Connect with us

Politika

DODIK NA SASTANKU I BRISELU: Evropski put nije sporan, ali se mora POŠTOVATI USTAV BiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas u Briselu da za Srpsku evropski put BiH nije sporan, ali se mora poštovati Ustav BiH i da odluke koje se donose budu dio unutrašnjeg dogovora.

“Očigledno, Republika Srpske bez vidljivosti neće moći biti dio paketa saglasnosti za EU put ako Srpska treba da bude na kraju tog puta eliminisana. Naravno da nećemo u tome učestvovati. Mi to prepoznajemo”, istakao je Dodik, koji je i lider SNSD-a, nakon sastanka lidera političkih stranaka iz BiH sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

On je rekao novinarima da Republika Srpska ima jasan stav na koji način vidi BiH kao dio EU, te da je sastanak bio prilika za razgovore o važnim planovima i predstojećem zasjedanju Evropskog savjeta u decembru na kojem će raspravljati o mogućnosti da BiH bude odobreno otvaranje pregovora s EU.

“To je priča da Evropski savjet raspravlja da BiH bude dat status pregovarača i da u tom pogledu počne novi proces pridruživanja BiH ka EU. Mi iz Srpske smo jasno rekli da evropski put nije sporan, ali da na tom putu ima mnogo izazova koji moraju da se riješe. Mora se poštovati Ustav BiH. I EU traži prilagođavanje kroz reforme – da odluke autonomno donose lokalni faktori, a ne stranci”, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, na sastanku je iskazana i volja kod ljudi iz Evropske komisije da planiraju određene podsticaje u okviru paketa za razvoj infrastrukture i projekte prilagođavanja EU standardima za zemlje Balkana od šest milijardi evra.

“Oni koji ispunjavaju kriterijume moći će da apliciraju”, istakao je Dodik.

On je naglasio da s partnerima u vlasti na nivou BiH postoje ozbiljni zastoji.

“Imamo ozbiljne zastoje u dinamici. Mi smo poštovali tu dinamiku. Donijeli smo pet-šest zakona i kada je došlo do Ustavnog suda BiH – tu je sve stalo. Možemo da razgovaramo. Ostao je isti problem, a to je da Apalaciono vijeće Suda BiH ima sjedište u Banjaluci. Još nemamo saglasnost za tako nešto, ali cijenim ako bi se to moglo donijeti, uz zakon o sprečavanju pranja novca, to bi bio dobar podsticaj da to završimo. Ne mogu garantovati da će se to desiti. Varhelji je imao pozitivan pristup, apelujući da dođe do određenih pomaka”, naglasio je Dodik.

Dodik je istakao da su neki iz Sarajeva na sastanku govorili kako ljudi odlaze jer se priča o disoluciji BiH, ali je ukazao na to da BiH krši sopstveni Ustav i da ljudi nemaju povjerenja u nju.

“Pogledajte ko krši Ustav masovno. Najčešće to čine stranci praveći neku BiH koja nije ustavna. Očigledno Srpska bez vidljivosti neće moći biti dio paketa saglasnosti za EU ako bude eliminisana. Mi to prepoznajemo u svakom detalju. Imate neke parlamentarce koji nemaju šta drugo da rade i koji su izlobirani i plaćeni, koji nešto govore. Moje pitanje evropskim parlamentarcima je – kakva je to vladavina prava i da dođe /Kristijan/ Šmit koji nije izabran u skladu sa vladavinom prava i nameće zakone”, rekao je Dodik.

On smatra da će EU kroz predstojeće izbore doći do jedne stabilne struktre koja će razumjeti BiH, jer BiH može da bude zemlja koja se održava na dogovoru i na Ustavu, iako se BiH razgrađuje na Ustavu.

“Želim da BiH bude ustavna. Mi smo rekli da smo za evropski put, optimista nisam, ali racionalan jesam, da treba taj put pratiti”, naglasio je Dodik.

Govoreći o mogućnosti da naredne sedmice BiH dobije “zeleno svjetlo” za početak pregovora o pristupanju EU, Dodik je rekao da nije optimista jer Holandija ne može dati saglasnost dok se to ne riješi u njihovom parlamentu, a potreban je konsenzus za tu odluku.

“Nisam optimista, ali to ne znači da ne treba raditi na tome”, rekao je Dodik, naglasivši da je predložio da se riješe zakoni o sudu i o sprečavanju pranju novca, kao i problem broja 112 tako što će vlade Srpske i FBiH usvojiti isti broj koji će važiti u cijeloj BiH, te pitanje elektronskog potpisa.

On je naglasio da je Varhelji bio konstruktivan i veoma pozitivan, te apelovao na potrebu da se ubrzaju procesi.

Related Topics:

Politika

PRED DELEGATIMA ZAKONI O VSTS-u I SUDU BIH, ali male šanse da budu usvojeni

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

Nastavi čitati

Politika

ZASJEDANJE PIK-a U SARAJEVU: Ko će biti predložen za visokog predstavnika?

U Sarajevu bi danas trebalo da počne dvodnevno zasjedanje Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK). Prema najavama, trebalo da bude predložen novi visoki predstavnik.

Mediji prenose da je američki favorit Italijan Antonio Zanardi Landi, dok Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržavaju imenovanje Francuza Renea Trokaza.

Karen Pirs više nije u igri

Kako je ATV juče pisao, Karen Pirs više nije u igri za nasljednika Kristijana Šmita.

Iako je Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ REŠETAO AJANOVIĆA: „Da li su studenti upisivani na medicinu bez važeće licence?” (VIDEO)

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH juče je održala javno saslušanje o načinu akreditacije i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, a u centru pažnje našao se Evropski univerzitet Kallos iz Tuzle.

Pred Komisijom se pojavila vršilac dužnosti rektora Anka Bulatović, ali nije odgovarala na pitanja članova Komisije, pozivajući se na ovlaštenje koje je za zastupanje dobio advokat Mirnes Ajanović.

Nakon što je saslušanje više puta prekidano, predsjedavajući Komisije Branislav Borenović postavio je niz pitanja koja se odnose na rad ove visokoškolske ustanove i status studijskih programa.

Borenović je zatražio odgovore na navode da Kallos od akademske 2022/23. godine nije imao važeću licencu za oblast medicine, biomedicine i zdravstva, te da su studenti uprkos tome nastavili da se upisuju na te studijske programe.

Među pitanjima koja su ostala bez odgovora našla su se i ona o tome da li su studenti bili upoznati sa statusom licenci, zbog čega je univerzitet nastavio rad nakon zabrane, kao i navodi da Ljekarska komora ne izdaje licence diplomcima ovog univerziteta.

Predsjedavajući Komisije otvorio je i pitanje izvođenja nastave u prostorijama Bosanskog kulturnog centra i hotelskim objektima, kao i navode o angažovanju visokih funkcionera nadležnih agencija u nastavnom procesu.

Članovi Komisije pozvali su se na Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH i istakli da je cilj saslušanja bio da javnost dobije jasne odgovore na brojna pitanja koja se odnose na rad univerziteta i zaštitu interesa studenata.

Međutim, umjesto odgovora, saslušanje je završeno tako što su Bulatović i Ajanović napustili sjednicu, ostavljajući bez odgovora ključna pitanja koja je Komisija postavila.

„Da li su studenti upisivani na studije bez važeće licence, da li su o tome bili obaviješteni i ko snosi odgovornost?“ – pitanja su na koja javnost i dalje čeka odgovor.

 

tuzlanski.ba

 

 

Nastavi čitati

Aktuelno