Connect with us

Zanimljivosti

KO JE VLASNIK MJESECA I NJEGOVIH RESURSA – odgovor nije jednostavan

Henaro Vega ime je čileanskog advokata i pjesnika, porijeklom iz grada Talke (udaljenog 255 kilometara od prestonice), koji je jednog dana 1954., ponosno izašao iz notarske kancelarije sa dokumentom koji tvrdi da je on vlasnika Mjeseca. Slično tome, Amerikanac po imenu Denis Houp od 1980. godine prodaje parcele na Mjesecu, Marsu, Merkuru i drugim nebeskim tijelima.

Iako su ciljevi spomenutih ljudi bili različiti, oba su uključena u kontraverzu koja interesuje mnoge: kome pripada Mjesec?

Takozvana svemirska trka koja se dogodila između 1955. i 1975. godine, zajedno sa zaprepašćenjem stanovnika Zemlje zbog slijetanja čovjeka na Mesec, ukazuje na kontekst pokušaja da se preuzme naš prirodni satelit. Međutim, istina je da ovaj, kao i ostali elementi svemira, ne mogu pripadati nikome. Mada kada je riječ o njihovim resursima, odgovor na pitanje nije više tako jasno definisan.

Da bismo ovo razumeli, moramo da se vratimo u 1967., dvije godine prije nego što je Nil Armstrong ušao u istoriju postavljanjem zastave Sjedinjenih Država na Mjesec.

U scenariju u kom su velike sile objelodanile svoje namjere da istraže prirodni satelit, UN je bio taj koji je predvidio i izradio Ugovor o svemiru u kom je jasno rečeno: “Svemirski prostor, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, ne može biti predmet nacionalnog prisvajanja na osnovu prava na suverenitet, korišćenje i okupaciju, ili na bilo koji drugi način.”

Što se tiče zastave postavljene na lunarnu teritoriju, Huan Manuel de Faraminjan Gilbert, profesor emeritus na Univerzitetu u Haenu i ko-direktor Katedre za vazduhoplovstvo i astronomske studije Astrondalus, objašnjava za National Geographic da: “u ovom slučaju, to je bio simboličan gest prilikom dolaska, na isti način na koji oni koji se popnu na Everest mogu postaviti zastavu na njegov vrh, ali to ne znači da govorimo o ostvarivanju suvereniteta.”

Nakon ovog istorijskog događaja – koji se periodično ponavljao do 1972. godine – interesovanje za istraživanje Mjeseca nije prestalo, već upravo suprotno. Pošto konačno imamo tehnološke resurse za pristup Mjesecu, misije kao što je Čang’e, Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA), potvrdila je prisustvo prirodnih resursa poput vode na lunarnom terenu, kao i moguće postojanje silicijuma, gvožđa i titanijuma, što otvara nove mogućnosti za nacije koje vode istraživanje svemira.

Niko ne može da “prisvoji” Mjesec, ali šta je sa njegovim resursima?

U vrijeme kada je sastavljan Ugovor o svemiru, problemi u vezi sa izvlačenjem ili korišćenjem resursa sa Mjeseca bili su gotovo nepoznati, tako da ovaj aspekt nije precizno obrađen u dokumentu. Ali ovo je bio samo prvi od “pet međunarodnih ugovora koji se odnose na kosmičke aktivnosti”.

“Godinama kasnije, 1979., objavljen je Sporazum o Mjesecu, koji je unio zbrku jer je u pitanju kopija Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, osim člana 11., koji predstavlja veliku grešku, kada se kaže da ‘Mjesec i njegov prirodni resursi predstavljaju zajedničko nasleđe čovečanstva'”, ističe Elisa Gonzalez Fereiro, predsjednica Španskog udruženja za vazduhoplovstvo i svemirsko pravo.

“Član 11., sporazuma iz 1979. predviđa da, kada međunarodni režim eksploatacije resursa bude odobren, onda može doći do podjele među državama potpisnicama, uzimajući u obzir i zemlje u razvoju…”, naglašava Gonzales.

Dok Sporazum o svemiru govori o “interesu čovječanstva”, Sporazum o Mesecu govori o “zajedničkom nasleđu čovječanstva”, i iako nijedan od ovih koncepata u praksi ne uspijeva da ograniči dinamiku eksploatacije, drugi predstavlja prepreku za interese određenih država ili kompanija koje već spekulišu o tome, na primjer, kako bi lunarno rudarenje moglo da funkcioniše.

Nova era istraživanja je počela

2023. godina je bila puna primera koji dokazuju namjere svjetskih sila, da koriste Mjesec kao kratkoročno mesto za sletanje i istraživanje. Pet misija je bilo usmjereno – neke bez uspjeha – na naš satelit ove godine.

Ovi događaji su nezvanično kršteni kao “nova svemirska trka”, što nesumnjivo privlači interesovanje javnosti kao ono koje je vladalo u periodu od 1955. do 1975. godine. U tom smislu, NASA je 2020. godine izdala sporazum Artemis, dokument u kom su SAD uspostavile skup praktičnih principa za vođenje saradnji u istraživanju svemira među nacijama, prenosi Nacionalna geografija.

“Moramo uzeti u obzir da države potpisnice Artemidinog sporazuma nisu potpisnice sporazuma o Mjesecu”, ukazuje Huan Manuel de Faraminjan. “Ali moram reći, i to je moje lično mišljenje, da je Artemis sporazum postao prečica za izbegavanje ideja o zajedničkom nasleđu čovječanstva, ako bi se otvorio put da i države i kompanije lakše pristupe resursima na Mjesec”, dodaje on.

U slučaju Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, princip nenacionalne aproprijacije ne utiče na vlasništvo nad izvučenim resursima , tako da trenutni ambiciozni planovi istraživanja svemira ostaju “u veoma dvosmislenom polju pravnog tumačenja”.

Related Topics:

Zanimljivosti

JESTE LI MEĐU NJIMA? Ljudi koji rade u ovim profesijama NAJČEŠĆE SE RAZVODE

Istraživanje koje je objavio časopis Forbes otkrilo je da je stopa razvoda u SAD veća među parovima koji su živjeli zajedno prije braka. Većina ljudi za razvod krivi partnera. Čak 66 posto razvedenih muškaraca smatra da se druga strana trebala više potruditi da spasi brak, dok isto misli 74 posto žena.

Takođe, rizik od razvoda povećava se za 75 posto ako parovi imaju razvedene prijatelje. Oni koji se ponovno vjenčaju nakon razvoda moraju znati da se s svakim sljedećim ponovnim brakom povećava vjerovatnoća raspada braka. Čak 73 posto trećih brakova završi razvodom. Manje je vjerovatno da će se razvedeni ponovno skrasiti, pa će se tek šest posto razvedenih parova ponovno vjenčati.

Parovi koji se vjenčaju prije 32. godine imaju nižu stopu razvoda. Parovi koji se vjenčaju u dobi od 25 godina imaju pedeset posto manju vjerovatnoću da će se razvesti nego parovi koji se vjenčaju u dobi od 20 godina. Kod onih koji se vjenčaju nakon trideset druge godine, stopa razvoda raste za pet posto godišnje, prenosi Index.hr.

Što se zanimanja tiče, najčešće se razvode konobari i stjuardese, a najrjeđe matematičari, statističari, financijski radnici i fizičari.

Šri Lanka ima najmanju stopu razvoda na svijetu, a Filipini su, uz Vatikan, jedina zemlja u kojoj je razvod zabranjen.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OVO SIGURNO NISTE ZNALI! Kako je nastala čuvena švedska dinastija?

Osnivač dinastije Vasa bio je pripadnik švedskog plemstva. U njegovo doba došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom.

Gustav I., prvi švedski kralj iz dinastije Vasa, rođen je 12. maja 1496. godine. Ta je dinastija vladala Švedskom više od 130 godina (od 1523. do 1654. godine), a uspjela je zavladati i teritorijima današnje Poljske, Litvanije, Letonie, Estonije, Finske i Rusije (uključujući okupaciju Moskve). Jednim se dijelom period vladavine dinastije Vasa poklapalo s periodom u kojem je Švedska dosegla vrhunac svoje moći kao velika evropska sila.

Švedska je još od 14. Vijeka bila većinom pod vlašću stranih kraljeva, posebno u sklopu Kalmarske unije, koja je obuhvatala Dansku, Norvešku i Švedsku. U doba Gustava, koji je bio pripadnik švedskog plemstva, došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom (ondje je dobio nadimak Tiranin). Kralj je svrgnut, a na njegovo je mjesto došao upravo Gustav I. Vasa kao nezavisni švedski kralj. Time se Švedska osamostalila od Kalmarske unije.

Nakon dolaska na vlast, Gustav I. Vasa ostao je kraljem 37 godina, sve do svoje smrti 1560. godine. U trenutku smrti, koja ga je zatekla u Stokholmu, bio je u 65. godini. Trojica njegovih sinova kasnije su postala švedskim kraljevima, prenosi Povijest.hr.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

JAKA SOLARNA OLUJA POGODILA ZEMLJU! Moguć poremećaj u sistemu komunikacija

Neobično jaka solarna geomagnetna oluja koja je pogodila Zemlju i koja je najjača za posljednju 21 godinu mogla bi da izazove pojavu polarne svetlosti na našoj planeti ovoga vikenda i poremeti komunikacije.

Aurora borealis u Evropi viđena je noćas južnije nego obično, navodi Gardijan – od Irske i Britanije do Češke i Nemačke.

Nacionalna uprava SAD za okeane i atmosferu (NOAA) izdala je upozorenje na jaku geomagnetnu oluju koja je pogodila Zemlju u petak popodne, satima ranije nego što se očekivalo, navodeći da je riječ o najjačoj solarnoj oluji koja je pogodila Zemlju od oktobra 2003. godine, prenosi AP.

NOAA navodi da će se efekti geomagnetne oluje osjećati tokom vikenda, a možda i sljedeće sedmice.

NOAA je upozorila operatere elektrana i svemirskih letjelica u orbiti da preduzmu mere predostrožnosti.

Solarna oluja bi mogla da izazove pojavu polarne svjetlosti čak i na jugu SAD, uključujući Alabamu i severnu Kaliforniju, ističe NOAA.

Napominje se da ova oluja predstavlja opasnost za visokonaponske dalekovode, a ne za električne vodove u domovima.

Solarna oluja bi mogla da utiče na rad satelita u orbiti što bi moglo da izazove poremećaj usluga navigacije i komunikacije na Zemlji.

Polarna svjetlost bila je vidljiva u petak duž Istočne obale i na jugu SAD, prenosi CNN.

NASA je saopštila da solarna oluja ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za sedam astronauta koji se nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Ekstremna geomagnetna oluja 2003. godine dovela je do nestanka struje u Švedskoj i oštećenja transformatora u Južnoj Africi.

Usljed jake solarne oluje koja je prouzrokovala snažnu erupciju iz sunčevih pega, polarna svjetlost “aurora borealis” se sinoć mogla videti i na području Balkana.

Iako je polarna svjetlost fenomen koji se povezuje sa sjeverom Evrope, sinoć je obasjala nebo i iznad Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske, prenose regionalni mediji, a mogla se vidjeti i u sjevernim dijelovima Srbije.

Nastavi čitati

Aktuelno