Connect with us

Zanimljivosti

KO JE VLASNIK MJESECA I NJEGOVIH RESURSA – odgovor nije jednostavan

Henaro Vega ime je čileanskog advokata i pjesnika, porijeklom iz grada Talke (udaljenog 255 kilometara od prestonice), koji je jednog dana 1954., ponosno izašao iz notarske kancelarije sa dokumentom koji tvrdi da je on vlasnika Mjeseca. Slično tome, Amerikanac po imenu Denis Houp od 1980. godine prodaje parcele na Mjesecu, Marsu, Merkuru i drugim nebeskim tijelima.

Iako su ciljevi spomenutih ljudi bili različiti, oba su uključena u kontraverzu koja interesuje mnoge: kome pripada Mjesec?

Takozvana svemirska trka koja se dogodila između 1955. i 1975. godine, zajedno sa zaprepašćenjem stanovnika Zemlje zbog slijetanja čovjeka na Mesec, ukazuje na kontekst pokušaja da se preuzme naš prirodni satelit. Međutim, istina je da ovaj, kao i ostali elementi svemira, ne mogu pripadati nikome. Mada kada je riječ o njihovim resursima, odgovor na pitanje nije više tako jasno definisan.

Da bismo ovo razumeli, moramo da se vratimo u 1967., dvije godine prije nego što je Nil Armstrong ušao u istoriju postavljanjem zastave Sjedinjenih Država na Mjesec.

U scenariju u kom su velike sile objelodanile svoje namjere da istraže prirodni satelit, UN je bio taj koji je predvidio i izradio Ugovor o svemiru u kom je jasno rečeno: “Svemirski prostor, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, ne može biti predmet nacionalnog prisvajanja na osnovu prava na suverenitet, korišćenje i okupaciju, ili na bilo koji drugi način.”

Što se tiče zastave postavljene na lunarnu teritoriju, Huan Manuel de Faraminjan Gilbert, profesor emeritus na Univerzitetu u Haenu i ko-direktor Katedre za vazduhoplovstvo i astronomske studije Astrondalus, objašnjava za National Geographic da: “u ovom slučaju, to je bio simboličan gest prilikom dolaska, na isti način na koji oni koji se popnu na Everest mogu postaviti zastavu na njegov vrh, ali to ne znači da govorimo o ostvarivanju suvereniteta.”

Nakon ovog istorijskog događaja – koji se periodično ponavljao do 1972. godine – interesovanje za istraživanje Mjeseca nije prestalo, već upravo suprotno. Pošto konačno imamo tehnološke resurse za pristup Mjesecu, misije kao što je Čang’e, Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA), potvrdila je prisustvo prirodnih resursa poput vode na lunarnom terenu, kao i moguće postojanje silicijuma, gvožđa i titanijuma, što otvara nove mogućnosti za nacije koje vode istraživanje svemira.

Niko ne može da “prisvoji” Mjesec, ali šta je sa njegovim resursima?

U vrijeme kada je sastavljan Ugovor o svemiru, problemi u vezi sa izvlačenjem ili korišćenjem resursa sa Mjeseca bili su gotovo nepoznati, tako da ovaj aspekt nije precizno obrađen u dokumentu. Ali ovo je bio samo prvi od “pet međunarodnih ugovora koji se odnose na kosmičke aktivnosti”.

“Godinama kasnije, 1979., objavljen je Sporazum o Mjesecu, koji je unio zbrku jer je u pitanju kopija Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, osim člana 11., koji predstavlja veliku grešku, kada se kaže da ‘Mjesec i njegov prirodni resursi predstavljaju zajedničko nasleđe čovečanstva'”, ističe Elisa Gonzalez Fereiro, predsjednica Španskog udruženja za vazduhoplovstvo i svemirsko pravo.

“Član 11., sporazuma iz 1979. predviđa da, kada međunarodni režim eksploatacije resursa bude odobren, onda može doći do podjele među državama potpisnicama, uzimajući u obzir i zemlje u razvoju…”, naglašava Gonzales.

Dok Sporazum o svemiru govori o “interesu čovječanstva”, Sporazum o Mesecu govori o “zajedničkom nasleđu čovječanstva”, i iako nijedan od ovih koncepata u praksi ne uspijeva da ograniči dinamiku eksploatacije, drugi predstavlja prepreku za interese određenih država ili kompanija koje već spekulišu o tome, na primjer, kako bi lunarno rudarenje moglo da funkcioniše.

Nova era istraživanja je počela

2023. godina je bila puna primera koji dokazuju namjere svjetskih sila, da koriste Mjesec kao kratkoročno mesto za sletanje i istraživanje. Pet misija je bilo usmjereno – neke bez uspjeha – na naš satelit ove godine.

Ovi događaji su nezvanično kršteni kao “nova svemirska trka”, što nesumnjivo privlači interesovanje javnosti kao ono koje je vladalo u periodu od 1955. do 1975. godine. U tom smislu, NASA je 2020. godine izdala sporazum Artemis, dokument u kom su SAD uspostavile skup praktičnih principa za vođenje saradnji u istraživanju svemira među nacijama, prenosi Nacionalna geografija.

“Moramo uzeti u obzir da države potpisnice Artemidinog sporazuma nisu potpisnice sporazuma o Mjesecu”, ukazuje Huan Manuel de Faraminjan. “Ali moram reći, i to je moje lično mišljenje, da je Artemis sporazum postao prečica za izbegavanje ideja o zajedničkom nasleđu čovječanstva, ako bi se otvorio put da i države i kompanije lakše pristupe resursima na Mjesec”, dodaje on.

U slučaju Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, princip nenacionalne aproprijacije ne utiče na vlasništvo nad izvučenim resursima , tako da trenutni ambiciozni planovi istraživanja svemira ostaju “u veoma dvosmislenom polju pravnog tumačenja”.

Zanimljivosti

TUČA NA SVADBI! Mlada zadržala svoje prezime, a ONDA JE NASTAO HAOS

Kao da nije dovoljno čudnih običaja sa srpskih svadbi gdje, na primjer, kum sa svadbe ide do svog automobila na stolicama jer mu nije dozvoljeno da nogama dotakne tlo, na mrežama se nedavno povela zanimljiva i može se reći humoristična rasprava o bizarnim situacijama na svadbama u kojoj su glavni akteri članovi uže porodice mladenaca.

“U posljednje vrijeme čula sam par nevjerovatnih priča o svadbama koje su skoro propale zbog ponašanja roditelja mladenaca – majke, očevi, tašte, svekrve… Da li ste bili svjedoci nečeg sličnog ili imate svoju priču o tome kako su roditelji mladenaca pokušali da sabotiraju vjenčanje, izazovu dramu ili skrenu pažnju na sebe?”, pitala je na platformi Redit jedna korisnica i dobila niz interesantnih odgovora.

“Zadržala je svoje prezime, i tad je nastao haos” “Da li se računa svadba u Leskovcu kad je mlada riješila da zadrži svoje prezime, a neko sa mladoženjine strane (da li njegov otac?!) viknuo ‘ku*vo’, i nastala opšta tuča”, podijelio je svoje utiske jedan forumaš.

Priča o mladoženjinom ocu koji je pojeo sam posljednje ostatke svadbene torte sve je nasmijala:

“Ostavili smo radnicima u lokalu torte, pojelo se dosta, uzeli smo tri parčeta s namjerom da ih zamrznemo… Elem, dam ja ocu u krilo kutiju. Stignemo do gajbe gdje smo bili sa gostima, stajemo, gledam gdje je torta – lik pojeo usput iz krila sve šakom”, čudom se čudio nekadašnji mladoženja sjećajući se tog događaja.

Sljedeća situacija je nalik onoj “Televisa presenta”:

“Snajin otac dao burazeru praznu pušku pa počeo da ga zeza da ne zna ni iz puške da opali, kako će unuke da mu pravi. Naš ujak htio da ga bije flašom. Snajin buraz nam dao patrone. Burazer umjesto u jabuku gađa motku na koju je okačena. Prebije motku sačmom iz nekog pokušaja, motka padne na kola budućeg tasta, koji se još svađa sa našim ujakom. Umiješa se tašta, dere se na muža – šta se majmunišeš kao da je princeza neka, a ne da je jedva ovog našla”, u dahu je ispisao očevidac događaja, da bi jedan od komentara bio: “Fina neka porodica”.

Ko će platiti vjenčanicu

U epizodi kad te izda najrođeniji, to izgleda ovako:
“Drugarica se udavala. Unaprijed su se dogovorili ko šta plaća. Njena keva zapela da joj plati vjenčanicu. Ajde, kao poklon od majke. Dva dana pred svadbu, keva joj kaže da joj ne pada na pamet da joj plati vjenčanicu. Pa opšti haos dok nisu našli pare za to. Zamalo da se uda u običnoj haljini”.

“Pjesme na svadbi znala dva živa pjevača na prostoru SFRJ”

Izbor pjesama je uvijek jedan od najvećih problema na slavljima, pa tako i u sjećanju ovog forumaša sa nekoliko svadbi:

“Najgore što možete da uradite na svojoj svadbi jeste da pustite roditelje da naručuju pjesme. Bio sam na više od tri svadbe gdje su roditelji naručivali pjesme… Ajde što pjesme ne prate momenat svadbe, nego što pjesmu znaju mladoženjin otac, stric i dva živa pjevača na prostoru SFRJ”.

Za rubriku “Vjerovali ili ne”

“Godina 2017. sjedim, ušlo se u programsku šemu, atmosferica. Na moje oči mladoženja nasred podijuma se žvalavi sa mladinom rođenom sestrom! Mlada baš nije sportski podnijela, sreća pa je mali broj gostiju ispratio situaciju”.

“Brak nam je i sad baš onakav kako je i počeo”

I jedno tužno sjećanje:

“Odlučili smo da se vjenčamo u opštini samo u prisustvu svjedoka, i o tome smo obavijestili porodice. Ali to nije spriječilo njegovu majku i njenu sestru da se nacrtaju ispred opštine. Osjećala sam se kao krpa, jer moja majka nije bila tu, otac smrtno bolestan, tetka mrtva… Takav nam je i brak, baš kako je počeo”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Mladić tražio slobodne dane zbog slomljenog srca, ŠEF ODMAH ODOBRIO!

Neobičan, ali iskren zahtjev za godišnji odmor jednog mladog radnika postao je viralan nakon što ga je njegov direktor podijelio na društvenim mrežama.

Radnik je kao razlog naveo nedavni prekid veze, a odgovor šefa oduševio je mnoge korisnike interneta.

Džasvir Sing, suvlasnik i izvršni direktor kompanije “Knot Dating“, podijelio je snimak ekrana na mreži „X“ i nazvao je „najiskrenijom do sada“.

Uz objavu je napisao: „Generacija Z ne koristi filtere“, aludirajući na iskrenost i direktnost mlađih generacija na poslu.

“Nedavno sam prošao kroz prekid veze i nisam se mogao fokusirati na posao. Danas radim od kuće, ali želio bih uzeti slobodne dane od 28. do 8. kako bih se kratko odmorio”, pisalo je u poruci.

Poruka, koja je bila jednostavna, ali iskrena, naišla je na brojne pozitivne reakcije.

Na pitanje da li je odobrio zahtjev, Sing je kratko odgovorio: “Dopust odobren, odmah”.

Objava je ubrzo postala viralna, a korisnici su pohvalili i iskrenost radnika i šefovo razumijevanje.

Mnogi su istakli da je riječ o pozitivnom primjeru normalizacije razgovora o emocionalnom stanju na radnom mjestu, prenosi CdM.

“Ovo je savršeno u redu. Još bolje, uopšte nemojte objašnjavati razlog zbog kojeg uzimate slobodno”, “Ima ljudi koji ni za brak ne uzmu toliko dopusta”, na što je Sing uzvratio: “Ali mislim da prekidi veza zahtijevaju više dopusta nego brak”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U BIH NIKAD NIJE DOSADNO: Ramo Isak objavio još jedan spot, ovaj put kreator je AI tehnologija (VIDEO)

Na YouTube kanalu objavljena je nova pjesma posvećena Rami Isaku, federalnom ministru unutrašnjih poslova i lideru stranke Snaga naroda.

Riječ je o još jednom “muzičko-političkom projektu” koji se, ako je suditi po komentarima gledalaca, kreće između satire i naučne fantastike.

Pjesma glasi:

„Ramo, Ramo, svi za tebe sad,

nek se ori pjesma, nek se ori grad.

Ramo, Ramo, ti si naš junak,

s tobom Bosna nikad neće past“,

a sve to uz prateći spot generisan pomoću vještačke inteligencije.

U videu, Ramo Isak jaše konja, nosi zastavu Bosne i Hercegovine i mač, dok digitalno nebo gori iznad njega.

AI tehnologija ga prikazuje kao svojevrsnog viteza modernog doba – čovjeka koji brani državu i narod, makar algoritamski.

Taman kad posmislimo da smo sve vidjeli…Kad ono Ramo

Nastavi čitati

Aktuelno