Connect with us

Svijet

Vašington priprema četvrti talas OBOJENIH REVOLUCIJA

Međunarodni centar za nenasilne sukobe, sa sjedištem u Vašingtonu, nedavno je objavio priručnik o obojenim revolucijama pod naslovom “Podsticanje četvrtog demokratskog talasa: Priručnik za suzbijanje autoritarne prijetnje”, piše ruski geopolitičar Leonid Savin za sajt “Geopolitika”.

Izvršni direktor ovog Centra je Ivan Marović, jedan od lidera srpskog “Otpora”, organizacije koja je odigrala ključnu ulogu u rušenju srpskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Ovaj izvještaj je pripremljen zajedno sa Skofort centrom za strategiju i bezbejdnost Atlantskog savjeta, glavnim istraživačkim timom NATO-a u SAD.

Kako se navodi u ovom dokumentu, priručnik je pripremila radna grupa koju su činili predstavnici Fondacije za otvoreno društvo Džordža Soroša, Nacionalne zadužbine za demokratiju i članovi “Fridom hausa”, koje se niz godina, kad god je to u interesu SAD, bave organizovanjem državnih udara.

Arapsko proljeće u Egiptu

U uvodu se objašnjava da je takvo mešanje neophodno za bezbjednost SAD i njihovih “demokratskih saveznika”, odnosno satelita. Bukvalno u trećoj rečenici se tvrdi da su “diktatorski režimi u Kini, Rusiji, Iranu, Venecueli i mnogim drugim zemljama postali represivniji.”

Foto: Agencije

Kao i obično, autori ćute o svojim saveznicima, o autokratijama na Bliskom istoku poput Bahreina, gdje su nakon početka Arapskog proljeća protesti bili brutalno ugušeni.

– SAD tvrde da njihov demokratski sistem ugrožavaju autoritarni režimi, a da mnoge demokratije doživljavaju krizu legitimiteta. Ovo drugo je svakako tačno – primjećuje Savin, budući da Kolektivni zapad već dugo koristi represivne metode, a narodi na Zapadu su isključeni iz upravljanja. Evropska komisija čak i ne bira komesare na izborima.

Ko ima pravo na suverenitet?

Svrha ovog priručnika je stvaranje takozvanog četvrtog demokratskog talasa, koji će se usmjeriti protiv “autokratskih režima”, a to su zapravo sve one države koje SAD označe kao prijetnju.

Pobunjeničke grupe se nazivaju “petom kolonom”. Vlada treba da učini podršku demokratiji “centralnim faktorom u spoljnim poslovima”. Predsjednik SAD treba da sačini “strategiju nacionalne bezbjednosti za podršku demokratiji”.

U dokumentu se govori o pružanju pomoći “pokretima otpora” koji podržavaju demokratiju. Ovdje se konkretno pominju razne vladine agencije, Kongres SAD, Stejt department i USAID.

Diplomatske službe će pomagati relevantne pokrete i podržavati autonomne medija, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Naravno, ovde nije riječ o zaista nezavisnim, već o medijima zavisnim od Zapada.

Drugi dio se odnosi na razvoj novog normativnog okvira pod nazivom “Pravo na pomoć” (R2A), što podsjeća na raniju doktrinu “Odgovornosti za zaštitu” (R2P), pod čijim okriljem su SAD su intervenisale na Haitiju i u Jugoslaviji, bombardovale Libiju i obezbijedile oružje za pobunjenike u Siriji.

NATO agresija na Jugoslaviju

U dokumentu se tvrdi i da pravo na suverenitet drugih država nije apsolutno:

– Kada autokrate uskrate pravo svom stanovništvu na samoopredjeljenje, to otvara mogućnost intervencije, u cilju zaštite stanovništva.

Kada je režim u Kijevu ovo pravo uskratio sopstvenom stanovništvu, a Rusija intervenisala da zaštiti njegova prava, Zapad je to nazvao “neopravdanom agresijom”. Najsvježiji primjer je podrška Izraelu u suzbijanju otpora Palestinaca.

Postoji jasan kriterijum šta se podrazumijeva pod demokratijom iz perspektive SAD: ako je vlada lojalna Vašingtonu, onda može da radi šta hoće. Ali ako vlada vodi sopstvenu politiku, onda će je Vašington smatrati odgovornom za gaženje temelja demokratije.

Foto: AFP

Put ka digitalnoj diktaturi Zapada

U trećem dijelu se govori o “jačanju demokratske solidarnosti” u cilju pritiska na “represivne režime”. Radi se o koordinaciji sankcija i stvaranju tribunala za zastrašivanje drugih država.

Priručnik preporučuje ne samo sankcije, već i sajber napade na infrastrukturu drugih država. Nedavno uspostavljeni NATO sajber forum nastavlja ovu liniju, koja vodi uspostavljanju digitalne diktature Zapada.

Otprilike 90 odsto republikanaca smatra da su Sjedinjene Države izuzetne po onome šta su učinile za svijet ili po onome šta predstavljaju. Ovo dobro objašnjava drskost sa kojom se SAD miješaju u poslove drugih zemalja i organizuju krvave udare pod izgovorom “uvođenja demokratije”.

Projekat “dekolonizacije Rusije” SAD su bez uspjeha pokrenule još 2022. godine. Kako zaključuje Savin, vjerovatno je da će vlada SAD usvojiti preporuke iz ovog priručnika, što znači da će biti još pokušaja da utiče na unutrašnju političku situaciju u Rusiji, posebno uoči izbora 2024. godine.

RT Balkan

Svijet

IZGLEDA PREDIVNO! Italijani napravili vještačko plitajuće ostrvo

Na Trazimenskom jezeru u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo”.

Na jezeru Trazimeno u regionu Umbrija u Italiji, stvoreno je plutajuće vještačko “ostrvo” koje hvata dosadne insekte – hironomide iz porodice muva. Ovi mali insekti slični komarcima predstavljaju smetnju lokalnom stanovništvu, turistima i hotelskoj industriji.

Struktura slična splavu je “nova i konkretna akcija regiona Umbrija za zaštitu javnog zdravlja i životne sredine”, kažu lokalne vlasti, koje su finansirale projekat suzbijanja štetočina javnim sredstvima.

Vještačko ostrvo na jezeru, objasnila je lokalna zdravstvena služba, opremljeno je naprednim tehnološkim sistemom sa fotonaponskom instalacijom, zahvaljujući kojoj insekti upadaju u posebne zamke, što smanjuje njihove rojeve na obalama. Njihovo prisustvo ljeti je razlog za žalbe svake godine od strane ljudi koji tamo borave na odmoru.

Inicijatori ovog sistema uveravaju da on radi selektivno, što znači da hvata gotovo isključivo hironomide koji naseljavaju jezero. Takođe su naglasili njegovu efikasnost u zaštiti zemlje od najezde ovih insekata.

Šta su hironomidi?
Hironomidi su porodica sitnih dvokrilnih insekata koji liče na komarce, ali ne sisaju krv. Najčešće možete da ih vididte u blizini voda – jezera, bara i reka – jer se njihove larve razvijaju u vodi. Ne ujedaju i nisu opasni za ljude, ali mogu da se pojave u velikom broju i postanu dosadni. Važni su za ekosistem, jer su hrana mnogim ribama i vodenim pticama, a larve pomažu u razgradnji organske materije u vodi.

Nastavi čitati

Svijet

DOŠLI I ONI NA RED! MMF poziva SAD da smanje budžetski deficit i javni dug

Međunarodni monetarni fond smatra da je neophodno da Sjedinjene Američke Države smanje budžetski deficit i riješe problem stalno rastućeg nacionalnog duga, izjavila je zamjenica izvršne direktorke MMF-a Gita Gopinat.

Vašington bi trebalo da vodi fiskalnu politiku koja ima za cilj postepeno smanjenje javnog duga u odnosu na BDP”, rekla je Gopinat za Fajnenšel tajms (FT).

Ona je dodala da američka ekonomija pati zbog “veoma visoke” neizvjesnosti u vezi sa trgovinskom politikom uprkos nedavnom privremenom sporazumu sa Kinom, prenosi Rojters.

Prošlog petka je međunarodna agencija Mudis snizila dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Država zbog zabrinutosti zbog rastućeg nacionalnog duga zemlje i budžetskog deficita.

Prognoze MMF-a objavljene prošlog mjeseca pokazuju da će se budžetski deficit SAD ove godine smanjiti zahvaljujući rastućim prihodima od carina, ali one ne uzimaju u obzir potencijalni uticaj novog prijedloga zakona o smanjenju poreza koji bi mogao da dodatno uveća dug.

Sve veći budžetski deficit znači da će SAD biti prinuđene da izdaju više državnih obveznica u trenutku kada su strani i domaći investitori počeli da dovode u pitanje stabilnost američkih tržišta, primećuje FT.

MMF je u aprilu snizio prognozu rasta američkog BDP-a u 2025. godini za 0,9 procentnih poena na 1,8 odsto, a prognozu globalnog ekonomskog rasta za 0,5 odsto na 2,8 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL, GRAD KOJI VIŠE NIKO NE PREPOZNAJE! U raljama bankrota, droge i kriminala

Belgijski ministar bezbjednosti i unutrašnjih poslova, Bernar Kvintin, najavio je borbu protiv nasilja i droge u Briselu.

Njegov zadatak je sada da sprovede reformu policije i obuzda kriminal bandi, i to mora da učini uprkos budžetskim rupama, nepovjerenju i lokalnim političarima kojima se ta ideja ne sviđa.

Bernar je rekao da se Brisel nalazi u katastrofalnoj situaciji. Govorio je o prljavim i zagušenim ulicama, budžetskim problemima i kriminalu, kao i o činjenici da skoro godinu dana nakon izbora grad još uvijek nema regionalnu vladu.

Grad na ivici bankrota
– Mislim da je to skandal. Grad je na ivici bankrota, ako već nije bankrotirao, a bezbjednosni problemi su postali izuzetno akutni, dodao je.
Oružano nasilje je u porastu u belgijskoj prestonici. Samo u 2024. godini, devet ljudi je ubijeno u ukupno 90 pucnjava. Brisel je tako, zajedno sa Napuljem i Marsejem, jedan od tri evropska grada sa najviše oružanog nasilja.

Gradskim političarima se ne sviđa Kvintinov plan. Nacionalna vlada je, kako bi ojačala podeljene policijske snage u Briselu, odlučila da spoji šest policijskih snaga u jednu. Lokalni političari se plaše da će to otuđiti policiju od stanovnika i kažu da je problem nedostatak resursa. Tu su i već poznate jezičke podjele, piše Jutarnji list.

Droga na svakom koraku
Kvintin smatra da je neophodno brzo djelovati upravo zbog političkih podjela i planira da svoj predlog pošalje parlamentu do 21. jula i spoji policijske snage do 2027. Brisel je jedini veći grad u Belgiji koji ima više policijskih odjeljenja, a ministar kaže da je to anomalija koju treba što prije ispraviti.

Takođe je naglasio potrebu da policija ostane integrisana u različite zajednice u Briselu.

On ističe važnost borbe protiv trgovine drogom kroz cijeli lanac: od ljudi koji je proizvode i prodaju, što je često daleko izvan granica zemlje, do samih korisnika.

Nedostatak vlade veliki problem
– Malo prejterujem, ali smo sada skoro u situaciji da uđe momak, sklopi svoju malu stolicu, postavi sto i kišobran i prodaje drogu, kaže Kvintin, ističući da dilere treba iskorijeniti, a korisnike više kažnjavati.

– Ako kupujete marihuanu, kokain, heroin, dio ste tog lanca i snosite dio odgovornosti. Moramo edukovati, objasniti i spriječiti, a u nekom trenutku moramo i kažnjavati, rekao je on, dodajući da je veliki problem nedostatak vlade koja može da donosi odluke, kao i velika rupa u budžetu.

Kvintin takođe ističe da ne vjeruje da je Brisel dovoljno finansiran, ali da je očigledno da se federalni nivo ne bi složio da preusmjeri sredstva u “rupu bez dna“ kako bi se stvari dovele u red.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno