Veteran populističke desnice, Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu na izborima u Holandiji.

Nakon što je liberalni svijet bio zapanjen pobjedom, najblaže rečeno, kontroverznog ultradesničara Havijera Mileija u Argentini, u Evropi se dogodio novi zemljotres. Naime, na izborima u Holandiji, jedan od lidera politike koja je dovela do stvaranja liberalne Evropske unije, šezdesetogodišnji veteran populističke desnice i antiislamske politike Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu u opštim izborima, barem prema posljednjim rezultatima nakon što su prebrojani skoro svi glasovi.

Poslije 25 godina u parlamentu, njegova Slobodarska partija (PVV) trebalo bi da osvoji, prema procjenama, 35 do 37 mjesta, znatno ispred svog najbližeg rivala, ljevičarskog saveza. “PVV se više ne može ignorisati“, rekao je Vilders. “Mi ćemo vladati“, zaključio je trijumfalno. Njegova pobjeda je uzdrmala holandsku političku scenu, ali će odjeknuti i potresti i dobar dio Evrope, predviđa BBC.

Ali da bi ispunio obećanje da će biti “svačiji premijer“, moraće da ubijedi druge stranke da mu se pridruže u koaliciji. Njegov cilj je 76 mjesta u parlamentu od 150 mesta.

Na ovim izborima Vilders je iskoristio široko rasprostranjenu frustraciju i nezadovoljstvo migrantskom politikom zemlje – prethodna vlada je pala nakon što nije uspjela da se dogovori o mjerama za obuzdavanje migracija i obećao je da će zatvoriti granice, ali je odložio obećanje da će zabraniti Kuran.

“Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Vildersa na ovim izborima su njegova antiimigraciona agenda, praćena njegovim stavovima o krizi troškova života i stavom o zdravstvenoj zaštiti“, rekla je Sara de Lange sa Univerziteta u Amsterdamu za Politiko. Mejnstrim stranke su, kaže on, “legitimisale Vildersa” tako što su imigraciju učinile ključnim pitanjem. “Možda su birači pomislili da ako je do toga došlo, zašto ne glasati za original, a ne za kopiju.

Proračuni konkurenata
Prije izbora, tri druge velike stranke odbacile su učešće u vladi koju vodi Vilders zbog njegove krajnje desničarske politike. Ali to bi moglo da se promeni zbog razmjera njegove pobjede.

Ljevičarski savez koji predvodi bivši komesar Evropske unije Frans Timermans trebalo bi da bude drugi sa 25 mjesta. Odlučno je stavio do znanja da ne namjerava da ima veze sa vladom koju vodi Vilders. Na trećem mjestu, sa procijenjenih 24 poslanika, našla se liberalna stranka desnog centra Narodna partija za slobodu i demokratiju (VVD), koja je poslije odlaska bivšeg lidera i premijera Marka Rutea iz politike, koji je na Narodnoj skupštini proveo rekordnih 13 godina. šef vlade, koju vodi Dilan Iesilgoz, imigrant iz Turske. Nova partija koju je osnovao Pieter Omtzigt zauzela je četvrto mjesto sa 20 mjesta.

Vilders je direktno pozivao svoje političke rivale na saradnju. Ovo uključuje VVD, gde su se nakon zatvaranja biračkih mjesta pristalice spremale da otvore šampanjac jer je procijenjeno da bi Jesilgoz, koja se distancirala od Ruteove politike, mogla da postane prva žena premijer u istoriji zemlje. Ali kada su izašli rezultati izlaznih anketa, začuo se kolektivni uzdah nevjerice.

Inače, u Holandiju je došla kao sedmogodišnja izbjeglica iz Turske, ali je zauzela izuzetno oštar stav prema imigraciji. Neki političari i istaknute ličnosti muslimanske zajednice optužili su je da je otvorila vrata krajnjoj desnici ne isključujući saradnju sa Gertom Vildersom.

Sedam godina nakon što su Britanci glasali za Bregzit, tzv Glasački listić “Nekit“ bio je osnova izuzetno uspješne kandidature lidera krajnje desnice u Holandiji – iako je posljednjih nedjelja ublažio svoju antiislamsku retoriku, nema znakova da namjerava da ublaži svoj evroskepticizam nakon šokantne izborne pobjede, navodi Politico.

Ali čak i ako holandski birači ne odluče da slijede Britance, što ankete pokazuju da je malo vjerovatno, postoje i drugi pokazatelji da bi vlada koju predvodi Vilders i dalje bila noćna mora za Brisel. Naime, prisustvo Vildersa za stolom na samitu EU, zajedno sa drugim ekstremno desničarskim i nacionalističkim liderima koji su već tamo, transformisalo bi dinamiku politike koje se kreću od klimatskih mjera do reformi EU, pa čak i isporuke oružja Ukrajini.

Otkako su objavljeni rezultati izlaznih anketa, ističe Politiko, potencijalni partneri desnog centra ne isključuju stvaranje koalicije sa Vildersom, a to se dogodilo uprkos tome što su ga stranke centra držale podalje od sebe posljednjih 10. godine. On, s druge strane, izgleda da je ovaj put veoma ozbiljan u pogledu preuzimanja vlasti.

“Ja dobro razumijem da stranke ne žele da budu u vladi sa strankom koja želi neustavne mjere… Nećemo pričati o džamijama, Kuranima i islamskim školama“, rekao je on nakon što su počeli da stižu rezultati.

Politico takođe upozorava da će, ako se centrističke stranke ujedine kako bi Vildersa zadržale van, možda morati da plate cijenu kasnije na glasovima ljutih birača kada je riječ o referendumu o EU – primjer vatrenog borca za Bregzit Najdžela Faraža pokazao je u Velikoj Britaniji da neko ne mora da bude na vlasti da bi imao jak uticaj.