Connect with us

Politika

PALE OZBILJNE OPTUŽBE! Bocan-Harčenko tvrdi da AMERIČKI AMBASADOR pokušava da UCIJENI Beograd

Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da američki ambasador Kristofer Hil pokušava da još jednom ucijeni Beograd zbog Kosova i Metohije i promoviše antirusku agendu, te ocijenio da je sve očiglednija besperspektivnost politike Zapada usmjerene ka slomu Rusije i dezintegraciji Srbije.
U saopštenju objavljenom na društvenim mrežama ruski ambasador je naveo da “glavna poruka Amerikanca frapira bahatošću”, te podsjetio da je Hil rekao da bi Srbi trebalo da naprave “nekoliko ustupaka” Prištini u zamjenu za stvaranje Zajednice srpskih opština /ZSO/ na Kosovu”.

On kaže da Hilove riječi da Srbija treba dozvoliti kosovskim Albancima da budu “međunarodno prepoznati” znače da se Srbija treba pomiriti sa “nezavisnošću” Kosova, a riječi da treba “normalizovati situaciju na granici” znače da Srbija treba da prepusti sudbini Srbe na Kosovu i Metohiji.

Bocan-Harčenko je ukazao na otvoreno neprijateljski stav Vašingtona prema suverenoj Srbiji, nastojanje da se obesmisli, ne samo Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN koja je temelj za rješavanje kosovskog pitanja, već i Briselski sporazumi iz 2013. i 2015. godine o formiranju ZSO.

On smatra da mnogo toga razotkriva i “naredba” Beogradu da preispita dobre odnose sa Moskvom, jer američki ambasador smatra “da Rusija ne zna šta želi u Ukrajini”.

Ruski ambasador podsjeća da je zadatke demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine definisao predsjednik Rusije u februaru 2022. godine i da će ti zadaci biti ostvareni u interesu zaštite civilnog stanovništva Donbasa i izgradnje sistema jednake i nedjeljive bezbjednosti u Evropi i Evroatlantskom regionu.

Bocan-Harčenko je upitao koji su ciljevi varvarskih zločina koje svakodnevno čine militanti oružanih snaga Ukrajine nad civilnim stanovništvom Donbasa?

“Koji su ciljevi dosljednog pustošenja Ukrajine od zapadnjaka, finansiranog novcem američkih i evropskih poreskih obveznika, uprkos činjenici da je prednost nacističkog režima u Kijevu `na bojnom polju` objektivno nedostižna?”, pita ruski ambasador.

On ocjenjuje da je Vašingtonu i njegovim satelitima očigledno sve teže da odgovore na ova pitanja, pa nije iznenađujuće što njihovi predstavnici kukavički bježe od multilateralnih sastanaka, uključujući i nedavni sastanak ministarskog savjeta OEBS-a u Skoplju.

Prema njegovim riječima, slična pitanja izazivaju i napori SAD i NATO-a da se naoružavaju i obučavaju takozvane kosovske bezbjednosne snage, prenio je “Sputnjik”.

“U stvari, ilegalna kvazi-vojska se sastavlja od onih koji ne kriju svoj kontinuitet sa terorističkom `Oslobodilačkom vojskom Kosova` i gaje velikoalbanske ideje, što je potvrđeno tokom nedavnih događaja kosovskih bezbjednosnih snaga u Prištini”, kaže Bocan-Harčenko.

Ruski ambasador naveo je da je sve očiglednija besperspektivnost politike Zapada usmjerena ka slomu Rusije i dezintegraciji Srbije, ma kako se gospodin Hil i njegovi drugovi ubjeđivali u suprotno.

“Zalog toga je dosljednost Moskve i Beograda u promovisanju nacionalnih interesa, kao i proširenje obostrano korisne saradnje naših država i drugih zemalja svjetske većine”, rekao je Bocan-Harčenko.

Politika

SISTEM NA ISPITU! Kako je slučaj “Nešić” otkrio slabosti vlasti i pravosuđa

Hronologija je sljedeća: predmet kojim je obuhvaćen nedavno uhapšeni Nenad Nešić formiran je još 2019. Četiri godine kasnije, u januaru 2023, on sjeda u fotelju ministra bezbjednosti BiH. Takve stvari ne smiju se dešavati, smatraju stručnjaci, iz čijih se izjava može zaključiti da na putu do funkcije bezbjednjaka ne bi smjela biti nijedna mrlja.

I ne samo oni – nedavno je i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić direktno, bez ikakvog okolišanja, ukazao na ovaj problem.

“Smatramo da bezbjednosne provjere koje se vrše tokom imenovanja lica u bezbjednosnom sektoru treba da izvrše korjenite promjene, one ne treba da budu formalne, nego stvarne, jer samo tako možemo spriječiti ovakva krivična djela i boriti se protiv njih”, rekao je Kajganić, govoreći o akciji u kojoj su uhapšeni Nešić i još šest osoba, zbog sumnje u milionski kriminal u “Putevima Republike Srpske”, u kojim je još aktuelni ministar bezbjednosti BiH svojevremeno bio direktor.

Kada je Nermin Pećanac, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, trebalo da dođe na tu funkciju, provjere su bile, sudeći po njegovim riječima, najblaže rečeno, temeljne.

“To je bilo, ja mislim, 2001. godine. Ja sam morao proći sve provjere. Traženo je od suda da li imam ikakav predmet, tražili su od tužilaštava, pa i od Poreske da li imam ikakva dugovanja, odnosno neplaćeni porez”, prisjetio se Pećanac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Bila je to, kaže, korjenita provjera u nizu nadležnih institucija i cijeli taj proces trajao je 10-15 dana.

“Međutim, kasnije, kako je vrijeme odmicalo, to je sve popuštalo. Mi sad vidimo da su neka mjesta maltene postala sigurna kuća za ljude koji su, blago rečeno, kompromitovani”, ističe Pećanac.

Prije 10-15 godina se, dodaje, nije moglo desiti da budete dva puta pravosnažno presuđeni i da obavljate funkciju ministra unutrašnjih poslova, te potvrđuje da pri tome misli na aktuelnog ministra Ramu Isaka.

“Jednostavno, sada te sigurnosne provjere ništa ne znače. Sve se radi reda radi”, naveo je Pećanac.

Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić, koji je, kako kaže, učestvovao u izradi bezbjednosnih upitnika, po kojima se radi bezbjednosna provjera, ukazuje na dva segmenta – taj upitnik je potrebno doraditi, a pritom je neophodna njegova dosljedna primjena.

“Nažalost, mislim da Nešićev slučaj nije jedini. On je više došao u fokus javnosti, ali imali smo mi u zadnjem periodu još neke slične situacije, gdje i po onim procedurama, koje se sada moraju ispoštovati kada govorimo o Zakonu o zaštiti tajnih podataka, neki od visokih dužnosnika, koji trenutno obavljaju funkcije, pogotovo u sigurnosnom sektoru, ne bi zadovoljili tu sigurnosnu provjeru”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.

Generalno, kako dodaje, stav glavnog tužioca Tužilaštva BiH je potpuno tačan, s tim što je Tužilaštvo trebalo, smatra, i ranije reagovati.

“I ovakav kakav jeste upitnik, on, ako se radi temeljito i profesionalno, može odgovoriti na svoju osnovnu namjenu, a to je da se izvrše detaljne provjere, pogotovo za lica na najodgovornijim funkcijama, prvenstveno u sigurnosnom sektoru, odnosno u policijskim i sigurnosnim agencijama. Ja mislim da, kada bi se radilo i po trenutnim upitnicima za sigurnosne provjere, dobar dio aktuelnih funkcionera ne bi zadovoljio detaljne sigurnosne provjere”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.

Kajganić je, podsjetimo, uz Nešića, nedavno spomenuo i Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.

“Imamo značajne probleme s neovlaštenim curenjem informacija iz svih sigurnosnih institucija na visokom nivou. Podigli smo nekoliko akcija i protiv dvadesetak osoba iz Sky grupa, gdje su oni dijelili informacije s organizovanim kriminalnim grupama. Zato se trenutno sudi savjetniku bivšeg ministra sigurnosti”, naveo je Kajganić.

Kako to sve (ne) funkcioniše u BiH, svjedoči niz primjera. Podsjećanja radi, Sadik Ahmetović, koji je bio ministar u periodu 2009-2012, pravosnažno je osuđen za zloupotrebu položaja na šest mjeseci zatvora, Selmo Cikotić je pravosnažno osuđen na tri godine zatvora i nalazi se u zatvoru u Vojkovićima, a Dragan Mektić je i dalje pod istragom.

Nastavi čitati

Politika

POSTOJI LI SNSD BEZ DODIKA Čovjek – stranka, bez čijeg prisustva je najjača politička partija tek blijeda sjenka

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, uspješno je operisan prije mjesec dana na jednoj klinici u Beogradu.

Nakon navedene operacije, koja je dovela i do odgađanja Dodikovog pojavljivanja pred Sudom BiH, na političkoj sceni Republike Srpske i BiH došlo je do uočljivog vakuuma zbog Dodikovog nepojavljivanja u javnom životu.

Iako se povremeno, preko društvenih mreža, aktuelni predsjednik Srpske oglasi o najvažnijim političkim temama koje opterećuju život u Republici Srpskoj i BiH, Dodikovo upadljivo odsustvo sa političke scene ponovo je aktuelizovalo pitanje da li SNSD, kao već godinama najjača politička partija u Republici Srpskoj, ima bilo kakve perspektive bez Milorada Dodika na njegovom čelu i šta bi se, na primjer, desilo ako bi, hipotetički, Dodik morao da napusti čelo te stranke.

Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo, između ostalog, kaže da je SNSD sa Miloradom Dodikom i bez njega na čelu partije, potpuno druga priča.

– SNSD bez Dodika bio bi blijeda kopija stranke i upitno je da li bi isti opstali u jačini i snazi koju imaju kada je tu Dodik – kaže Topićeva za naš portal.

Generalno, kako dodaje, to je problem kako u strankama, tako i u institucijama koje, prema njenim riječima, počivaju na jednom snažnom vođi i većini pristalica koje klimaju glavom, misle po vođinim instrukcijama i nastoje da se istaknu kroz poltronstvo.

Politički analitičar Nebojša Tojagić takođe smatra da stranke koje su zasnovane na harizmi, moći, dominaciji ili čak diktaturi vođe, najčešće traju tek nešto duže od njihovih lidera.

– Ako se vratimo u prošlost, vidjećemo da poslije Tita nije bilo Tita, već da se Komunistička partija raspala brže od države. Nakon ubistva Zorana Đinđića, Demokratska stranka se raspala po svim šavovima poput kule od karata. Slično je bilo i sa Socijalističkom partijom Slobodana Miloševića, koja je bila pred nestankom. Sunovrat radikala nakon odlaska Vojislava Šešelja u Hag je epskih razmjera. Kod nas takve primjere možemo pronaći kod SDS, čiji raspad traje decenijama, ili u skorije vrijeme sa DNS, nakon odlaska Marka Pavića – ističe Tojagić.

SNSD je, htjeli to priznati ili ne, Milorad Dodik lično, smatra on.

– Dodik je Alfa, Beta i Gama SNSD. Njegova je i prva, ali i posljednja. On je svakako izuzetno sposoban političar koji godinama opstaje, onaj koji svojim lukavstvom i pregovaračkim sposobnostima mnoštvo interesnih grupa unutar stranke i dalje uspješno održava na okupu – navodi naš sagovornik.

Dodikov rejting je, dodaje Tojagić, bez obzira na sve i dalje veći od rejtinga SNSD.

– Bez njega (Dodika) SNSD bi se raspao na najsitnije čestice i u par godina postao marginalna politička partija odbačena od svih sadašnjih partnera. Naredni izbori, ako na njih opozicija izađe, vjerovatno su njegovi posljednji izbori na koje bi izašao, sa dosta manjim šansama nego inače – kaže Tojagić.

Da li će uzrok političkog kraja Dodika biti godine, bolest, presuda ili gubitak izbora, dodaje on, manje je bitno.

– Slabljenje Dodika povećaće unutrašnje sukobe i iznošenje prljavog veša u obračunima koji će tek uslijediti. Početak kraja SNSD je blizu. Članstvo neće čekati drugog lidera u borbama za prevlast koje će uslijediti. Članstvo će mahom otići u druge stranke da bi ostali dio vlasti i zadržali približno iste pozicije koje su stekli u SNSD – smatra Tojagić.

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE ZAMIJENITI DAKIĆA Direktor “Puteva RS” u zatvoru, a nadležni ćute

Nadzorni odbor “Puteva RS” i Ministarstvo saobraćaja i veza ne preduzimaju nikakve mjere o pitanju toga ko će voditi to javno preduzeće nakon što je uhapšen direktor Milan Dakić, koji će u pritvoru ostati najmanje do 26. januara.

Predsjednik Nadzornog odbora “Puteva RS” Stojan Lazarević već danima ne odgovara na naše pozive, a isto je i sa ministrom saobraćaja i veza RS Nedeljkom Čubrilovićem, tako da ni od Lazarevića niti od Čubrilovića nismo uspjeli dobiti odgovor da li će i šta preduzeti kako bi ovo javno preduzeće nesmetano funkcionisalo.

Lazarević se “Glasu” javio na dan kada je Dakiću određen jednomjesečni pritvor i tada je rekao da će se Vlada, odnosno Ministarstvo saobraćaja i veza oglasiti šta i kako dalje jer je ovo preduzeće pod okriljem njihovog resora. Međutim, od resornog ministra nema ni traga ni glasa već danima.

Prema Statutu “Puteva RS”, javno preduzeće zastupa direktor, a u slučaju njegove spriječenosti jedan od izvršnih direktora. Takođe, u istom dokumentu stoji da direktor može dati posebno pismeno ovlašćenje jednom od izvršnih direktora za zastupanje u konkretnim stvarima.

Prema informacijama kojima raspolažemo, “Putevi RS” za sada funkcionišu nesmetano, ali neka akta na koja potpis treba da stavi samo direktor čekaju na potpisivanje.

Dakić je zajedno sa ministrom bezbjednosti BiH Nenadom Nešićem uhapšen 26. decembra 2024. godine i njima je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor koji prema toj odluci može trajati najduže mjesec od dana lišenja slobode ili do nove odluke Suda. Pritvor im je određen, kako je saopšteno iz Suda BiH, zbog bojazni da će boravkom na slobodi uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze i tragove važne za krivični postupak, uticati na svjedoke, saučesnike ili prikrivače. Tužilaštvo BiH tereti Dakića da je “izvlačio” novac iz “Puteva RS” kao i Nešić jer su, kako tvrde, neosnovano povećavane fakture sa 400.000 na 500.000 KM.

Na ročištu za određivanje pritvora u Sudu BiH tužilac Bojana Jolović je navela da je praksu koju je sprovodio Nešić na čelu “Puteva RS”, a to je uzimanje procenta, kasnije nastavio i Dakić. Pored Nešića i Dakića jednomjesečni pritvor Sud BiH odredio je i vlasniku firme “Ledžend” Mladenu Lučiću. Oni su smješteni u zatvoru u Vojkovićima.

Pritisak na Nešićeve savjetnike

Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak mijenjaće Nenada Nešića zbog njegove trenutne spriječenosti da obavlja ovu dužnost. Međutim, Bošnjak je, kako saznajemo, zatražio mišljenje od ministarstava pravde i finansija i trezora o pitanju statusa Nešićevih savjetnika.

– Mandat savjetnika je vezan za mandat ministra. Tek kada ministar ostane bez mandata, onda ostaju i savjetnici. Prema propisima, ministra dužnosti razrješava Parlament BiH i ta odluka se objavljuje u “Službenom glasniku” i tada mogu biti razriješeni i savjetnici. Dakle, oni su usko vezani za mandat ministra. Trenutno je Nešić spriječen da obavlja dužnost i to nema nikakve veze sa mandatom – kazao je “Glasu” savjetnik ministra bezbjednosti Dobrica Kucalović.

Savjetnicima Nešića, navodi on, savjetovano je da uzmu godišnji, ali oni na to nisu pristali.

– Radimo kako smo i do sada. Bošnjak je tražio mišljenje ministarstava pravda i finansija vezano za naš status, ali on tu ništa ne može uraditi – zaključio je Kucalović.

Nastavi čitati

Aktuelno