Policija je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapsila načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Krička, saznaje Tanjug.

Kričak je na funkciji načelnika UKP proveo nešto više od godinu dana, a prije toga je bio načelnik Jedinice za zaštitu lica i objekata.

Krčak je uhapšen zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj, a po krivičnoj prijavi advokata pomoćnika direktora policije Veselina Milića. Po istoj prijavi priveden je i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović, piše Radar.

Kako navodi, Kričak je vodio policijsku akciju poslije ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu „27“ na Senjaku, gdje je prvobitno za taj zločin policijskom krivičnom prijavom bio obuhvaćem Veselin Milić, koji je tada osim pomoćnika direktora bio i šef beogradske policije.

Sada je Kričak osumnjičen da je u tom slučaju krivotvorio dokaze i vršio pritisak na svjedoke i optužene kako bi činjenice prilagođavali već formiranoj konstrukciji događaja.

Krička prate i optužbe za nasilje u slučaju istrage ubistva u restoranu „27“. Četvoro osumnjičenih su tvrdili da su ih tukli u policijia, a okrivljeni vlasnik ovog ugostiteljskog objekta je u svom iskazu naveo da je među onima koji su ga tukli bio i Marko Kričak, prenosi Radar.

U 11.52 1. novembra 2024. godine sve je stalo, samo su se “čuli” muk i tišina, kada se desila tragedija koja je promijenila Srbiju.

Dok su ljudi čekali voz na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, odjednom je pala betonska nadstrešnica. Poginulo je 16 ljudi, a jedna osoba je teško povrijeđena.

Dvije godine nakon tragedije koja je pokrenula talas studentskih i građanskih protesta širom države i promijenila političku scenu Srbije pitanje krivične odgovornosti i dalje je u centru pažnje.

Sudski postupci bez epiloga

U predmetu koji se vodi pred pravosudnim organima u Novom Sadu optužnica obuhvata više osoba povezanih sa rekonstrukcijom stanice, među kojima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski i bivša direktorica “Infrastrukture železnice Srbije” Jelena Tanasković.

Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu u odnosu na više okrivljenih, nakon što je usvojio žalbu Višeg javnog tužilaštva.

Postupak je složen i obuhvata više predmeta, a u odvojenim postupcima ispituju se i pitanja u vezi sa dokumentacijom i mogućim zloupotrebama povezanim sa rekonstrukcijom.

Političke posljedice

Tragedija je dovela i do političkih posljedica. Vesić je podnio ostavku 5. novembra 2024, a ministar unutrašnje i spoljne trgovine Srbije Tomislav Momirović 20. novembra.

Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku 28. januara 2025, nakon napada SNS pristalica na studente u Novom Sadu.

Njegova ostavka značila je prestanak mandata cijele Vlade Srbije, a u aprilu 2025. izabrana je nova vlada, bez promjene vladajuće većine, prenio je 021.rs.

Istovremeno sa Vučevićem, ostavku je podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.

U međuvremenu je podignuta optužnica protiv 13 osoba zbog sumnje da su počinile krivična djela u vezi sa padom nadstrešnice.

Od protesta do izbora

Ova tragedija, koja je potresla Srbiju i cijeli region, pokrenula je talas studentskih i građanskih protesta širom Srbije i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice.

Protesti su se iz Novog Sada proširili na druge gradove u Srbiji, a studenti su blokirali fakultete i organizovali skupove tražeći odgovornost za smrt 16 ljudi, objavljivanje dokumentacije i postupanje nadležnih institucija.

U narednim mjesecima održani su brojni skupovi, među kojima i veliki protest u Novom Sadu i masovni skup u Beogradu 15. marta 2025. godine.

Zahtjevi su vremenom postali dio šireg nezadovoljstva radom institucija i stanjem u zemlji.

Utvrđivanje odgovornosti za smrt 16 ljudi ostalo je jedno od ključnih pitanja koja su pratila proteste i studentske zahtjeve, koji su doveli i do izbora 25. oktobra.

Studentske blokade i protesti počeli su ubrzo nakon pada nadstrešnice, a zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora bio je jedan od njihovih glavnih zahtjeva.

Od tragedije, građani u Novom Sadu i drugim gradovima redovno su odavali poštu stradalima u 11.52, u vrijeme kada se nadstrešnica obrušila.

Studenti su ove godine formirali izbornu listu i pokrenuli kampanju za vanredne parlamentarne izbore.

Pobjeda Studentske liste

Studentski pokret, koji je nastao iz protesta i blokada, ušao je i u izbornu trku na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji koji su održani u nedjelju, 25. oktobra.

Studentska lista “Studenti pobeđuju” je na parlamentarnim izborima, prema finalnoj projekciji IPSOS-a i CeSID-a, pobijedila sa 53 odsto glasova i 141 mandatom, od ukupno 250 poslaničkih mjesta, dok je lista “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, okupljena oko Srpske napredne stranke, osvojila 38,8 odsto i 103 mandata.

Vučić, koji je bio nosilac liste “Ujedinjena Srbija”, priznao je izborni poraz.

“Studentska lista je pobedila”, rekao je Vučić u nedjelju naveče, 25. oktobra, obraćajući se iz štaba SNS-a.

Sjećanje i pitanja odgovornosti

Druga godišnjica tragedije u Novom Sadu obilježava se u trenutku kada se prepliću sjećanje na 16 poginulih, očekivanja porodica stradalih i političke promjene koje su uslijedile nakon dugotrajnih protesta.

Za porodice žrtava i javnost ostaje ključno pitanje kako je došlo do urušavanja nadstrešnice i ko snosi odgovornost. Odgovor na to pitanje treba da daju dokumentacija, istraga i sudske odluke.

Poziv na komemorativni skup

Studenti su pozvali građane da danas, 1. novembra, prisustvuju komemorativnom skupu u Novom Sadu, povodom druge godišnjice tragedije na Željezničkoj stanici, u kojoj je poginulo 16 osoba.

Komemorativni skup biće održan ispred Željezničke stanice u Novom Sadu, s početkom u 11.52, kada se prije dvije godine obrušila betonska nadstrešnica. “Da zajedno sačuvamo sećanje na stradale”, poručili su studenti na svojim stranicama.

Neformalna grupa “Studenti za studente Banjaluka” pozvala je građane da se danas, 1. novembra, u 11.52 okupe u kampusu Univerziteta u Banjaluci, gdje će sa 16 minuta tišine odati počast žrtvama pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

ALTA banka iz Srbije, kojoj je Narodna banka Srbije 31. oktobra oduzela dozvolu za rad, kreditirala je Vladu Republike Srpske sa 22 miliona evra, dok je ranije Olimpijskom centru “Jahorina” odobrila kredit od 4,6 miliona KM. ALTA grupa planirala je i preuzimanje Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.

Nakon odluke o pokretanju stečajnog postupka otvorena su pitanja dalje otplate kredita institucija Republike Srpske, ali i sudbine planiranog preuzimanja dvije banke u Bosni i Hercegovini.

Vlada RS uzela kredit od 22 miliona evra

Vlada Republike Srpske u februaru 2026. godine donijela je odluku o zaduženju kod ALTA banke iz Beograda u iznosu od 22 miliona evra, odnosno približno 43 miliona KM.

Prema objavljenim podacima, kredit je ugovoren na period od 24 mjeseca, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,5 posto.

Portal Capital objavio je 28. februara ove godine da je novac iz ovog kredita bio namijenjen vraćanju sredstava kompaniji “Drvo-Export” iz Teslića, povezanoj sa biznismenom Srđanom Klječaninom Rufijem.

Riječ je o sredstvima koja je Vlada Republike Srpske trebala vratiti nakon raskida ugovora o prodaji 56 dunuma zemljišta na Jahorini.

Zemljište je 2024. godine prodato za 41 milion KM, ali je odluku o prodaji osporio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

I Olimpijski centar “Jahorina” koristio kredit ALTA banke

ALTA banka ranije je kreditirala i Olimpijski centar “Jahorina”.

Prema objavljenim podacima, Olimpijski centar je 2023. godine koristio kredit od 4,6 miliona KM, s rokom otplate od šest mjeseci i kamatnom stopom od 10,75 posto.

Garant za ovaj kredit bila je Vlada Republike Srpske.

Ovi podaci pokazuju da poslovanje ALTA banke nije bilo ograničeno samo na tržište Srbije, već je banka imala kreditne aranžmane i s institucijama i javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini.

Šta se dešava s kreditima nakon oduzimanja dozvole?

Narodna banka Srbije 31. oktobra oduzela je dozvolu za rad ALTA banci zbog ozbiljnog pogoršanja finansijskog stanja i problema s likvidnošću.

Istovremeno je donijela rješenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka, dok je upravljanje bankom preneseno na Agenciju za osiguranje depozita.

Oduzimanje dozvole banci, međutim, ne znači da njeni dužnici prestaju imati obavezu vraćanja kredita.

Kreditna potraživanja banke predstavljaju dio stečajne mase, a dužnici će obaveze morati izmirivati u skladu s ugovorenim uslovima i instrukcijama nadležnih institucija.

To je za RTS objasnila i glavna i odgovorna urednica magazina “Biznis” i “Ekonometar” Radojka Nikolić.

“Ljudi će morati da nastave otplatu kredita. To ne znači da su njihove obaveze prema banci prekinute. Dobit će informacije kako i na koje račune će nastaviti da uplaćuju svoje rate. Obaveze klijenata koji imaju kredite ovim nisu prestale”, naglasila je Nikolić.

U slučaju Republike Srpske, ostaje otvoreno pitanje koliko je sredstava iz kredita od 22 miliona evra do sada otplaćeno, kakva su sredstva osiguranja ugovorena te je li Vlada RS dobila instrukcije o daljnjem izmirivanju obaveza.

ALTA grupa planirala i preuzimanje banaka u BiH

Povezanost ALTA grupe s finansijskim tržištem Bosne i Hercegovine nije se završavala samo na kreditnim aranžmanima.

U okviru regionalnog poslovnog aranžmana povezanog s preuzimanjem Addiko poslovanja, ALTA grupa planirala je i preuzimanje Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.