Connect with us

Politika

BITNO JE BITI PODOBAN I POSLUŠAN: Postoji li crvena linija za nosioce javnih funkcija

Ukoliko Tužilaštvo BiH utvrdi da nisu istiniti navodi Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, o navodnom postojanju paravojnih grupa na teritoriji Republike Srpske, Helez bi mogao biti suočen sa davanjem lažnog iskaza.

To mu, podsjetimo, ne bi bilo prvi put, jer je 2022. godine pred Kantonalnim sudom u Novom Travniku takođe osuđen zbog davanja lažnog iskaza, tada na uslovnu kaznu zatvora od devet mjeseci. Predstavnici iz Republike Srpske pokrenuli su inicijativu za njegovu smjenu, a u odbranu su stale njegove stranačke kolege.

Smjena je tražena i za Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Njega je bivša supruga optužila za porodično nasilje, što je, kako su poručili iz opozicije, dovoljan razlog da on više ne bude ministar. SNSD je stao u odbranu Košarca, a Milorad Dodik, predsjednik stranke i Republike Srpske, poručio je: “Staša je ministar koga smo predložili i stojimo iza njega”, te da on nema ni krivčni progon ni prijavu, a da će ga oni sami smijeniti ukoliko se utvrdi “da to prevazilazi zakonske oblike ponašanja”.

Ali, ovo nije jedina kontroverza koja prati ministra Košarca. Inicijativa za njegovu smjenu stigla je i u maju 2020. godine. Košarac je tada jasno prekršio mjere za suzbijanje pandemije virusa korona i sprečavanje širenja zaraze, jer je sa više osoba prisustvovao zabavi u jednom sarajevskom restoranu u periodu kada su na snazi bili policijski čas i zabrana okupljanja. SDS, PDP, SDP BiH i Naša stranka tražili su da on, kao javna ličnost i ministar, bude smijenjen sa funkcije, a Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je rekao da je “Košarac napisao kraj svog političkog puta”.

“Košarac je završio što se tiče politike naše partije i u tom pogledu ću se ponašati u budućnosti. U to ne treba niko da sumnja”, poručio je tom prilikom Dodik.

“Ne mogu ja biti čas samo političar, čas čovjek”, pravdao se Košarac pred poslanicima državnog parlamenta koji su tada raspravljali o njegovoj smjeni, i to je očigledno pomoglo, jer je, bez obzira na sve, ostao ministar, a onda je i reizabran na istu funkciju i u aktuelnom mandatu.

Zanimljivo je da je prilikom rasprave o Košarčevoj smjeni jedan od najglasnijih za smjenu bio Zukan Helez, tada kao poslanik SDP-a, koji je kazao da je “ovo presjek balkanskog političara, skorojevićki mentalitet, malograđanski duh, licemjerstvo”.

Ono što svakako karakteriše rad Savjeta ministara BiH, i u ovom, i u prethodnom mandatu, jesu brojne žalbe da ministri obično rade na “mig” stranke iz koje su imenovani, te da se ponašaju suprotno zakonima.

Sjećamo se da su pojedine stranke u prethodnom mandatu SM tražile smjenu Bisere Turković, ministarke inostranih poslova BiH, a da je slično bilo i sa aktuelnim ministrom Elmedinom Konakovićem. Podsjetimo, pred optuženičkom klupom ranije je bio i Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH, kome se sudilo zbog zloupotrebe položaja i korupcije u sprovođenju jednog od projekata Evropske unije.

Uzevši u obzir sve navedeno, uz konstataciju da postoji još mnogo toga što nismo pomenuli, logično je postaviti pitanje da li uopšte postoji ikakva crvena linija u ponašanju i postupcima nosilaca svih javnih funkcija?

“Političke partije progutaju žabe zarad imenovanja vjernih partijskih vojnika, čak i onda kad su same najavile da će te iste kazniti isključivanjem iz političkog života. Problem je u poruci koju šalju na taj način, a to je da njihovi ljudi mogu biti pravomoćno kažnjeni, mogu prekršiti zakone koje su sami donosili, ali ako imaju blagoslov partijskog vođstva, onda te crvene linije za njih ne važe”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, koja dodaje da nije problem u slabim karikama, već u matrici koja promoviše te slabe karike i čini ih društveno prihvatljivim.

Novinar Vladimir Kovačević ističe da u BiH očigledno nije bitno da li je neko sposoban, kakvu radnu prošlost i uspjehe ima iza sebe, kakvu ima diplomu i gdje i kako stečenu.

“Na ova pitanja bi bilo svrsishodno davati odgovore da mi živimo u normalnoj državi. Dovoljno je da vidimo ko su ministri i u SM i u Vladi RS i u Vladi Federacije. Ko su poslanici? Tu ima ljudi koji treba da budu predmet interesovanja pravosuđa, nepismenih ili polupismenih ljudi, ali ljudi koji su podobni i poslušni. Tako možemo posmatrati i navedene slučajeve. Bez obzira na to šta navedeni uradili, otići će kada njihove gazde to odluče, a dok god služe svrsi, neće otići”, smatra Kovačević.

Bez obzira na to kakav bude epilog svega, Helez, ali i svaki drugi ministar, poslanik i slično, mora biti svjestan koliko je “teška” svaka izgovorena riječ i da i te kako moraju stati iza rečenog.

Politika

SELAK PRAVI MEGA ŽURKU! Ministar časti muzikom za Novu godinu – IZ BUDŽETA ILI VLASTITOG DŽEPA?

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak častiće muzikom sve zaposlene u institucijama koje pokriva njegov resor. Zabava će biti održana 23. decembra u svečanom salonu „Krin“.

U dopisu koji je Selak poslao svim institucijama koje djeluju pri Ministarstvu pravde navodi se kako će se za odličnu atmosferu pobrinuti „Bojan Čikić bend“, kao i „naš poznati Sloba Radanović sa bendom“.

Nije navedeno kako će Selak platiti ovaj račun.

„Želimo da Ministarstvo pravde, zajedno sa vašom institucijom, bude zajednički organizator ovog događaja, kako bismo svi bili na jednom mjestu i izbjegli paralelne proslave. Cijena menija je 90 KM po osobi. Napominjemo da muzika i bend nisu uključeni u cijenu menija, jer je trošak muzičkog programa obezbijedio ministar pravde Goran Selak“, stoji u dopisu.

U cijenu menija dolazi hladno predjelo (hercegovački pršut, peka, kulen, kajmak, livanjski sir, travnički sir, uštipci, proja), toplo predjelo (pileći rižoto sa karijem i šampinjonima), svježa miješana salata, teleće pečenje u krem sosu sa pekarskim krompirom na kremi od mrkve i desert.

„Karta pića“ podrazumijeva gaziranu i negaziranu vodu, prirodne i gazirane sokove, bijelo i crveno vino, viski, gorki list, jegermajster, džin, martini, votka, štok, rakije, pivo i kafa. U ponudi je, naravno, i posni meni.

Nastavi čitati

Politika

GUBICI I KATASTROFALNO POSLOVANJE: Cijenu struje moraju peglati po leđima građana i privrede

Gubici i katastrofalno poslovanje Elektroprivrede Republike Srpske uzrok su najavljenog novog poskupljenja struje u Republici Srpskoj, kazala je za Fenu ekonomista Svetlana Cenić.

Naime, Elektroprivreda Republike Srpske traži od Regulatorne komisija za energetiku povećanje cijene struje za 20 posto.

“Treba to nekako peglati, pa po leđima građana i privrede. Kao i uvijek. To je, valjda, ta Nobelova nagrada za ekonomiju koju pominje bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik”, kaže Cenić.

Po njenim riječima, priča da je mrežarina najjeftinija u Republici Srpskoj je smiješna.

“I standard je najniži, uzgred budi rečeno. Što ne kažu gdje je sve hrana jeftinija, pa ništa? Naravno, uvijek kad struja poskupi, poskupi apsolutno sve”, zaključila je Cenić.

Nastavi čitati

Politika

“ŠTA JOŠ ČEKATE?” Stanivuković o femicidu: Sistem je zakazao, žene ostavljene same sebi

Više puta sam pisao i brisao ove redove, ne znajući šta da kažem poslije strašnog zločina i ubistva Aldine Jahić. Najprije želim porodici, u svoje ime i u ime Banjaluke, izraziti najdublje saučešće. Pozivam medije da prestanu da nas zasipaju morbidnim detaljima zločina, da govore kako je vrištala, kako je bježala… To je dodatno povređivanje i porodice i javnosti. Mediji treba da osude zločin, da zajedno sa društvom šalju poruku osude nasilja i da nas izvještavaju o onome što je zaista važno: koja je kazna, kakva je odgovornost, šta sistem preduzima da se ovo više ne ponovi.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković povodom ubistva Aldine Jahić.

– Ne prihvatam da se ovakvi zločini nazivaju „ljubavlju“. Ne ubija se iz ljubavi. Ubija se iz mržnje, iz potrebe za kontrolom. Počinioca ne treba ni braniti ni romantizovati, nego jasno i glasno osuditi i insistirati na najstrožijim kaznama. Ubice moraju dobiti najveću moguću kaznu, jer uvijek postoji rizik da će, ako izađu, ponoviti zločin – istakao je gradonačelnik.

Naveo je i to da je u Federaciji BiH načinjen korak naprijed u pooštravanju kazni, ali još uvijek nije dovoljno.

– U Republici Srpskoj, nažalost, propali su pokušaji izmjena Krivičnog zakona kojima bi se ubistvo žene tretiralo kao teško ubistvo sa doživotnom kaznom zatvora. Propao je i pokušaj usvajanja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, koji je mogao djelimično poboljšati prevenciju. Zbog toga su žrtve i dalje prepuštene same sebi. Često nasilje ni ne prijavljuju, jer ne vjeruju sistemu, a sistem snosi odgovornost onda kada nasilje postane vijest – naglasio je Stanivuković.

Poručio je i to da kao društvo moramo mijenjati svijest i prestati tražiti objašnjenja za nasilje.

– Za nasilje se ne traži razlog, ono se prijavljuje. Svako od nas ima obavezu da reaguje čim primjeti bilo kakav oblik nasilja, prije nego što bude kasno. Institucije su dužne da sistemski i pravovremeno zaštite žrtve, a ne da malim kaznama i sporim pravosuđem daju vjetar u leđa nasilnicima. Moramo da izgradimo sistem u kome se žene ne boje živjeti. Prošle godine u BiH ubijeno je 12 žena, a institucije i dalje nisu upalile alarm. Šta još čekate – upitao je gradonačelnik Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno