Doboj, grad heroj ne smije da postane grad propuštenih prilika. Poručeno je ovo danas iz Doboja gdje su predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, član Predsjedništva PSS-a Miloš Stanišić i predsjednik Gradskog odbora PSS-a Doboj Aleksandar Simić, ukazali na niz primjera koji pokazuju kako je Doboj godinama ostajao bez svojih važnih institucija, kao što je zgrada Gradske uprave, Doma vojske, Kulturnog centra i fiskulturne sale, uz ocjenu da je nedopustivo da Doboj nema institucije i sadržaje koje imaju i mnogo manje lokalne zajednice.

„Kada sam razgovarao sa saradnicima i građanima i kada su mi pričali šta se dešavalo u Doboju, više puta sam ih pitao – je li to moguće? Danas isto pitanje postavljam građanima Republike Srpske. Da li je moguće da grad od 70.000 stanovnika nema svoju Gradsku upravu? Da nema pozorište, kino-salu, sportsku dvoranu, fiskulturnu salu? Da službenici rade na sedam, osam ili deset različitih iznajmljenih lokacija? To je nezamislivo“, rekao je Stanivuković i dodao:

„Ovdje nisu samo nestali objekti – oni su postojali, obnavljani, pa onda rušeni. To je ono što je najbizarnije“, naglasio je.

Podsjetio je da je zgrada Gradske uprave, nakon obnove, srušena 2023. godine, a da je na tom mjestu izgrađen market.

„Na najatraktivnijoj lokaciji u centru grada umjesto Gradske uprave danas imate montažni trgovački objekat. Zemljište nema alternativu. Kada ga jednom izgubite, izgubili ste ga zauvijek“, poručio je.

Posebno se osvrnuo na Dom vojske, ističući da je u njemu bila smještena i spomen-soba posvećena borcima koji su stvarali Republiku Srpsku.

„Dom vojske je srušen, spomen-soba je nestala, a danas na tom mjestu niču privatni objekti i kladionice. To nije odnos prema istoriji, ni prema onima koji su dali život za Republiku Srpsku“, rekao je Stanivuković.

Govoreći o Kulturnom centru, podsjetio je da je Doboj nekada imao bioskop, dječiji teatar i bogat kulturni život.

„Danas su ti prostori pretvoreni u kafiće. Čak je prodat i ulaz u nekadašnju kino-salu, pa i kada bi neko sutra želio da obnovi bioskop, nema pristup objektu. To je apsurd koji je teško objasniti“, naglasio je.

Posebnu pažnju posvetio je problemu fiskulturne sale u Srednjoškolskom centru.

„Nekoliko generacija srednjoškolaca prošlo je kroz školu, a da nikada nije imalo nastavu fizičkog vaspitanja u adekvatnim uslovima. To nije samo pitanje sporta, nego zdravlja i pravilnog odrastanja mladih ljudi“, rekao je.

Upoređujući Doboj sa Banjalukom, Stanivuković je podsjetio da je Banjaluka, uprkos brojnim opstrukcijama i bez skupštinske većine, izgradila i obnovila dvije sportske dvorane, obnovila Kuću Milanovića, gradi Centar kreativnih industrija i realizuje brojne kulturne projekte.

„Ako smo mogli u Banjaluci, onda može i Doboj. Za dvije do godine mogu se izgraditi Gradska uprava, sportska dvorana i kulturni sadržaji koji ovom gradu nedostaju“, poručio je.

Najavio je da će PSS narednih dana nastaviti obilazak svih spornih lokacija u Doboju i, kako je rekao, vršiti javni pritisak sve dok se ova pitanja ne počnu rješavati.

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Miloš Stanišić poručio je da je Doboj simbol pogrešnih odluka koje su se godinama donosile.

„Doboj je od grada heroja, koji je preživio rat, poplave i brojne nedaće, postao grad loših odluka. Kada se godinama ruši više nego što se gradi, onda je jasno da su prioriteti pogrešno postavljeni. Gradovi ne propadaju preko noći – propadaju odluku po odluku“, poručio je Stanišić i dodao:

„Kada institucije postanu podstanari u sopstvenom gradu, onda je to jedinstven slučaj i ozbiljno upozorenje svima“, dodao je.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Doboj Aleksandar Simić istakao je da Doboj iz godine u godinu gubi ono po čemu je nekada bio prepoznatljiv – kulturu, sport i brigu o mladima.

„Iza nas je Kulturni centar u koji su mnoge generacije prvi put ušle u bioskop ili pozorište. Danas je kulturni život sveden na minimum i odvija se u neadekvatnim prostorima. Istovremeno, generacije učenika nemaju uslove za fizičko vaspitanje, a Rukometni klub Sloga svoje utakmice igra van Doboja jer grad nema adekvatnu dvoranu“, rekao je Simić.

On je poručio da grad koji ne brine o kulturi, sportu i mladima ne brine ni o svojoj budućnosti.

„Doboj ima odličan geografski položaj, prirodne resurse i vrijedne ljude. Nedostaje mu samo odgovorna vlast koja će razmišljati o razvoju, a ne o stagnaciji. Vrijeme je da se Doboj probudi i ponovo postane grad u kojem će mladi ostajati, a oni koji su otišli imati razlog da se vrate“, zaključio je Simić.

U savremenom političkom pejzažu, a posebno unutar vladajućih struktura, godinama svjedočimo poražavajućem fenomenu apsolutne poslušnosti.

Odnos između političkih lidera i njihovih najbližih saradnika u javnosti s pravom izaziva oštre kritike i čuđenje građana. Ta sprega najčešće oslikava sliku potpune podređenosti – scenu u kojoj se saradnici, u strahu za svoje pozicije i lične interese, ne usuđuju čak ni pomjeriti, a kamoli javno suprotstaviti ili pokazati neslaganje dok vođa govori.

Dok se unutar domaćih okvira održava privid neupitnog autoriteta i statusa „cara”, realnost na međunarodnom planu pokazuje potpuno drugačiju, ponižavajuću sliku. Političari koji na domaćem terenu kontrolišu sve procese, u uređenim demokratskim državama i sistemima zasnovanim na vladavini prava ne bi mogli obavljati ni najednostavnije javne poslove, poput čišćenja ulica.

Ovaj drastičan kontrast jasno ukazuje na duboku krizu sistema vrijednosti u kojem živimo, gdje se opstanak na vlasti ne gradi na stručnosti, već na slijepom podaništvu.

Najveći problem ovakvog načina vladanja jeste potpuni izostanak dugoročne vizije. Većina političkih partija danas funkcioniše isključivo po principu trenutnog bogaćenja i očuvanja fotelja, dok se o budućim generacijama uopšte ne razmišlja.

Vođeni pogubnom logikom „neka je meni dobro dok sam živ, a poslije mene neka bude potop”, parlamentarci i funkcioneri bezdušno troše javni novac i zadužuju zemlju.

Vlast je postala sama sebi svrha, opšte dobro je potpuno gurnuto u stranu, a iza svega ostaju samo dugovi djeci koja tek treba da odrastu.

Pasivno čekanje da stara garda biološki ode sa scene samo produžava ovu društvenu agoniju, jer za političko ludilo u kojem se nalazimo lijek neće doći sam od sebe.

Prava promjena zahtijeva hitno i budno djelovanje kroz parlament, те usvajanje strogih zakona koji štite buduće generacije, a ne samo džepove funkcionera.

Edukacija o građanskim pravima, moralu i odgovornosti mora se uliti mladima bukvalno još od vrtića.

Vrijeme je da se prekine praksa političkog podaništva radi ličnih interesa i da se prostor konačno otvori mladim, neiskvarenim ljudima koji moraju preuzeti vođenje države i izgraditi sistem u kojem niko neće morati da ćuti i trpi.

Vlada Republike Srpske je 200 miliona evra kredita od Banke Amerika dobila po komercijalnim kreditnim uslovima koji važe za zemlje visokog rizika, čime je pokazala da je kreditni rejting Republike Srpske na nivou zemalja trećeg svijeta.

Ekonomisti i sagovornici CAPITAL-a kažu da je posljednje kreditno zaduženje kod Banke Amerike o kojem je juče ekskluzivno pisao naš portal demantovalo sve tvrdnje vlasti kako Republika Srpska zaduženjem na inostranom tržištu pokazuje kredibilitet.

Naime, ovaj kredit biće realizovan po kamatnoj stopi od 4,5 podsto plus šestomjesečni euribor, što prema trenutnoj vrijednosti euribora predstavlja kamatu od 7,19 odsto.

Pored toga, Vlada je prihvatila i dodatne troškove realizacije u iznosu od dva odsto ukupne vrijednosti kredita.

„Ovakvim uslovima kredita se ne pokazuje kredibilitet, već suprotno. Po ovakvim kamatnim stopama i ovakvim uslovima se zadužuju zemlje trećeg svijeta. Pri tome je posebno pogubno što se radi o kreditu koji će otići na tekuću potrošnju, kaže za CAPITAL dugogodišnji ekonomista koji je insistirao na anonimnosti.

On ističe da to potvrđuje da Republika Srpska umjesto iz sopstvene proizvodnje, odnosno iz sopstvenih prihoda, svoje tekuće obaveze finansira zaduživanjem.

„U istoriji ima puno primjera kako završe zemlje koje tako rade, a ekonomisti u tom kontekstu obično navode Grčku i Argentinu“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da će najveću korist od ovog kredita imati procesni agent i pravni savjetnik kojima sleduje provizija u visini od dva odsto uzetog kredita od 200 miliona evra.

„To je četiri miliona evra ili 7,8 miliona KM. Onoga ko uzme tu proviziju boli uvo ko će i kako će taj kredit vraćati“, kaže naš sagovornik, dodajući da vjerovatno nećemo saznati ko je taj posrednik, kao što nismo saznali ni za jedno od dosadašnjih zaduženja Vlade Republike Srpske.

Slično mišljenje dijeli i poslanik PDP-a u Parlamentu BiH sa dugačkim stažom ekonomiste Mira Pekić koja ide korak dalje i kaže da je Vlada Republike Srpske poslije samo mjesec dana izašla iz okvira zaduženja u inostranstvu propisanih rebalansom budžeta za ovu godinu.

„Rebalansom budžeta je propisano zaduživanje putem izdavanja obveznica u inostranstvu i zajmova iz inostranstva u ukupnom iznosu od 1,852 milijardi KM. Republika Srpska se ove godine u dva navrata na Londonskoj berzi zadužila za 750 miliona evra, a sada i kod Banke Amerike za dodatnih 200 miliona evra. Kada se tih 950 miliona evra konvertuje u našu valutu dođe se tačno do iznosa od 1,852 milijardi KM“, objašnjava Pekićeva.

Ona dalje precizira da je Republika Srpska na posljednjoj sjednici usvojila dvije odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci i jednu o prihvatanju zaduženja prema Međunarodnom fondu za razvoj poljoprivrede (IFAD) u ukupnom iznosu od oko 85 miliona evra.

„To znači da je samo mjesec dana nakon što je NS Republike Srpskr usvojila rebalans i predvidjela zaduženje u inostranstvu od 1.852,6 milijardi KM, Vlada probila taj limit i zadužila se za dodatnih 85 miliona evra. Bez obzira što će se iz Vlade pravdati da je to zaduženje BiH, a ne Republike Srpske, jasno je da nije tako, jer se i u samoj odluci precizno kaže da Republika Srpska prihvata zaduženje“, kaže Pekićeva.

Ona na kraju dodaje da je tek kraj jula, a da je Republika Srpska već premašila plan zaduživanja, ističući da i to pokazuje koliko vlast „domaćinski“ upravlja Republikom Srpskom i njenim finansijama.

Podsjećamo, Narodna skupština je 17. juna izmijenila odluku o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2026. godinu i limit za zaduženje sa 1.690,9 milijardi podigla na 2.495,5 milijardi KM.

CAPITAL je juče otkrio da je Vlada nakon što se na Londonskoj berzi u dva navrata zadužila za 750 miliona evra, uzela novih 200 miliona evra, ali ovaj put od Banke Amerike.

(Capital)