Connect with us

Svijet

BREGZIT BI MOGAO DA SE PONOVI! Ovo će biti noćna mora za Brisel

Veteran populističke desnice, Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu na izborima u Holandiji.

Nakon što je liberalni svijet bio zapanjen pobjedom, najblaže rečeno, kontroverznog ultradesničara Havijera Mileija u Argentini, u Evropi se dogodio novi zemljotres. Naime, na izborima u Holandiji, jedan od lidera politike koja je dovela do stvaranja liberalne Evropske unije, šezdesetogodišnji veteran populističke desnice i antiislamske politike Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu u opštim izborima, barem prema posljednjim rezultatima nakon što su prebrojani skoro svi glasovi.

Poslije 25 godina u parlamentu, njegova Slobodarska partija (PVV) trebalo bi da osvoji, prema procjenama, 35 do 37 mjesta, znatno ispred svog najbližeg rivala, ljevičarskog saveza. “PVV se više ne može ignorisati“, rekao je Vilders. “Mi ćemo vladati“, zaključio je trijumfalno. Njegova pobjeda je uzdrmala holandsku političku scenu, ali će odjeknuti i potresti i dobar dio Evrope, predviđa BBC.

Ali da bi ispunio obećanje da će biti “svačiji premijer“, moraće da ubijedi druge stranke da mu se pridruže u koaliciji. Njegov cilj je 76 mjesta u parlamentu od 150 mesta.

Na ovim izborima Vilders je iskoristio široko rasprostranjenu frustraciju i nezadovoljstvo migrantskom politikom zemlje – prethodna vlada je pala nakon što nije uspjela da se dogovori o mjerama za obuzdavanje migracija i obećao je da će zatvoriti granice, ali je odložio obećanje da će zabraniti Kuran.

“Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Vildersa na ovim izborima su njegova antiimigraciona agenda, praćena njegovim stavovima o krizi troškova života i stavom o zdravstvenoj zaštiti“, rekla je Sara de Lange sa Univerziteta u Amsterdamu za Politiko. Mejnstrim stranke su, kaže on, “legitimisale Vildersa” tako što su imigraciju učinile ključnim pitanjem. “Možda su birači pomislili da ako je do toga došlo, zašto ne glasati za original, a ne za kopiju.

Proračuni konkurenata
Prije izbora, tri druge velike stranke odbacile su učešće u vladi koju vodi Vilders zbog njegove krajnje desničarske politike. Ali to bi moglo da se promeni zbog razmjera njegove pobjede.

Ljevičarski savez koji predvodi bivši komesar Evropske unije Frans Timermans trebalo bi da bude drugi sa 25 mjesta. Odlučno je stavio do znanja da ne namjerava da ima veze sa vladom koju vodi Vilders. Na trećem mjestu, sa procijenjenih 24 poslanika, našla se liberalna stranka desnog centra Narodna partija za slobodu i demokratiju (VVD), koja je poslije odlaska bivšeg lidera i premijera Marka Rutea iz politike, koji je na Narodnoj skupštini proveo rekordnih 13 godina. šef vlade, koju vodi Dilan Iesilgoz, imigrant iz Turske. Nova partija koju je osnovao Pieter Omtzigt zauzela je četvrto mjesto sa 20 mjesta.

Vilders je direktno pozivao svoje političke rivale na saradnju. Ovo uključuje VVD, gde su se nakon zatvaranja biračkih mjesta pristalice spremale da otvore šampanjac jer je procijenjeno da bi Jesilgoz, koja se distancirala od Ruteove politike, mogla da postane prva žena premijer u istoriji zemlje. Ali kada su izašli rezultati izlaznih anketa, začuo se kolektivni uzdah nevjerice.

Inače, u Holandiju je došla kao sedmogodišnja izbjeglica iz Turske, ali je zauzela izuzetno oštar stav prema imigraciji. Neki političari i istaknute ličnosti muslimanske zajednice optužili su je da je otvorila vrata krajnjoj desnici ne isključujući saradnju sa Gertom Vildersom.

Sedam godina nakon što su Britanci glasali za Bregzit, tzv Glasački listić “Nekit“ bio je osnova izuzetno uspješne kandidature lidera krajnje desnice u Holandiji – iako je posljednjih nedjelja ublažio svoju antiislamsku retoriku, nema znakova da namjerava da ublaži svoj evroskepticizam nakon šokantne izborne pobjede, navodi Politico.

Ali čak i ako holandski birači ne odluče da slijede Britance, što ankete pokazuju da je malo vjerovatno, postoje i drugi pokazatelji da bi vlada koju predvodi Vilders i dalje bila noćna mora za Brisel. Naime, prisustvo Vildersa za stolom na samitu EU, zajedno sa drugim ekstremno desničarskim i nacionalističkim liderima koji su već tamo, transformisalo bi dinamiku politike koje se kreću od klimatskih mjera do reformi EU, pa čak i isporuke oružja Ukrajini.

Otkako su objavljeni rezultati izlaznih anketa, ističe Politiko, potencijalni partneri desnog centra ne isključuju stvaranje koalicije sa Vildersom, a to se dogodilo uprkos tome što su ga stranke centra držale podalje od sebe posljednjih 10. godine. On, s druge strane, izgleda da je ovaj put veoma ozbiljan u pogledu preuzimanja vlasti.

“Ja dobro razumijem da stranke ne žele da budu u vladi sa strankom koja želi neustavne mjere… Nećemo pričati o džamijama, Kuranima i islamskim školama“, rekao je on nakon što su počeli da stižu rezultati.

Politico takođe upozorava da će, ako se centrističke stranke ujedine kako bi Vildersa zadržale van, možda morati da plate cijenu kasnije na glasovima ljutih birača kada je riječ o referendumu o EU – primjer vatrenog borca za Bregzit Najdžela Faraža pokazao je u Velikoj Britaniji da neko ne mora da bude na vlasti da bi imao jak uticaj.

Related Topics:

Svijet

RUSIJA NUDI RJEŠENJE ZA IRANSKI URANIJUM! Evo šta je predloženo

Rosatom je spreman da pomogne u uklanjanju obogaćenog uranijuma iz Irana, izjavio je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.

“Svi pažljivo pratimo napredak pregovora između predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i izjave američkog predsjednika, posebno u vezi sa iranskim nuklearnim programom. Upravo je izjava Donalda Trampa da je ‘Iran trebalo da dobije nuklearno oružje u roku od dvije sedmice’ poslužila kao glavni razlog za pokretanje velike vojne operacije”, rekao je Lihačov, prenosi RIA novosti.

Prema riječima Lihačova, uklanjanje iranskog obogaćenog uranijuma ostaje ključno i osjetljivo pitanje tokom pregovora.

“U svakom slučaju, pozdravićemo sve sporazume između strana u sukobu koji će dovesti do okončanja oružanog sukoba i dugoročnog mira”, dodao je šef Rosatoma.

Lihačov je dodao da je, pored veoma složenih tehničkih aspekata, ključni aspekt budućih sporazuma povjerenje.

“I ovdje, samo Rusija ima pozitivno iskustvo u interakciji sa Iranom. 2015. godine, na zahtjev Irana, već smo uklonili obogaćeni uranijum iz Islamske Republike. Spremni smo da pomognemo po ovom pitanju”, kazao je Lihačov, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je u petak planove da Sjedinjene Američke Države, zajedno sa Iranom, iz Irana iznesu obogaćeni uranijum, i da ga prebace u SAD.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei izjavio je da ne postoji odluka o iznošenju obogaćenog uranijuma iz Irana u Sjedinjene Države, ili neku drugu zemlju.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI MISTERIOZNI NESTANAK! Čovjeku koji zna sve nuklearne tajne gubi se trag

Spisak misterioznih nestanaka i smrti osoba povezanih sa američkim nuklearnim i svemirskim tajnama nastavlja zabrinjavajuće da raste. Posljednji, deseti, slučaj je Stiven Garsija.

Garsija je vladin izvođač radova koji je imao najviši nivo bezbjednosne provjere i pristup osjetljivim nuklearnim postrojenjima. Nestao je 28. avgusta 2025. godine bez ikakvog traga.

Posljednji put viđen je kako pješice napušta svoj dom u ulici Kattejl Kort (Cattail Court) SW u Albukerkiju, u Novom Meksiku. Nosio je samo pištolj, zelenu maskirnu majicu i šorts. Policija je objavila snimke nadzornih kamera na kojima se vidi kako odlazi neposredno nakon 9 časova ujutru po lokalnom vremenu. Vlasti su upozorile da „Garsija može biti opasan po sebe“.

Međutim, anonimni izvor blizak istrazi za Dejli mejl (Daily Mail) kategorički odbacuje mogućnost samoubistva.

„Bio je vrlo stabilna osoba“, rekao je izvor i dodao da je najvjerovatnija teorija da je Garsija postao meta stranih obavještajnih službi.

Garsija je radio za Nacionalni bezbjednosni kampus Kanzas Siti (KCNSC) u Albukerkiju – objekat koji proizvodi više od 80% svih nenuklearnih komponenti za američko vojno nuklearno oružje. Prema izvoru, obavljao je „vrlo visoku, nadzornu poziciju za svu imovinu“. Nakon nestanka, KCNSC je pokrenuo internu istragu. Pregledani su svi njegovi radni računari, mejlovi i fajlovi, ali ništa nije ukazivalo na razlog nestanka.

Deseti slučaj
Ovo je već deseti slučaj u posljednjih nekoliko godina u kojem je osoba sa pristupom američkim nuklearnim ili svemirskim tajnama umrla ili nestala pod misterioznim okolnostima. Posebno zabrinjava to što su četiri osobe nestale na gotovo identičan način – pješice, bez telefona, novčanika ili ličnih stvari, noseći samo oružje.

U Novom Meksiku su pod sličnim okolnostima 2025. nestali i Entoni Čavez (79) i Melisa Kasis (54), oboje povezani sa Nacionalnim laboratorijama Los Alamos, jednim od najvažnijih centara za razvoj nuklearnog oružja. Čavez je radio u laboratoriji do penzije 2017, dok je Kasis bila administrativna asistentkinja sa najvišom bezbjednosnom provjerom.

Svo troje povezani su sa penzionisanim generalom Ratnog vazduhoplovstva Vilijamom Nilom MakKaslandom (68). MakKasland je nestao 27. februara 2026. u Albukerkiju na gotovo identičan način – napustio je dom pješice, noseći samo revolver kalibra .38, bez telefona, naočara ili bilo kakvih uređaja. Bio je bivši komandant Istraživačke laboratorije Ratnog vazduhoplovstva (AFRL).

„Cijela ta misija odvija se iz vazduhoplovne baze Kirtland. Veliki dio, uključujući tehnologiju i proizvodnju, odvija se u Albukerkiju. Dakle, MakKasland je apsolutno znao za te pogone i bio u njima“, rekao je izvor.

Bivši pomoćnik direktora FBI-a Kris Svoker izjavio je:

„Naši naučnici već dugo su meta napada neprijateljskih stranih obavještajnih službi.“

NASA naučnica Monika Hasinto Reza (60), direktorka grupe za obradu materijala u NASA-inom Džet propalšn laboratoriju (Jet Propulsion Laboratory), nestala je 22. juna 2025. tokom planinarenja u Kaliforniji. Bila je povezana sa MakKaslandom preko projekta razvoja metala „Mondaloj“ (Mondaloy).

Astrofizičar Karl Grilmajer (67) ubijen je ispred svoje kuće 16. februara 2026. Nuklearni fizičar Nuno Lurijero (47) ubijen je u svom domu u Bruklajnu 15. decembra 2025.

Dva NASA naučnika iz JPL-a, Frenk Majvald (61) i Majkl Dejvid Hiks (59), preminula su 2024. i 2023. pod nepoznatim okolnostima, bez obdukcije i bez objavljenog uzroka smrti. Farmaceutski istraživač Džejson Tomas nestao je bez traga, a pronađen je mrtav u jezeru u Masačusetsu 17. marta 2026.

Američke vlasti i KCNSC zasad nisu dali zvaničan komentar o slučaju Garsije. Istraga je i dalje otvorena.

Oglasila Bijela kuća
Portparolka Karolajn Livit prvi put je upitana o deset osoba koje su umrle ili nestale bez traga od 2023. godine. Na pitanje da li je administracija predsjednika Donalda Trampa upoznata sa tim slučajevima i da li se vodi istraga, Livit nije imala jasan odgovor.

„Nisam razgovarala sa nadležnim agencijama o tome. Svakako ću to učiniti i dostaviti vam odgovor. Ako je to tačno, naravno da je to nešto što bi ova vlada i administracija smatrale vrijednim istraživanja. Dakle, dopustite mi da se time pozabavim“, odgovorila je.

(Večernji)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Mađarska nije spremna da povuče VETO NA ZAJAM KIJEVU”

Mađarska još uvijek nije spremna da povuče veto na zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, osim ako Kijev ne nastavi tranzit nafte preko cjevovoda “Družba”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Preko Brisela smo dobili naznaku iz Ukrajine da su spremni da obnove isporuke nafte putem cjevovoda ‘Družba’ već sutra, pod uslovom da Mađarska ukine blokadu kredita EU od 90 milijardi evra”, napisao je Orban na mreži “X”.

On je dodao da se stav Mađarske nije promijenio: nema nafte – nema novca.

“Kada se isporuke nafte obnove, više nećemo stajati na putu odobravanja kredita. Isplata kredita ne nameće finansijski teret ili obavezu Mađarskoj”, istakao je Orban.

Nastavi čitati

Aktuelno