Connect with us

Društvo

DODIK NAZVAO NOVINARKU N1 “Prijetio je, URLAO i upotrebljava riječi KOJE NE MOGU DA PONOVIM”

Dodik je, naime, reagujući na pitanje koja mu je novinarka Mitrović postavila na konferenciji za medije, iznio niz optužbi na račun N1 televizije optužujući ih da rade na rušenju Republike Srpske, te da njihov rad treba zabraniti.

U jednom trenutku dok je optuživao N1 da je dio politike koja ruši Republiku Srpsku i da ima “antisrpski narativ” uzeo je mikrofon N1 navodeći da ga uzima “kako se novinarka N1 ne bi loše osjećala”.

Potom je, prolazeći pored novinarke ove medijske kuće upitao: “Mislite da mi nemamo službu koja prati šta radite?“.

Tu, međutim, nije bio kraj pa je Dodik nakon konferencije za medije, odlučio i lično da se obračuna sa novinarkom Snežanom Mitrović.

Poziv iz Dodikovog kabineta
Kako nam je za Srpskainfo potvrdila Mitrovićeva, u četvrtak oko 15.30 časova dobila je poziv iz Kabineta predsjednika Republike Srpske sa fiksnog 051 broja.

Pozvala ju je izvjesna Vesna koja je prebacila vezu Miloradu Dodiku.

Mitrovićeva kaže da se sve desilo vrlo brzo, u jednoj minuti. Javila se jer je pomislila da Dodik želi da se izvini zbog nastupa od prije koji sat.

– Naivno sam to pomislila. Kroz glavu mi je prošlo da će možda da pristane i na intervju, jer zahtjeve šaljem redovno. Umjesto toga uslijedile su psovke i galama, nisam mogla ni doći do riječi – priča Mitrovićeva za Srpskainfo.

Ona dodaje da po prvi put dobija takav poziv. Dodik je, kaže Mitrovićeva, negodovao i vikao zbog teksta objavljenog na portalu N1.

– Vikao je i psovao, bilo je vrlo lično i neugodno. Vrlo stresno. U toj minuti razgovora upotrebljavao je nepristojne riječi, psovao je, koristio riječi na “J”. Nisam tako vaspitana da ponavljam te riječi – priča Mitrovićeva.

Ona kaže da na svom mobilnom telefonu nema aplikaciju koja snima razgovore tako da nema tonski dokaz tog razgovora. Međutim, kako dodaje ona, oko nje su bile bile kolege novinari koji su svjedočili tom pozivu.

Mitrovićeva kaže da je juče bila vrlo potresena i nije znala na koji način istupiti.

– Da li to prijaviti kao neku vrstu prijetnje, da li ćutati, da li se povući u sebe. Dan nakon prespavane noći mislim da je jako bitno reći šta se desilo. Saznala sam da su još neke kolege dobile privatne pozive iz Palate i da dobijaju privatne pozive iz Palate. A svaki poziv od predsjednika bilo čega je pritisak na vaš rad. Kolege ne treba da uobraze i da to njima laska, to je pritisak na rad novinara, ja ga tako doživljavam – istakla je Mitrovićeva.

Muk medijske zajednice
Ona ovaj incident smatra najgorim dosad. Mitrovićeva kaže da je juče po prvi put razmišljala o mraku kojim korača. Nije se, ističe ona, do sada nikada osjećala nebezbjedno, ali ovo smatra na neki način ugrožavanjem bezbijednosti i targetiranjem ljudi koji rade ovaj javni posao, koji je vrlo težak.

„Koja služba prati novinare“ Evo šta su odgovorili iz MUP Srpske o Dodikovim tvrdnjama da se zaposleni na N1 TV nadziru
– Stres koji svakodnevno proživljavamo ostavlja posljedice po naše zdravlje i bojim se da će jednoga dana doći na naplatu – zaključuje Mitrovićeva.

Slučaj je, kako kaže, prijavila Liniji za pomoć novinarima, ali u policiju za sada nije otišla.

– Da imam tonski zapis poziva iz kabineta predsjednika, učinila bih to momentalno – kaže Mitrovićeva.

Ističe da se ne bavi nelegalnim prisluškivanjem, da bi sve razgovore snimala, ali da mora postojati trag poziva iz institucije.

Mitrovićeva još dodaje da su novinari i javnost, na žalost, navikli na uvrede i verbalne napade na konferencijama za medije. Vrlo je opasno, dodaje ona, što je novinarska zajednica oguglala na takav vid napada.

– Danas sam možda malo i razočarana, jer je generalno medijski prostor ostao nijem na ono što je juče izrečeno na konferenciji. Ne treba meni advokat niti odbrana, ja se branim svojim čestitim radom već 20 godina. Ali, kada funkcioner prizna da ima službu koja prati rad novinara, to je vrlo opasno i za mene indikativno. Za mene je to poziv da istražni organi provjere ove navode, kakve to službe prate rad medija i novinara i da li to rade zakonito – poručuje Mitrovićeva.

Snežana Mitrović novinarka je N1 iz Banjaluke od samog osnivanja ove medijske kompanije.

Dokazala se profesionalnim radom. Novinarka je sa skoro 20 godina staža. Izvještava o unutrašnjoj politici, ali i ekonomiji, društvenim procesima, kulturi.

Uradila je desetine dokumentarnih formi. Nikada nije tužena za klevetu, niti sudski procesuirana. Bila je najbolji student novinarstva u svojoj generaciji. Majka je dvoje djece.

Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

I DISANJE JE LUKSUZ! Vrlo nezdrav vazduh u ovom dijelu BiH, nspolju budite što manje

Vazduh u Sarajevu jutros je vrlo nezdrav sa indeksom kvaliteta 208, podaci su sajta “Eko akcija”.

Prema listi svjetske platforme za praćenje zagađenosti vazduha “I kju er” Sarajevo je jutros na četvrtom mjestu iza pakistanskog Lahorea, mongolskog Ulanbatora i Kolkate u Indiji.

Na osnovu mjerenja “Eko akcije”, vazduh je nezdrav u Visokom, gdje je izmjeren indeks kvaliteta od 198, a slijede Vogošća sa 185, Kakanj sa 184, Ilijaš sa 176, Zenica sa 167, te Travnik i Banjaluka sa indeksom 166.

Umjereno zagađen vazduh je u Prijedoru, Bihaću i Mostaru, dok je dobar u Trebinju i Livnu.

Vrlo nezdrav vazduh kod lica sa respiratornim oboljenjima poput astme može izazvati značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti, a povećava vjerovatnoću negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani, dok bi svi ostali morali izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka napolju.

Nastavi čitati

Društvo

Koliko je EU dala za auto-put u BiH? BROJKA JE VRTOGLAVA

Evropska unija do sada je za izgradnju auto-puta na Koridoru 5C u Bosni i Hercegovini odobrila oko 870 miliona evra, odnosno približno 1,7 milijardi KM bespovratnih sredstava. Riječ je o finansijskoj pomoći koja ne mora da se vraća, a koja je namijenjena jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji.

Ovaj podatak potvrdio je Luiđi Soreka (Luigi Soreca), šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, prilikom nedavne ceremonije završetka radova na četiri poddionice Koridora 5C.

Kako piše Večernji list BiH, Evropska unija od 2015. godine, putem Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF), podržava izgradnju ključnih dionica ovog saobraćajnog pravca.

Koridor 5C predstavlja važnu vezu Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama i evropskom saobraćajnom mrežom, a njegova izgradnja trebalo bi da doprinese bržem transportu robe, boljoj povezanosti gradova i razvoju privrede.

Koliko je novca EU izdvojila za Koridor 5C?
Prema podacima koje je iznio Soreka, ukupna bespovratna podrška Evropske unije za Koridor 5C dostigla je oko 870 miliona evra, odnosno približno 1,7 milijardi KM.

Za razliku od kredita kojima se takođe finansira izgradnja auto-puta, bespovratna sredstva ne predstavljaju dug koji BiH mora da otplaćuje.

Važno je naglasiti da se navedeni iznos odnosi na podršku odobrenu kroz različite faze projekta, a ne nužno na novac koji je u cijelosti već isplaćen i potrošen.

Evropska unija tako ostaje jedan od ključnih finansijskih partnera u realizaciji ovog projekta, koji je dio transevropske transportne mreže.

Značaj Koridora 5C nije ograničen samo na izgradnju novih kilometara auto-puta. Njegov završetak trebalo bi da omogući efikasnije povezivanje BiH s evropskim tržištem, olakša međunarodni transport i stvori bolje uslove za privredni razvoj.

Otvoreno novih 20 kilometara auto-puta
Podaci o evropskoj finansijskoj podršci ponovo su istaknuti prilikom nedavnog otvaranja četiri poddionice Koridora 5C na pravcu od Zenice prema Žepču.

Puštanjem u saobraćaj približno 20 novih kilometara auto-puta napravljen je još jedan korak u povezivanju centralnog i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

Na svečanosti otvaranja učestvovali su predstavnici Evropske unije i domaćih institucija, a Soreka je tom prilikom naglasio značaj evropske podrške izgradnji saobraćajne infrastrukture u BiH.

BiH može računati i na dodatna sredstva EU
Osim finansiranja Koridora 5C, Bosni i Hercegovini dostupne su i druge mogućnosti podrške kroz Plan rasta Evropske unije za zapadni Balkan.

Ovaj plan zasniva se na četiri ključna stuba, među kojima su približavanje ekonomija zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, jačanje regionalne ekonomske saradnje, sprovođenje reformi i povećanje finansijske pomoći.

Među inicijativama koje se podržavaju nalaze se pristupanje jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), unapređenje sporazuma o romingu, uspostavljanje zelenih koridora na graničnim prelazima i pristup jedinstvenom digitalnom tržištu.

Finansijska sredstva iz Instrumenta za reforme i rast povezana su s ispunjavanjem konkretnih reformskih koraka, što znači da njihova isplata zavisi od sprovođenja dogovorenih obaveza.

Dok se izgradnja Koridora 5C nastavlja, gotovo 1,7 milijardi KM odobrene bespovratne pomoći pokazuje koliki je finansijski značaj evropske podrške za razvoj putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Društvo

POPIS STANOVNIŠTVA U BiH NEĆE BITI NI 2027. GODINE: Sljedeća prilika tek 2031, a ne znamo ni koliko ljudi zaista živi u zemlji!

Bosna i Hercegovina, po svemu sudeći, neće dobiti novi popis stanovništva ni 2027. godine, iako su podaci iz posljednjeg popisa, provedenog 2013, već ozbiljno zastarjeli. Umjesto da se priprema novo najvažnije statističko istraživanje, nadležne institucije još nisu postigle ni osnovni politički i institucionalni dogovor o njegovom sprovođenju.

Prema procjenama Agencije za statistiku BiH i Republičkog zavoda za statistiku, popis tokom 2027. godine nije realno očekivati, dok se kao naredni mogući termin sve češće pominje 2031. godina.

To znači da bi građani BiH mogli čekati gotovo dvije decenije između dva popisa, dok se u međuvremenu stanovništvo suočava s iseljavanjem, migracijama, starenjem i drugim velikim demografskim promjenama.

## Nadležni priznaju: Popis 2027. nije realan

Iz Agencije za statistiku BiH poručuju da za organizovanje popisa nije dovoljno samo odrediti datum. Neophodno je prethodno postići politički i institucionalni dogovor, pripremiti zakonski okvir i osigurati novac za realizaciju cijelog projekta.

„Za njegovu realizaciju neophodni su prije svega politički i institucionalni dogovor, zakonski okvir i osigurana finansijska sredstva. Naredni evropski popisni ciklus odnosi se na 2030/2031. godinu, a savremene međunarodne preporuke sve veći značaj daju korištenju administrativnih izvora podataka, uključujući i njihovo kombinovanje s tradicionalnim popisivanjem stanovništva“, rekla je za „Nezavisne novine“ Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH.

Slično mišljenje iznio je i Ognjen Ignjić, stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju u Republičkom zavodu za statistiku.

„Zbog brojnih pripremnih aktivnosti neophodnih za uspješnu realizaciju popisa stanovništva, nije realno očekivati da jedan takav sveobuhvatan projekat bude realizovan u toku 2027. godine“, rekao je Ignjić.

## Podaci iz 2013. godine sve manje upotrebljivi

Demograf Aleksandar Majić smatra da popis stanovništva ne može biti organizovan proizvoljno, već da je potrebno voditi računa o evropskim preporukama i međunarodnim statističkim standardima.

Prema njegovim riječima, naredni evropski popisni ciklus vezan je za 2031. godinu, zbog čega bi bilo najkorisnije da BiH svoj naredni popis uskladi s tim terminom.

„Većina zemalja je obavila popis 2021. godine, ali je tada bila pandemija pa neke države to nisu uradile. Što se tiče nauke i struke, mi bismo bili najsrećniji kada bismo popis imali 2031.“, rekao je Majić za „Nezavisne novine“.

On upozorava da su podaci stariji od deset godina u demografskom smislu faktički neupotrebljivi, posebno u državama poput BiH, koje karakterišu intenzivne migracije i iseljavanje stanovništva.

Zbog toga smatra da se nameće potreba uspostavljanja registra stanovništva koji bi omogućio precizniji uvid u broj ljudi koji zaista žive u zemlji.

„Samim tim nameće se potreba uvođenja registra stanovništva, koji bi nam dao egzaktan uvid u broj stanovnika u državi“, naglasio je Majić.

## Zašto BiH još nije spremna za novi popis?

Da bi popis mogao biti organizovan, potrebno je završiti niz zahtjevnih pripremnih aktivnosti. Među najvažnijima su:

– Postizanje političkog i institucionalnog dogovora o sprovođenju popisa.
– Priprema i usvajanje odgovarajućeg zakonskog okvira.
– Utvrđivanje datuma početka popisa i popisnih pitanja.
– Izrada metodološke i organizacione dokumentacije.
– Obezbjeđivanje budžeta i izvora finansiranja.
– Priprema vazdušnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova.
– Sprovođenje probnog popisa radi testiranja predloženih rješenja.

Dosadašnja praksa pokazuje da se zakon o popisu donosi tek kada institucije usaglase sve pojedinosti i postignu konsenzus o načinu njegovog sprovođenja.

Upravo na to ukazuje i odgovor koji je Savjet ministara BiH ranije utvrdio na poslaničko pitanje Rejhane Dervišević, poslanice u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U odgovoru je navedeno da se prije donošenja zakona moraju definisati svi ključni elementi projekta, od datuma i pitanja do budžeta, kartografske dokumentacije i probnog popisa.

## Hoće li BiH čekati do 2031. godine?

Iako je 2031. godina sve češće pominjana kao mogući termin narednog popisa, to još ne znači da je datum zvanično utvrđen.

Za sada nema završenog zakonskog i organizacionog okvira, niti političkog dogovora neophodnog za početak priprema.

U međuvremenu, BiH se suočava s demografskim promjenama čije se razmjere teško mogu precizno utvrditi bez pouzdanih i ažurnih podataka.

Posljednji popis obavljen je 2013. godine, a ukoliko naredni bude održan tek 2031, između dva popisivanja proći će čak 18 godina.

Nastavi čitati

Aktuelno