Biznismen iz Čačka traži oko 17 hiljada evra odštete od beogradskog hotela koji je njegovoj supruzi otkrio detalje boravka u apartmanu sa dvije žene.

Jedna noć u beogradskom hotelu jednog biznismena iz Čačka mogla bi skupo da košta – ne zbog računa za apartman, već zbog, kako tvrdi, previše pričljive recepcije, pa sada od hotela traži oko 17.000 evra odštete.

Kako prenose mediji iz Srbije, 44-godišnji Čačanin tvrdi da mu je hotel ozbiljno narušio privatnost, ali i gotovo uništio brak.

Prema njegovim riječima, početkom oktobra prošle godine sa prijateljem je krenuo u Suboticu po kamion, ali su zbog prijateljevog pripitog stanja odlučili da prenoće u Beogradu.

“Tada je moj drug pozvao dvije prijateljice. Njih troje su bili u jednoj, a ja sam spavao u drugoj, dnevnoj sobi apartmana”, ispričao je Čačanin.

Međutim, prava drama počela je kada je njegova supruga, sumnjajući da nešto nije u redu, navodno kontaktirala hotel i dobila kompletan “izvještaj sa terena” – od vremena prijave i odjave, preko imena osoba koje su boravile u apartmanu, pa sve do fotografija i snimaka sa video-nadzora.

Kada se nekoliko dana kasnije vratio kući sa službenog puta, vidsio je da je supruga pokušala da se ubije, nakon čega je, kako tvrdi, shvatio razmjere cijele situacije.

“Bio sam van sebe. Nisam ni slutio da bi noćenje u hotelu moglo da završi ovako”, rekao je on.

Dodaje da je uspio da ubijedi suprugu da između njega i žena koje su bile u apartmanu nije bilo ničega, te da danas zajedno čekaju četvrto dijete.

Njegov advokat Ivan Ćalović smatra da je hotel grubo prekršio pravo na zaštitu ličnih podataka.

“Tačno je da hotel u određenim situacijama može davati podatke trećim licima, ali ovo nikako nije jedna od tih situacija”, rekao je Ćalović.

Sa druge strane, hotel u odgovoru na tužbu tvrdi da je gost samim ulaskom u sobu pristao na obradu podataka, pozivajući se na interne akte hotela.

O tome da li je hotelska recepcija prešla granicu između uslužnosti i privatnog detektiva odlučivaće Osnovni sud u Čačku.

Posljednjih nedjelja stari krompir u Srbiji nestaje, klija i brzo propada. Mladi je stigao samo djelimično, ali tvrd je i često bez ukusa na koji smo navikli.

Docent na Katedri za povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Đorđe Vojnović kaže za RTS da je maj posljednjih godina djelimično kritičan za krompir.

“Razlog je što smo prošle godine imali suše u ljetnjem preriodu, posebno u periodu kad je krompir formirao prinos. Uticala je i na sam kvalitet i imali smo situaciju da smo ga uneli u skladišta. Koliko god da je dobro skladište, uslovi ne mogu popraviti kvalitet i zato je ranije potrošen prošlogodišnji rod i uklonjen iz skladišta jer je naglo počeo da gubi kvalitet”, objasnio je Đorđe Vojnović.

Navodi i da sada ima mladog krompira na tržištu, ali da je on potrošačima neobičnog ukusa jer je riječ o krompiru koji se proizvodi u plastenicima tunelskog tipa.

Od 20. maja do polovine jula trebalo bi da se na tržištu nađe i mladi krompir sa otvorenog polja, pokrivenog agrotekstilom.

Na ovo obratite pažnju

Vojnović ističe da je svaki krompir koji se nađe na tržištu dobrog kvaliteta i da je definisan pravilnikom. Kada ga kupujete izbegavajte krtole koje imaju smežuranu potkožicu i koje su proklijale, a kod mladih krompira pazite da su krtole neoštećene i da imaju formiranu kožicu koja se lako skida prilikom dodira.

“Osetićemo da taj sa otvorenog polja ima bolji ukus. Krompir iz plastenika tunelskog tipa ima drugačiji odnos suve materije i vode, odnosno ima više vode zbog čega je vodenastiji”,  objašnjava Vojnović.

Stokholmski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je godišnju bazu podataka za 2025. godinu o vojnoj potrošnji koja pokriva 176 zemalja.

Srpski vojni budžet je u apsolutnim iznosima veći od hrvatskog za trećinu: 2,78 prema 2,1 milijardu dolara. Po udjelu BDP-a, Srbija za vojsku izdvaja više od svih susjednih NATO država, uključujući Hrvatsku (2,02), Mađarsku (2,04), Rumuniju (2,28) i Bugarsku (2,01). Više od Srbije izdvajaju, recimo, Poljska (4,5 odsto) i Grčka (2,99 odsto).

Ako se, međutim, gleda po stanovniku, Srbija godišnje troši 414 dolara za vojsku, što je manje od Hrvatske (544), Slovenije (577) i Mađarske (518), ali znatno više od Sjeverne Makedonije (206), Albanije (224) i Bosne i Hercegovine (73).