirana prva sportska gimnazija!

Banjaluka je oduvijek nosila epitet grada sporta, ali današnja realnost pokazuje da su opstrukcije pojedinaca i tromost pravosudnog sistema jači od potreba stotina talentovane djece. Dok gradske vlasti i sportska javnost čekaju otvaranje prve sportske gimnazije — istorijskog projekta za mlade atlete — ključevi te budućnosti i dalje su zaključani u sudekim ladicama.

Od sredine jula, tačnije već sedmicama, čeka se jedna jedina sudska odluka: presuda o uvođenju Grada Banjaluka u posjed sopstvene imovine. Riječ je o nekretnini koju već predugo bespravno koriste tri lica, nanoseći direktnu finansijsku i društvenu štetu budžetu i svim građanima.

Povodom ove pravne blokade i opstrukcije važnog projekta, oglasio se šef Odsjeka za pravna pitanja i propise u Gradska upravi Banjaluka, Goran Bundalo, koji je ukazao na apsurdnost cjelokupne situacije.

„Bizarna je i poražavajuća činjenica da cijeli jedan grad, obrazovni sistem i sportska zajednica zavise od proceduralnih igara troje ljudi koji svjesno uzurpiraju javno dobro. Još je poraznije što sistem to dozvoljava. Dok se javnost s pravom pita šta radi sud i zašto se procesi od opšteg interesa ne rješavaju po hitnom postupku, odgovor se obično krije iza birokratskih fraza o ‘zakonskim rokovima’, ‘obimnosti predmeta’ i ‘kolektivnim godišnjim odmorima’. Dok pravosuđe koristi ljetne pauze, Grad gubi vrijeme, a gubi se i strpljenje roditelja i djece koja su već trebala imati sistemsku podršku kroz prvu sportsku gimnaziju”, istakao je Bundalo.

On je dodao da je ovaj slučaj školski primjer kako pojedinci, koristeći rupe u zakonu i taktike opstrukcije, mogu držati cijelu zajednicu kao taoca. Izbjegavanje ročišta, odgađanje primanja poziva i ignorisanje opomena postali su standardni alati onih koji nemaju pravo na imovinu, ali imaju dovoljno drskosti da blokiraju razvoj grada.

Pravni apsurd leži u tome što sud, u želji da ispoštuje svaku formu kako presuda kasnije ne bi pala na višim instancama, praktično daje legitimitet onima koji krše zakon. Cijenu te „pedantnosti” na kraju plaćaju banjalučki sportisti koji, umjesto u modernim učionicama i dvoranama, svoje pravo na napredak moraju da traže po sudskim hodnicima.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

POČINJU KOČIĆEVI DANI U BANJALUCI! Književnost i tradicija na više lokacija

Banjaluka će od 21. do 23. avgusta biti u znaku kulture, književnosti i tradicije kroz manifestaciju „Kočićevi dani“, koja je posvećenu jednom od najznačajnijih srpskih književnika i tribuna Petru Kočiću.

Ovogodišnji program donosi više od 20 kulturnih sadržaja koji će biti održani u Banjaluci, Gomionici i Stričićima, a svi događaji su koncipirani tako da povezuju Kočićevo književno nasljeđe sa bogatom kulturom i tradicijom Zmijanja.

Kroz izložbe, književne programe, umjetničke sadržaje, performanse, tradicionalne programe i druge događaje, manifestacija će tokom tri dana oživjeti duh vremena i prostora u kojem je Kočić stvarao.

Koncept „Dan istine, Dan slobode i Dan otadžbine“ i ove godine predstavlja okosnicu ove manifestacije, podsjećajući na vrijednosti koje su obilježile Kočićev život i djelo.

Banjaluka manifestacijom “Kočićevi dani” nastavlja da čuva sjećanje na Petra Kočića, ali i da njegovo djelo predstavlja novim generacijama, saopšteno je iz Gradske uprave.

Kroz kulturu, umjetnost i tradiciju, Kočićevi dani podsjećaju da nasljeđe nije samo uspomena na prošlost, već živa vrijednost koju treba njegovati, čuvati i prenositi dalje.Tokom tri dana Banjaluka će, tako, biti mjesto susreta književnosti, umjetnosti i tradicije, a Kočićevo ime još jednom će povezati grad sa Zmijanjem i bogatim kulturnim nasljeđem koje je ostavio u trajno nasljeđe.

Nastavi čitati

Aktuelno