Connect with us

Svijet

Vašington priprema četvrti talas OBOJENIH REVOLUCIJA

Međunarodni centar za nenasilne sukobe, sa sjedištem u Vašingtonu, nedavno je objavio priručnik o obojenim revolucijama pod naslovom “Podsticanje četvrtog demokratskog talasa: Priručnik za suzbijanje autoritarne prijetnje”, piše ruski geopolitičar Leonid Savin za sajt “Geopolitika”.

Izvršni direktor ovog Centra je Ivan Marović, jedan od lidera srpskog “Otpora”, organizacije koja je odigrala ključnu ulogu u rušenju srpskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Ovaj izvještaj je pripremljen zajedno sa Skofort centrom za strategiju i bezbejdnost Atlantskog savjeta, glavnim istraživačkim timom NATO-a u SAD.

Kako se navodi u ovom dokumentu, priručnik je pripremila radna grupa koju su činili predstavnici Fondacije za otvoreno društvo Džordža Soroša, Nacionalne zadužbine za demokratiju i članovi “Fridom hausa”, koje se niz godina, kad god je to u interesu SAD, bave organizovanjem državnih udara.

Arapsko proljeće u Egiptu

U uvodu se objašnjava da je takvo mešanje neophodno za bezbjednost SAD i njihovih “demokratskih saveznika”, odnosno satelita. Bukvalno u trećoj rečenici se tvrdi da su “diktatorski režimi u Kini, Rusiji, Iranu, Venecueli i mnogim drugim zemljama postali represivniji.”

Foto: Agencije

Kao i obično, autori ćute o svojim saveznicima, o autokratijama na Bliskom istoku poput Bahreina, gdje su nakon početka Arapskog proljeća protesti bili brutalno ugušeni.

– SAD tvrde da njihov demokratski sistem ugrožavaju autoritarni režimi, a da mnoge demokratije doživljavaju krizu legitimiteta. Ovo drugo je svakako tačno – primjećuje Savin, budući da Kolektivni zapad već dugo koristi represivne metode, a narodi na Zapadu su isključeni iz upravljanja. Evropska komisija čak i ne bira komesare na izborima.

Ko ima pravo na suverenitet?

Svrha ovog priručnika je stvaranje takozvanog četvrtog demokratskog talasa, koji će se usmjeriti protiv “autokratskih režima”, a to su zapravo sve one države koje SAD označe kao prijetnju.

Pobunjeničke grupe se nazivaju “petom kolonom”. Vlada treba da učini podršku demokratiji “centralnim faktorom u spoljnim poslovima”. Predsjednik SAD treba da sačini “strategiju nacionalne bezbjednosti za podršku demokratiji”.

U dokumentu se govori o pružanju pomoći “pokretima otpora” koji podržavaju demokratiju. Ovdje se konkretno pominju razne vladine agencije, Kongres SAD, Stejt department i USAID.

Diplomatske službe će pomagati relevantne pokrete i podržavati autonomne medija, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Naravno, ovde nije riječ o zaista nezavisnim, već o medijima zavisnim od Zapada.

Drugi dio se odnosi na razvoj novog normativnog okvira pod nazivom “Pravo na pomoć” (R2A), što podsjeća na raniju doktrinu “Odgovornosti za zaštitu” (R2P), pod čijim okriljem su SAD su intervenisale na Haitiju i u Jugoslaviji, bombardovale Libiju i obezbijedile oružje za pobunjenike u Siriji.

NATO agresija na Jugoslaviju

U dokumentu se tvrdi i da pravo na suverenitet drugih država nije apsolutno:

– Kada autokrate uskrate pravo svom stanovništvu na samoopredjeljenje, to otvara mogućnost intervencije, u cilju zaštite stanovništva.

Kada je režim u Kijevu ovo pravo uskratio sopstvenom stanovništvu, a Rusija intervenisala da zaštiti njegova prava, Zapad je to nazvao “neopravdanom agresijom”. Najsvježiji primjer je podrška Izraelu u suzbijanju otpora Palestinaca.

Postoji jasan kriterijum šta se podrazumijeva pod demokratijom iz perspektive SAD: ako je vlada lojalna Vašingtonu, onda može da radi šta hoće. Ali ako vlada vodi sopstvenu politiku, onda će je Vašington smatrati odgovornom za gaženje temelja demokratije.

Foto: AFP

Put ka digitalnoj diktaturi Zapada

U trećem dijelu se govori o “jačanju demokratske solidarnosti” u cilju pritiska na “represivne režime”. Radi se o koordinaciji sankcija i stvaranju tribunala za zastrašivanje drugih država.

Priručnik preporučuje ne samo sankcije, već i sajber napade na infrastrukturu drugih država. Nedavno uspostavljeni NATO sajber forum nastavlja ovu liniju, koja vodi uspostavljanju digitalne diktature Zapada.

Otprilike 90 odsto republikanaca smatra da su Sjedinjene Države izuzetne po onome šta su učinile za svijet ili po onome šta predstavljaju. Ovo dobro objašnjava drskost sa kojom se SAD miješaju u poslove drugih zemalja i organizuju krvave udare pod izgovorom “uvođenja demokratije”.

Projekat “dekolonizacije Rusije” SAD su bez uspjeha pokrenule još 2022. godine. Kako zaključuje Savin, vjerovatno je da će vlada SAD usvojiti preporuke iz ovog priručnika, što znači da će biti još pokušaja da utiče na unutrašnju političku situaciju u Rusiji, posebno uoči izbora 2024. godine.

RT Balkan

Uncategorized

“RIJEŠIO SAM OSAM OD DEVET RATOVA!” Tramp izvadio spisak ratova, pa spomenuo Kosovo i Srbiju

Američki predsjednik Donald Tramp je tokom gostovanja u CBS-ovoj emisiji “60 minuta” izvadio papir iz sakoa. Na papiru se nalazio popis osam ratova za koje Tramp tvrdi da ih je završio.

“Donio sam popis. Pogledajte ovo. Ratovi. Koliko sam ih riješio. Kambodža i Tajland. Kosovo i Srbija. Kongo i Ruanda. Pakistan i Indija. Oborili su sedam aviona. Izrael i Iran, čuli ste za to? Egipat i Etiopija. Etiopija je izgradila veliku branu. Jermenija i Azerbajdžan. I ako pogledate, Izrael i Hamas, što je, znate, teška situacija”, rekao je Tramp.

“Riješio sam osam od devet ratova. Znate kako sam ih riješio. U 60 odsto slučajeva sam rekao: ‘Ako ne prestanete ratovati, uvesću carine vašim zemljama i nećete moći poslovati sa Sjedinjenim Državama'”, dodao je.

“Putin ne kupuje puno od nas”

Voditeljka Nora O’Donel pitala ga je zašto takva taktika ne funkcionira s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

“Mislim da funkcionira s Putinom. S njim sam postupio drugačije jer ne poslujemo puno s Rusijom, znate? On nije neko ko puno kupuje od nas. Ali mislim da bi volio. Mislim da želi doći i želi trgovati s nama i želi zaraditi puno novca za Rusiju. To mi se sviđa”, odgovorio je, prenosi Index.

Voditeljku je zanimalo može li postići dogovor s Putinom u sljedećih nekoliko mjeseci.

“Mislim da ćemo to obaviti, da. Mislim da on stvarno želi poslovati sa SAD. Uspjelo je s Indijom, i uspjelo je s Pakistanom, i uspjelo je s 60 odsto tih zemalja. Mogu vam reći, da nije bilo carina i trgovine, ne bih mogao sklapati poslove”, naglasio je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE! Više od MILION DJECE u Gazi i dalje bez vode i hrane

Portparolka UNICEF Tes Ingram izjavila je danas (3.novembar) da je više od milion djece u Gazi i dalje bez vode i hrane i da više hiljada djece svake noći odlaze u krevet gladni uprkos sporazumu o prekidu vatre.

Ingram je objasnila da 650.000 djece mora da se vrati u škole i istakla da je prekid vatre ‘dobra vijest’ jer znači kraj svakodnevnog bombardovanja koje je ubijalo djecu, ali nije dovoljan da okonča glad ili da obezbijedi porodicama pristup bezbjednoj vodi za piće, prenosi palestinska agencija WAFA.

“Porodice u Gazi se i dalje svakodnevno bore da prežive, a infrastruktura koja je obezbjeđivala vodu i medicinsku njegu djeci teško je oštećena, što izuzetno otežava pristup ovim osnovnim potrebama”, rekla je Ingramova.

Prema njenim riječima količina pomoći koja je ulazila u Pojas Gaze nakon početka primirja neznatno je povećana tokom prve dvije nedjelje, ali je “i dalje žalosno nedovoljna”.

“Količine koje stižu u Pojas Gaze i dalje su daleko su manje od onih koje su ulazile u okupiranu palestinsku enklavu prije početka rata”, rekla je Portparolka UNICEF-a Tes Ingram.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp za sada ne razmatra slanje “tomahavka” Ukrajini, NE ISKLJUČUJE DA SE TO NEĆE DESITI!

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da za sada ne razmatra nikakav sporazum koji uključuje isporuku raketa dugog dometa “tomahavk” Ukrajini i dozvolu da ih ta zemlja upotrebi za napade na rusku teritoriju.

Na pitanje novinara u avionu Er Fors 1 o tome da li razmatra sporazum o “tomahavku”, on je rekao: “Ne, ne baš” i dodao da ”možda promjeni mišljenje”, prenosi Rojters.

Si-En-En  je prethodno prenio da je Pentagon Bijeloj kući dao zeleno svijetlo da se Ukrajini isporuče rakete “tomahavk”, ali da je konačna odluka o tome na Trampu.

Američki predsjednik je u oktobru tokom radnog ručka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, rekao da radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer “ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju”.

Tramp je o isporuci raketa dugog dometa razgovarao i sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.

Rakete “tomahavk” imaju domet od oko 2.500 kilometara, što znači da, ako se ispale iz Ukrajine mogu da stignu do Moskve.

Nastavi čitati

Aktuelno