Connect with us

Banjaluka

Ko je Gospodskoj ulici u Banjaluci dao baš to ime?

Mnogi Banjalučani ne znaju kako se zvanično zovu Gospodska, Parkić ili Paskolina ciglana i otkud potiče naziv Malta.

Ako pitate za Ulicu Veselina Masleše u Banjaluci možete se izgubiti, jer je to svima znana Gospodska, koju je ovim imenom još 1878. krstio njen utemeljitelj, trgovac Toma Radulović.

Sredinom 19. vijeka u Banjaluku dolaze srpski trgovci iz Hercegovine, a među njima i gazda Toma, koji je kupio Muslinu baru, močvaru na kojoj su se zimi klizala djeca, i tu sagradio modernu kuću.Na drugom kraju buduće trgovačke ulice podigao je zgradu zvanu Albanija i na nju 1878. prikucao rukom ispisan naziv “Gospodska ulica”. Po jednoj verziji, to je uradio da bi se riješio seljaka, koji su stalno ulazili u njegovu trgovinu, a nisu ništa kupovali, dok je po drugima htio da, nakon okupacije Austrougarske, privuče bogate mušterije iz oficirskih i činovničkih porodica.

Naziv se primio, prvo na austrijskim razglednicama, na kojima je Gospodska nazvana Herrengasse, a potom i u svakodnevnom govoru. Gospodska počinje na mjestu koje stariji pamte kao Kastelov ćošak. Ipak, taj naziv nema nikakve veze sa tvrđavom Kastel, nego sa trgovcem Kastlom, koji je tu imao ekskluzivnu radnju. Kako su Kastelov ćošak i tvrđava prilično udaljeni, gradom se osamdesetih pronela priča o „tajnom podzemnom prolazu“ koji povezuje ove dvije lokacije. Taj lagum, naravno, nikad niko nije vidio.

Ime Parkić, kako Banjalučani krste ulicu Svetislava – Tise Milosavlejvića, prvog bana Vrbaske banovine i tvorca moderne Banjaluke, novijeg je datuma. Prvobitno Parkić se zvao prostor između Opštine i Banskog dvora, gdje se danas nalazi crkve Hrista Spasitelja, a gdje je decenijama bio park i kultno okupljalište mladih. Kako je naziv park bio rezervisan za Park „Petar Kočić“, omladina je svoj kutak nazvala Parkić.Nakon izgradnje hrama, Parkić se, po namjeni i imenu, preselio u obližnju pješačku zonu, piše portal banjaluka.com.

Gradska carina

Dio grada između Parka „Mladen Stojanović“ i stočne pijace poznat je kao Malta. Mladiće iz tog kraja šezdesetih su zvali Maltežani.Ovdje se do 1945. nalazila malta – „gradska carina“, na kojoj se naplaćivala naknada za ulazak stoke i robe u grad.

Izlet na Kupusište

U dijelu današnjeg naselja Borik prije zemljotresa je bila borova šuma. I Kupusište je, prije nego što je postalo park, bilo pravo kupusište.

– Iza tog polja kupusa, tamo gdje su danas lamele u Boriku, bile su njive sa kukuruzom. Šezdesetih smo tamo išli na izlete, to je bila naša škola u prirodi – kaže arhivski savjetnik Zoran Mačkić, Banjalučanin odrastao u Gospodskoj.

Bogati Italijani

Područje sa barakama, između Vidovdanske i Ulice Jovana Dučića, Banjalučani već decenijama zovu Paskulina ciglana.

– Naziv potiče od prezimena porodica Paskolo, bogatih industrijalca porijeklom iz Italije, koji su na tom mjestu u 19. vijeku imali ciglanu – kaže istoričar Zoran Pejašinović.

Izvor: Banjaluka.net

Related Topics:

Banjaluka

NAJVEĆI EKOLOŠKI PROJEKAT U BANJALUCI! Počinje saradnja sa francuskom kompanijom „VEOLIA“

Gradonačelnik Draško Stanivuković održao je danas sastanak sa predstavnicima francuske kompanije “VEOLIA”, svjetskog lidera u oblasti otpadnih voda, cirkularne ekonomije i obnovljivih izvora energije.

-Sa 220.000 zaposlenih, više od 5.000 sistema za upravljanje otpadnim vodama i velikim ulaganjima u zelenu energiju, ova kompanija je partner čija iskustva mogu biti dragocjena i za naš grad. Upravo ovakva saradnja je važna za najveći ekološki projekat u istoriji Banjaluke – izgradnju prečišćivača otpadnih voda – kazao je gradonačelnik nakon sastanka.

 

Prema njegovim riječima, cilj je da u godinama pred nama Banjaluka dobije najsavremeniji sistem za prečišćavanje otpadnih voda, uporediv sa evropskim gradovima, i da time u potpunosti zaštitimo Vrbas i našu životnu sredinu.

-Naš grad mora biti dio evropskih rješenja za čistiju i zdraviju budućnost – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

MUDROST svjetskih VELIKANA osvjetlila Gospodsku ulicu

Gospodska ulica u centru Banjaluke od danas ima novu dekoraciju. Dok šetate, ako pogledate iznad glave, vidjećete inspirativne citate velikih mislilaca. Ova dekoracija nije samo ukras, već i podsjetnik na važnost obrazovanja i znanja.

–Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce – poznati je poziv Dositeja Obradovića, jednog od najvažnijih srpskih prosvjetitelja, da se okrenemo stvarnom znanju.Poruka „Ne daj umlje za bezumlje“ Gavrila Stefanovića poziva nas da se borimo za um i razboritost, a Sokratova izjava „Obrazovanje kupljeno novcem gore je od neobrazovanja“ šalje duboko upozorenje. Sveti Sava je govorio „Obrazovanje je svjetlost života“ i time poručivao da je obrazovanje temelj života. Citat Meše Selimovića „Znanje je moć, ali samo ako se prenese drugom“ naglašava važnost dijeljenja znanja, jer ono što se ne dijeli s drugima, gubi svoju vrijednost.

Benjamin Franklin, američki državnik i mislilac, govorio je da „Investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate“ i time istakao da je obrazovanje najbolja dugoročna investicija.

Ovi citati iz Gospodske ulice nisu samo dekoracija. Pozivaju da se zamislimo i razmislimo.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠTA NAS ČEKA U NAJLUĐOJ NOĆI: Poznato ko će zabavljati Banjalučane za doček nove godine

Nataša Bekvalac pjevaće u Banjaluci za doček nove godine, a dan kasnije za reprizu, Banjalučane i turiste će zabavljati Aco Pejović, odlučeno je u Gradskoj upravi.

Grad je raspisao javni poziv za organizovanje novogodišnjeg programa i dočeka nove 2026. godine, a u tu svrhu planira potrošiti 100.000 maraka.

Agencija koja bude angažovana biće zadužena da organizuje i nastup lokalnih bendova.

U javnom pozivu se ne navodi na kojoj lokaciji će biti organizovan doček. Prošle godine su za doček nastupali Senidah, Đorđe David i Ivana Peters.

Nastavi čitati

Aktuelno