Connect with us

Svijet

Vašington priprema četvrti talas OBOJENIH REVOLUCIJA

Međunarodni centar za nenasilne sukobe, sa sjedištem u Vašingtonu, nedavno je objavio priručnik o obojenim revolucijama pod naslovom “Podsticanje četvrtog demokratskog talasa: Priručnik za suzbijanje autoritarne prijetnje”, piše ruski geopolitičar Leonid Savin za sajt “Geopolitika”.

Izvršni direktor ovog Centra je Ivan Marović, jedan od lidera srpskog “Otpora”, organizacije koja je odigrala ključnu ulogu u rušenju srpskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Ovaj izvještaj je pripremljen zajedno sa Skofort centrom za strategiju i bezbejdnost Atlantskog savjeta, glavnim istraživačkim timom NATO-a u SAD.

Kako se navodi u ovom dokumentu, priručnik je pripremila radna grupa koju su činili predstavnici Fondacije za otvoreno društvo Džordža Soroša, Nacionalne zadužbine za demokratiju i članovi “Fridom hausa”, koje se niz godina, kad god je to u interesu SAD, bave organizovanjem državnih udara.

Arapsko proljeće u Egiptu

U uvodu se objašnjava da je takvo mešanje neophodno za bezbjednost SAD i njihovih “demokratskih saveznika”, odnosno satelita. Bukvalno u trećoj rečenici se tvrdi da su “diktatorski režimi u Kini, Rusiji, Iranu, Venecueli i mnogim drugim zemljama postali represivniji.”

Foto: Agencije

Kao i obično, autori ćute o svojim saveznicima, o autokratijama na Bliskom istoku poput Bahreina, gdje su nakon početka Arapskog proljeća protesti bili brutalno ugušeni.

– SAD tvrde da njihov demokratski sistem ugrožavaju autoritarni režimi, a da mnoge demokratije doživljavaju krizu legitimiteta. Ovo drugo je svakako tačno – primjećuje Savin, budući da Kolektivni zapad već dugo koristi represivne metode, a narodi na Zapadu su isključeni iz upravljanja. Evropska komisija čak i ne bira komesare na izborima.

Ko ima pravo na suverenitet?

Svrha ovog priručnika je stvaranje takozvanog četvrtog demokratskog talasa, koji će se usmjeriti protiv “autokratskih režima”, a to su zapravo sve one države koje SAD označe kao prijetnju.

Pobunjeničke grupe se nazivaju “petom kolonom”. Vlada treba da učini podršku demokratiji “centralnim faktorom u spoljnim poslovima”. Predsjednik SAD treba da sačini “strategiju nacionalne bezbjednosti za podršku demokratiji”.

U dokumentu se govori o pružanju pomoći “pokretima otpora” koji podržavaju demokratiju. Ovdje se konkretno pominju razne vladine agencije, Kongres SAD, Stejt department i USAID.

Diplomatske službe će pomagati relevantne pokrete i podržavati autonomne medija, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Naravno, ovde nije riječ o zaista nezavisnim, već o medijima zavisnim od Zapada.

Drugi dio se odnosi na razvoj novog normativnog okvira pod nazivom “Pravo na pomoć” (R2A), što podsjeća na raniju doktrinu “Odgovornosti za zaštitu” (R2P), pod čijim okriljem su SAD su intervenisale na Haitiju i u Jugoslaviji, bombardovale Libiju i obezbijedile oružje za pobunjenike u Siriji.

NATO agresija na Jugoslaviju

U dokumentu se tvrdi i da pravo na suverenitet drugih država nije apsolutno:

– Kada autokrate uskrate pravo svom stanovništvu na samoopredjeljenje, to otvara mogućnost intervencije, u cilju zaštite stanovništva.

Kada je režim u Kijevu ovo pravo uskratio sopstvenom stanovništvu, a Rusija intervenisala da zaštiti njegova prava, Zapad je to nazvao “neopravdanom agresijom”. Najsvježiji primjer je podrška Izraelu u suzbijanju otpora Palestinaca.

Postoji jasan kriterijum šta se podrazumijeva pod demokratijom iz perspektive SAD: ako je vlada lojalna Vašingtonu, onda može da radi šta hoće. Ali ako vlada vodi sopstvenu politiku, onda će je Vašington smatrati odgovornom za gaženje temelja demokratije.

Foto: AFP

Put ka digitalnoj diktaturi Zapada

U trećem dijelu se govori o “jačanju demokratske solidarnosti” u cilju pritiska na “represivne režime”. Radi se o koordinaciji sankcija i stvaranju tribunala za zastrašivanje drugih država.

Priručnik preporučuje ne samo sankcije, već i sajber napade na infrastrukturu drugih država. Nedavno uspostavljeni NATO sajber forum nastavlja ovu liniju, koja vodi uspostavljanju digitalne diktature Zapada.

Otprilike 90 odsto republikanaca smatra da su Sjedinjene Države izuzetne po onome šta su učinile za svijet ili po onome šta predstavljaju. Ovo dobro objašnjava drskost sa kojom se SAD miješaju u poslove drugih zemalja i organizuju krvave udare pod izgovorom “uvođenja demokratije”.

Projekat “dekolonizacije Rusije” SAD su bez uspjeha pokrenule još 2022. godine. Kako zaključuje Savin, vjerovatno je da će vlada SAD usvojiti preporuke iz ovog priručnika, što znači da će biti još pokušaja da utiče na unutrašnju političku situaciju u Rusiji, posebno uoči izbora 2024. godine.

RT Balkan

Related Topics:

Svijet

“NOVA BURA NA RELACIJI BRISEL-VAŠINGTON”: Kaja Kalas BIJESNA NA TRAMPA zbog Ukrajine

Evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će ako Evropska unija bude plaćala naoružanje Ukrajini to biti evropska podrška, a ne podrška američkog predsjednika Donalda Trampa.

Ona je to rekla povodom najave Trampa, da će Amerika dodatno naoružati Ukrajinu, što će zapravo plaćati EU, a što je, piše Gardijan, izazvalo tenzije i nesuglasice između Brisela i Vašingtona.

– Ako mi plaćamo to naoružanje, onda je to naša pomoć. To je evropska podrška i činimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini – poručila je Kalas.

Prema njenim riječima, Evropska unija pozdravlja Trampovu najavu da će poslati dodatno naoružanje Ukrajini, ali želi da SAD podele teret, i da ako neko obeća pomoć, koju će platiti drugi, to onda nije njegova pomoć, već tog kog plaća.

Sljedeće srede bi mogla da bude održana posebna konferencija zemalja vlasnika Patriot raketnih sistema i donatora pomoći Ukrajini, uz predsjedavanje najvišeg vojnog komandanta NATO-a, piše Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA DOBIJA PREMIJERKU: Zelenski želi da pridobije javnost i Trampa

Ukrajina će danas dobiti prvu novu premijerku otkako je počeo rat, dok predsjednik Volodimir Zelenski pokušava obuzdati neuređenu potrošnju na odbranu i istovremeno pridobiti američkog predsjednika Donalda Trampa i domaću javnost umornu od rata.

Nova čelnica vlade biće 39-godišnja Julija Sviridenko, jedina kandidatkinja za tu funkciju. Očekuje se da će voditi rekonstruisanu vladu kojoj će ključna zadaća biti razvoj domaće vojne industrije i oživljavanje privrede koja opstaje zahvaljujući zapadnim zajmovima.

Odluka Zelenskog o izboru mlade ekonomistkinje dobro poznate u Vašingtonu pokazuje koliko mu je važno da popravi odnose sa administracijom predsjednika SAD nakon neuspješne posjete Bijeloj kući u februaru, prenosi Index.hr.

Odlazeći premijer Denis Šmihal trebao bi, prema najavama, preuzeti dužnost ministra odbrane – potez koji pokazuje koliko je Kijevu sada važno jačanje kapaciteta odbrambene industrije kao ključne odbrane od Rusije.

No, budući da se Zelenski i dalje oslanja na mali krug bliskih saradnika za najopsežniju rekonstrukciju vlade od početka rata, dio Ukrajinaca mogao bi biti razočaran izostankom šire promjene kadrova.

Za razliku od Šmihala, Sviridenko ima znatno prepoznatljiviji javni profil i već je imala važnu ulogu u jačanju veza sa Sjedinjenim Državama. Bila je i jedna od glavnih pregovaračica pri sklapanju sporazuma kojim Vašington dobija povlašteni pristup velikim dijelovima ukrajinskog rudnog bogatstva.

“Njena nominacija Vašingtonu šalje poruku da Kijev stavlja odnos sa SAD na vrh prioriteta”, rekao je politički analitičar Mikola Davidjuk za Reuters.

“Za nas to partnerstvo nije samo finansijsko, nego se temelji na vrijednostima, zajedničkim projektima i uopšteno zajedničkom napretku”, dodao je, komentarišući logiku izbora.

Šmihal (49) je bio najdugovječniji ukrajinski premijer. Premda prelazak na mjesto ministra odbrane formalno izgleda kao degradacija, time Zelenski dobija iskusnog tehnokratskog ekonomiste na čelu resora koji upravlja najvećim dijelom državnih finansija.

Za odbranu je u budžetu za 2025. predviđeno 2.23 biliona hrivnji (53.2 milijarde dolara), što čini otprilike 26% BDP-a. Ministarstvo je dosad bilo na meti javnih kritika zbog loše organizacije i problema s nabavkom dok se Ukrajina bori protiv brojnije i bolje opremljene ruske vojske, prenosi Index.hr.

“Ovo je ministarstvo koje praktično od početka rata pati od manjka sistemskog upravljanja”, rekao je Hlib Višlinski, director Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva. Nazvao je Šmihalovu nominaciju “izuzetno dobrim potezom”.

S ekonomske strane, Ukrajinu čeka težak zadatak pronalaska sredstava za pokrivanje sve većeg pbudžetskog deficita, naročitou svjetlu očekivanog pada strane pomoći, dok izdaci za obranu nastavljaju rasti.

Zvaničnici procjenjuju da će Ukrajini u 2026. trebati oko 40 milijardi dolara međunarodnog finansiranja, uz mogući manjak od oko 19 milijardi.

Kako rat traje, održavanje stabilnosti sve je teže, a situaciju dodatno otežava manjak sposobnih ljudi u vlasti, upozorava opozicioni poslanik Andrij Osadčuk.

“Zelenskom i njegovoj koaliciji sve je teže privući nove, sposobne ljude na ministarske funkcije”, rekao je Osadčuk iz stranke Holos. Upozorava da bi to moglo dovesti do “stagnacije” u izvršnoj vlasti.

Nastavi čitati

Svijet

TRAGEDIJA U IRAKU: U požaru u tržnom centru stradalo najmanje 50 ljudi (VIDEO)

Najmanje 50 ljudi poginulo je u požaru u hipermarketu u gradu Kutu u istočnom Iraku, javio je Rojters.

Požar je zahvatio petospratnicu u kojoj se nalazi tržni centar, a video-snimci na društvenim mrežama prikazuju vatrogasce koji pokušavaju da obuzdaju plamen, naveo je Rojters pozivajući se na državnu agenciju INA.

Protiv vlasnika zgrade i tržnog centra podignuta je optužnica.

Nije poznato šta je izazvalo požar, a guverner provincije Vasit, u kojoj se nalazi grad Kut, istakao je da će prvi rezultati istrage biti poznati u narednih 48 časova.

Nastavi čitati

Aktuelno