Predstavnici Gradskog odbora PSS Gradiška — Snježana Gvozden, Željko Sladojević i Srđan Lakić — poručili su danas na konferenciji za novinare da je neophodno uvesti nultu stopu PDV-a na lijekove, medicinska i ortopedska pomagala, ali i pooštriti pravila koja se odnose na blizinu kladionica i drugih objekata za priređivanje igara na sreću školama i vrtićima.

— Nemamo samo primjedbe, mi uvijek imamo rješenja — poručila je Snježana Gvozden, navodeći da je cilj inicijative „Zdravlje bez poreza“ da se smanje troškovi liječenja.

Ona je naglasila da bi se istovremeno predložilo povećanje stope PDV-a na luksuznu robu, ocjenjujući da bi se na taj način dio prihoda mogao nadoknaditi, uz jasno postavljanje prioriteta.

— Luksuzna roba nije potreba, za razliku od lijekova, liječenja i zdravlja naših sugrađana — rekla je Gvozden.

Govoreći o socijalnim efektima ove mjere, ona je posebno ukazala na penzionere, porodice sa djecom i osobe sa invaliditetom, naglašavajući da upravo te kategorije stanovništva značajan dio svojih prihoda izdvajaju za lijekove i medicinska sredstva.

Gvozden je govorila i o problemu kladionica, posebno njihovoj blizini školama i mjestima gdje borave djeca. Ona smatra da pitanje igara na sreću treba urediti tako da se djeca što više zaštite od njihovog uticaja. kao jednu od mjera predložila je i uvođenje sistemske edukacije učenika o štetnosti kockanja, slično programima koji već postoje kada je riječ o prevenciji narkomanije i drugim oblicima rizičnog ponašanja.

Željko Sladojević osvrnuo se na problem iz ugla svakodnevnog života penzionera, ističući da su cijene lijekova za mnoge od njih ozbiljno opterećenje.

— Prosječan penzioner kod nas danas ima penziju koja nije veća od hiljadu maraka, a većina ih ima i znatno manja primanja. Je li realno i normalno da ti ljudi moraju da plaćaju punu cijenu lijeka? Mi smatramo da nije — rekao je Sladojević.

On je posebno ukazao na značaj oslobađanja od PDV-a za ortopedska i druga medicinska pomagala, ističući da niko ne bira da bude invalid ili da se suoči sa teškom bolešću i skupim terapijama.

— Hajde da pomognemo ljudima, da donesemo konkretne mjere, da ukinemo taj PDV i olakšamo ljudima da svakodnevno funkcionišu — poručio je Sladojević.

Srđan Lakić postavio je pitanje: da li je normalno da se objekti za priređivanje igara na sreću nalaze neposredno uz škole? On je naveo i konkretan primjer iz Gradiške, ukazujući na blizinu kladionice sportskom objektu u kojem, kako je rekao, svakodnevno trenira veliki broj djece.

Govoreći o mogućim rješenjima, on je podsjetio na odluku o uvođenju komunalne takse za objekte koji priređuju igre na sreću, ocjenjujući da se sredstva prikupljena na taj način mogu usmjeriti u mjere od direktne koristi za građane.

Predstavnici PSS Gradiška poručili su da pitanja zdravstvene zaštite, cijena lijekova i zaštite djece od negativnih posljedica kockanja ne bi trebalo da budu stranačka, već društvena pitanja oko kojih je moguće postići širok konsenzus.

Kako su istakli, cilj predloženih mjera je, prije svega, da se pomogne građanima kojima je pomoć najpotrebnija, ali i da se stvore uslovi za zdravije i sigurnije okruženje za djecu i mlade.

Nakon što je skupština grada Trebinje usvojila odluku da se iz namjenskog kredita od pet miliona maraka četiri miliona izdvoji za završetak Gimnazije koju je nedovršenu gradu predao biznismen Rodoljub Drašković, gradonačelnik Mirko Ćurić je veći dio tog novca preusmjerio u druge svrhe, saznaje portal CAPITAL.

Naime, on je na zahtjev Odjeljenja za kapitalne investicije sa ovog projekta „skinuo“ 2,26 miliona maraka i tako ostavio samo 1,73 miliona KM što će biti nedovoljno da se ovaj projekat koji je započet prije sedam godina završi.

Sa druge strane, prema novoj Ćurićevoj odluci, novac koji je uzeo od Gimnazije preusmjerio je na izgradnju komunalne i putne infrastrukture.

Nije poznato kako će se novac za Gimnaziju nadomjestiti, jer Ćurić nije odgovarao na telefonske pozive.

Podsjećamo, odbornici su Odluku o kreditu usvojili na sjednici koja je održana 10. juna.

Gradnju gimnazije je u avgustu 2019. godine započeo Drašković i trebala je biti njegova zadužbina. Prvobitno je bilo najavljivano da će biti izgrađena u roku od godinu dana.

Međutim, pojavio se spor oko zemljišta nakon čega je Drašković predao objekat gradu bez naknade uz obavezu da ga završi i privede namjeni.

Pored četiri miliona maraka koje je grad namijenio, sve dok ih Ćurić nije preusmjerio, isto toliko novca je obezbijedila i Vlada Republike Srpske kako bi se ova ustanova konačno završila i bila od koristi Trebinjcima.

Samo pet dana bilo je potrebno rukovodstvu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) da napravi potpuni zaokret u svojim izjavama. Od samouverenih tvrdnji da „Republika Srpska nema problema sa električnom energijom“ i da su svi kapaciteti spremni, stigli smo do dramatičnih apela građanima da gasi aparate i štede struju u večernjem špicu.

Ovakav iznenadni preokret otvara ključno pitanje: Da li se u ERS-u situacija mijenja preko noći ili se od javnosti svjesno skrivalo realno stanje u energetskom sektoru?

Prije pet dana: “Sve je spremno, nema problema”

Ne tako davno, generalni direktor ERS-a Luka Petrović uvjeravao je javnost da toplotni talasi i suše koji potresaju Evropu ne mogu ugroziti Srpsku. Poručeno je da imamo dovoljne količine struje, da poskupljenja neće biti, te da su kapaciteti — izuzev Termoelektrane Ugljevik — potpuno spremni.

Iako je Petrović i tada spominjao visoke uvozne cijene u regionu i probleme sa lošom hidrologijom, poruka za domaće stanovništvo bila je jasna i umirujuća: sistem je stabilan, razloga za brigu nema.

Danas: Uvoz po 200 evra i apel građanima

Pet dana kasnije, retorika se drastično mijenja. Predstavnici ERS-a izlaze pred javnost sa popratnim priznavanjem ozbiljnih problema:

• Eskalacija uvoza: Nedostajuća električna energija kupuje se po astronomskim cijenama od čak 200 evra po megavat-času.

• Kriza u proizvodnji: RiTE Ugljevik ne radi, dok su dotoci na Drini i Vrbasu na istorijskom minimumu. Da bi se sistem uopšte održao, maksimalno se iscrpljuju Hidroelektrane na Trebišnjici.

• Teret na građanima: Umjesto sistemskog rješenja, rukovodstvo ERS-a sada apeluje na građane da „racionalno troše struju“, posebno u periodu od 17 do 22 časa.

Ko plaća račun lošeg planiranja?

„Sve poslije januara i februara je na istorijskom minimumu… Uvozi se energija po 200 evra, a građani se pozivaju na štednju.“ — poruka je koja iz ERS-a stiže nakon samo nekoliko dana lažnog optimizma.

Postavlja se sasvim logično pitanje: kako je moguće da se u roku od 120 sati pređe put od „stabilnog sistema“ do „kupovine najskuplje struje i poziva na štednju“?

Ako su januar i februar jedini mjeseci koji su „izvukli“ sistem zahvalnošću prirode i padavinama, kako je rukovodstvo ERS-a planiralo ljetne mjesece znajući da je TE Ugljevik van pogona i da su ljetne suše redovna pojava? Pozivati građane da štede u trenucima kada se energija kupuje po najvišim berzanskim cijenama nije ništa drugo nego pokušaj prebacivanja odgovornosti za loše upravljanje i nespremnost sistema na sama domaćinstva.

Domaći energetski sektor ne smije funkcionisati po principu „gledanja u nebo“ i molitvi za kišu. Građani Republike Srpske zaslužuju iskrenu komunikaciju i stabilan sistem, a ne umirujuće bajke početkom sedmice i paniku pred njen kraj.

Banjaluka24