Connect with us

Društvo

PLATE DUPLO VEĆE, A HRANA JEFTINIJA! Donosimo vam cijene iz prodavnica u Njemačkoj

Građani Republike Srpske mjesecima se susreću sa brojnim poskupljenjima.

Cijene većine osnovnih životnih namirnica porasle su u odnosu na prošlu godinu, a kako je standard građana Srpske sve lošiji, sve je više i onih građana koji su donijeli odluku da napuste svoje ognjište i upute se u neku drugu zemlju.

Naši građani najčešće odlaze u evropske zemlje, a posebno Sloveniju, Austriju i Njemačku.

Kako bi dali mali uvid u razliku cijena hrane u Srpskoj i Njemačkoj, uporedili smo nekoliko cijena osnovnih životnih namirnica i proizvoda.

Cijene se toliko i ne razlikuju, ali je standard u Njemačkoj mnogo bolji nego u Srpskoj.

Bitno je naglasiti da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u oktobru iznosila 1.290 KM, a da je minimalna plata u Srpskoj 700 KM. Prosječna plata u Njemačkoj iznosi bruto 3.975 evra (oko 7.770 KM) mjesečno, a minimalna zarada koja je propisana zakonom je 2.100 evra (oko 4.100 KM).

Skuplja Srpska nego Njemačka

Kilogram brašna u Njemačkoj košta od 50 centi do 1,89 evra (od 0,98 do 3,70 KM), u Srpskoj za kilogram brašna građani moraju izdvojiti od 1,29 do 2,80 KM. U Srpskoj je pojeftinilo ulje u odnosu na prethodnu godinu tako da sada litar ulja košta od 2,59, do 3,09 KM, u Njemačkoj se cijene ulja kreću od 1,50 evra do dva evra (od 2,93 do 3,91 KM). Deset jaja u Njemačkoj košta 1,59 evra (3,11 KM), a u Srpskoj od 3,95 do 4,29 KM.

Kilogram junećeg mesa u Njemačkoj košta 7,96 evra (15,57 KM), a kilogram svinjetine 6,97 evra (13,69 KM). Građani Srpske za kilogram svinjetine moraju da odvoje oko 10 KM, a za kilogram junetine od 17 do 20 KM.

Kada je riječ o krompiru, vreća od pet kilograma u Njemačkoj košta 3,33 evra (6,50 KM), dok je kod nas osam KM.

Toalet papir u Njemačkoj (10 rolni) kreće se od 3,29 do 4,69 evra (od 6,43 do 9,17 KM), a kod nas od 4,95 do 6,95 KM.

U Njemačkoj pelene za djecu možete naći po cijeni od 4,95 do 19,99 evra (od 9,70 do do 39 KM), a u Srpskoj cijene pelena se kreću od 11 KM do 35,95 KM, zavisi od pakovanja.

Pitali smo i naše građane koji su otišli u Njemačku, kako im izgleda život u ovoj zemlji, da li je skup i da li se planiraju vratiti u Srpsku.

“Život u Minhenu nije idealan”

Jelena Karanović, djevojka iz Prijedora, prije pet godina je napustila svoj grad i preselila se u Njemačku, trenutno živi u Minhenu, radila je kao pomoćni njegovatelj, a sada se školuje da bi mogla napredovati u poslu.

Jelena je rekla da život u Minhenu nije idealan, ali ko hoće da radi, može i da zaradi, te da se ona nije pokajala što se odlučila za ovaj korak i da se ne planira vratiti u Srpsku.

Naglasila je da je skup smještaj najveći problem naših ljudi koji se odluče za život u ovom gradu.

– Što se tiče namirnica, u Njemačkoj se mlijeko može naći za 70 centi (oko 1.40 KM), kilogram brašna za 50 centi (oko jednu KM), ima dosta stvari koje su jeftinije nego u Srpskoj. Skupo je naravno kad se ide u restorane, gđe za jednu osobu ručak košta od 25 do 30 evra (od 49 do 58,70 KM) – ispričala je Jelena.

Prijedorčanka dodaje da se život u Njemačkoj ne svodi samo boravak kod kuće i na poslu, kako mnogi pričaju, te da ona i njen vjerenik i pored poslova i dodatnih poslova, nađu vremena da izađu i obiću grad.

– Neki ljudi samo rade, nigdje ne idu, pa pričaju kako se samo radi, ali nije kod svih tako – rekla je Jelena.

Dodala je da ona skoro svaki mjesec dolazi u Srpsku i obilazi svoje najmilije. I da sada napokon može da priušti sebi neko putovanje, bez da oskudijeva i mjesecima štedi.

“Plate prate cijene”

Sličnog mišljenja je i Slavica Bjeljac iz Novog Grada koja je prije nekoliko godina otišla u Njemačku i sada živi i radi u Platlingu, gradiću koji se nalazi nekih 10 kilometara od Degendorfa.

– I ovdje je sve poskupilo, ali nijednog momenta ne osjetim krizu, jer plate prate cijene – rekla je Slavica i dodala da posla ima ko hoće da radi, ali i da se lijepo zaradi.

Napominje da i u Njemačkoj ima ljudi koji loše žive, ali da su to najčešće neradnici.

Cijene u Republici Srpskoj i Njemačkoj
Cijene u Srpskoj

Deterdžent za suđe 500 ml – od 1,75 do 2,95 KM

Toalet papir (10 rolni) od 4,95 do 6,95 KM

Pelene za djecu – od 11 KM do 35,95 KM

Kilogram šećera – 2,19 KM

Litra ulja- od 2,59, do 3,09 KM

Kilogram brašna – od 1,29 do 2,80 KM

Tjestenina – od 1,65 do 3,19 KM

Deset jaja – od 3,95 do 4,29 KM

Litra mlijeka- od 2,29 do 2, 45 KM

Krompir, vreća od 5 kilograma – 8 KM

Kilogram jabuka – od 1,50 do 2,00 KM

Cijene u Njemačkoj

Deterdžent za suđe 500 ml – od 0,99 do 1,14 (od 1,94 do 2,23 KM)

Toalet papir (10 rolni) – od 3,29 evra do 4, 69 (od 6,43 do 9,17)

Pelene za djecu – od 4,95 do 19,99 (od 9,70 do do 39 KM)

Kilogram šećera – 1,49 evra (2,91 KM)

Litra ulja – od 1,50 do 2 evra (od 2,93 do 3,91 KM)

Kilogram brašna – od 50 centi do 1,89 evra (od 0,98 do 3,70 KM)

Tjestenina – 0,89 evra (1,74 KM)

Deset jaja – od 1,59 evra (3,11 KM)

Litra mlijeka- 70 centi (1,37 KM)

Krompir, vreća od 5 kilograma – 3,33 evra (6,51 KM)

Kilogram jabuka – 1,99 evra (3,89 KM)
NOVOSTI

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno