Connect with us

Politika

Svi su za izmjene Izbornog zakona BiH, ALI NE U REŽIJI STRANACA

Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN, zatražio je od Parlamentarne skupštine BiH da u što skorijem vremenu donese izmjene i dopune Izbornog zakona BiH ili će u suprotnom on to uraditi, na šta politički akteri iz BiH poručuju da su saglasni da se donesu izmjene izbornog procesa, ali ne i da ih nameću stranci poput Šmita.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je potpuno neprihvatljivo živjeti u zemlji u kojoj neko drugi nameće izmjene izbornog zakonodavstva i pravila te da će ukoliko Šmit nametne pomenutu odluku imati spremnu reakciju.

“Mi ga pozivamo da donese izmjene, a mi ćemo onda odmah donijeti svoj Izborni zakon Republike Srpske, gdje ćemo formirati i propisati da naša izborna komisija sprovede lokalne izbore u Srpskoj za 2024. godinu. Znači, s opozicijom iz Srpske napravićemo izborni zakon za teritorije Srpske i ugradićemo u njega sve zahtjeve koje opozicija bude tražila”, poručio je Dodik, te dodao: “Javno mu (Šmitu) kažem da neće donijeti taj zakon. Više mogu ja nego on”.

Sličnog mišljenja, ali istina ni približno ovako oštro, reagovali su i Dodikovi koalicioni partneri sa nivoa BiH.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je da je protiv toga da visoki predstavnik ili neko drugi sa strane nameće bilo kakva rješenja, posebno ako je stav da aktuelna vlast funkcioniše. On je istakao i da su apsolutno neprihvatljive izmjene Izbornog zakona bez izmjene načina biranja člana Predsjedništva.

“Kakav je to integritet izbornog procesa ako neko kaže da je hrvatski član Predsjedništva a nije dobio niti jedan odsto glasova Hrvata”, kazao je Čović, dodajući da “i dalje ima vremena za izmjene Izbornog zakona BiH”.

“Mi smo posljednji put pred same izbore mijenjali Izborni zakon. Nepristojno bi bilo to raditi, ali smo već to radili. Mi smo lani razgovarali u trećem, četvrtom, petom mjesecu, a izbori su bili u desetom. Onda visoki predstavnik na dan izbora nametne izmjene. Mi smo izvan svjetskih demokratskih standarda, tako da vremena ima. Opšti izbori su tek za tri godine, ne ugrožavamo bilo kakav proces”, rekao je Čović.

Podršku izmjenama Izbornog zakona daje i “trojka”, iz koje su u zajedničkom saopštenju naveli da već godinama insistiraju na sličnim rješenjima.

“Godinama se vode pregovori kako bi domaći politički akteri zajednički došli do rješenja. Nažalost, u više navrata ovakvi pokušaji su propali iako su uvijek imali našu bezuslovnu podršku”, poručili su iz “trojke”.

Unapređenje izbornog procesa zvanični je stav i SDS-a, ali je, takođe, zvaničan stav i da je neprihvatljivo bilo kakvo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, bez obzira na to da li to radi “nelegitimni visoki predstavnik (Šmit) ili onaj koji je legitimno izabran”.

“Ukoliko se prihvati nametanje Izbornog zakona, onda prihvatamo legitimitet da nam sutra nametne zakon o državnoj imovini, zakon o šumama, znači bilo koji zakon. To je apsolutno neprihvatljivo. Mislim da je ovo, u stvari, trik Kristijana Šmita da pohrli da dobije makar dio pristalica u Republici Srpskoj za neki sladunjavi cilj, da bi kasnije dao ovu gorku pilulu koja se zove zakon o državnoj imovini”, kazala je za “Nezavisne novine” Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a.

Prvi čovjek PDP-a Branislav Borenović podsjeća da je Predstavnički dom (PD) PS BiH još krajem oktobra usvojio inicijativu kojom se traži da Savjet ministara BiH u roku od mjesec dana predloži izmjene Izbornog zakona BiH, ali da to nije učinjeno.

On u razgovoru za “Nezavisne novine” navodi da će nova sjednica PD PS BiH biti održana danas (četvrtak), ali da još na dnevnom redu nema tog pitanja.

“Vidjećemo da li će biti dopunjen dnevni red sa izmjenom Izbornog zakona vezano za paket integriteta. Ne bih prejudicirao šta će biti dalje, smatram obaveznim, prije svega, Savjet ministara koji čini aktuelna većina da poštuje odluke zakonodavnog doma i da predlože izmjene Izbornog zakona”, naglasio je Borenović.

I iz SDA smatraju da prvo treba dopustiti političarima da se dogovore. Ali…

“Ako gospodin Šmit želi nametati odluke u BiH, onda bi prvo trebalo da krene sa rješavanjem pitanja državne imovine, a onda se kretati ka izbornom zakonodavstvu, jer ovako bi to bilo protumačeno da je to samo ponovo izlazak u susret željama jedne stranke u BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” Edin Ramić, potpredsjednik SDA.

Politika

PRIJEDLOG SNSD I KOALICIONIH PARTNERA: Zaključcima brišu CIK, Sud BiH i Ustav!

Predloženi su zaključci Klubova poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US, povodom informacije u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata Miloradu Dodiku, kojem je CIK BiH oduzeo mandat predsjednika Republike Srpske.

Zaključe koji su ovi Klubovi predložili RTRS je prenio u cijelosti:

1. Narodna skupština Republike Srpske usvaja Informaciju u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjednku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

2. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje svaki vid kolonijalne uprave u BiH, koja je glavni uzročnik ustavno-političke krize, narušavanja vladavine prava i načela ustavnosti i zakonitosti u BiH.

3. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata Kristijana Šmita, njegove odluke, kao i posljedice nastale na osnovu tih odluka. Narodna skupština podsjeća da se Kristijan Šmit samovoljno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, čije imenovanje nije provedeno u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

4. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata i odbacuje presudu neustavnog Suda BiH izrečenu predsjedniku Republike Srpske, kao i odluku Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

5. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da je Sud BiH donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, čime je izvršen državni udar i potpuno urušen ustavni poredak BiH definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom čiji je potpisnik i Republika Srpska.

6. Narodna skupština Republike Srpske podsjeća da je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izabrao narod Republike Srpske na demokratskim i slobodnim izborima. Narodna skupština zahtijeva od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske u punom kapacitetu, poštujući Ustav Republike Srpske i izvršavajući svoje ustavne obaveze.

7. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Narodna skupština zahtijeva od svih političkih faktora u Republici Srpskoj, političkih partija i pojedinaca da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore za predsjednika Republike. Narodna skupština konstatuje da bi prijava i izlazak na takve izbore predstavljali kršenje stavova Narodne skupštine, narušavanje ustavne ravnoteže i poništavanje Republike Srpske kao strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

8. Narodna skupština zahtijeva od svih organa vlasti, institucija i službenih i odgovornih lica na nivou Republike i na nivou jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje vezane za eventualno provođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike. Narodna skupština naglašava da bi eventualna saradnja sa Centralnom izbornom komisijom BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela „Nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske“ propisanog Krivičnim zakonikom Republike Srpske, član 278a.

9. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje odluke i praksu Ustavnog suda BiH koja za cilj ima inkorporisanje visokog predstavnika u ustavni sistem BiH kao nosioca vlasti. Narodna skupština Republike Srpske naglašava da je visoki predstavnik dejtonska kategorija, čiji je obim prava i obaveza regulisan Aneksom 10. Narodna skupština podsjeća da visoki predstavnik nije predviđen u Ustavu BiH, stoga ne može biti nosilac niti jedne vlasti.

10. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata kontinuirane pokušaje razgradnje i ukidanja Republike Srpske kao institucionalnog okvira i državnopravnog subjekta srpskog naroda u kojem svi građani ostvaruju svoja kolektivna i individualna prava temeljena na Ustavu BiH. Narodna skupština podsjeća da je Republika Srpska ugovorna strana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i svim njegovim aneksima. S obzirom na svojstvo ugovorne strane, koje je potvrđeno i prilikom usaglašavanja Ženevskih i Njujorških principa, Republika Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.

11. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da pravosudni pritisci na institucije imaju za cilj oduzimanje imovine Republike Srpske, čime bi se Srpska razvlastila i obesmislila kao politički i pravni subjekat. Narodna skupština podsjeća da je pitanje imovine decidno riješeno Ustavom BiH i dato u nadležnost entitetima prema principu generalne klauzule.

12. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Kolegijum Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.

13. Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja.

Nastavi čitati

Politika

UZROČNICI KRIZE PO STEVADIĆU: Krivi su Šmit, Sarajevo i opozicija – svi osim njih!

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je krizu započeo Kristijan Šmit čije je djelovanje bilo usmjereno protiv imovine Republike Srpske, te ocijenio da su tvrdnje opozicije da je vlast u Republici Srpskoj kriva za eskalaciju sukoba samo davanje alibija političkom Sarajevu.

“Kriza počinje kada Milorad Dodik odbija da trguje imovinom Republike Srpske. Ovo sada u čemu živimo počinje kada Dodik nije htio da trguje. O tome će suditi istorija”, rekao je Stevandić tokom rasprave o Informaciji o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske.

On je naveo da nisu korektni navodi opozicije da je vlast u Republici Srpskoj kriva za eskalaciju sukoba i da je to samo davanje alibija političkom Sarajevu.

“Samoodbrana nije eskalacija. Koliko smo puta pozivali na jedinstvo a oni su pozivali na sukobe!? Davati im alibi nije u redu”, naglasio je Stevandić.

On kaže da Sarajevo pokušava da presudu predsjedniku Miloradu Dodiku predstavi kao pravosudni proces zasnovan na pravu, iako je riječ o najvećem kršenju domaćeg i međunarodnog prava.

On je naveo da jačanje Republike Srpske koči saradnja Sarajeva sa opozicijom u Srpskoj.

“Njima je tehničko pitanje kako će od opozicije napraviti neku borbenu varijantu i ljudski je da vam to kažem. Ovo vam govorim kao brat. Vaše je pravo da ne prihvatite nikakvu saradnju i da nastavite da vrijeđate institucije”, rekao je Stevandić, prenosi Srna.

U međuvremenu, objavljen je prijedlog zaključaka Klubova poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

HIT! CVIJANOVIĆ: “Tramp donio mir svijetu” – predlaže ga za Nobelovu nagradu!

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je inicijativu Predsjedništvu BiH da se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nominuje za Nobelovu nagradu za mir.

U obrazloženju ove inicijative, Cvijanović je istakla da je tokom svog drugog mandata predsjednik SAD-a Donald Tramp svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza.

“Cijeneći njegove napore i dostignuća u oblasti mira, smatram opravdanim i zasluženim da Predsjedništvo BiH donese odluku da Nj.E. predsjednika Donalda Ј. Trampa, predloži za Nobelovu nagradu za mir”, navedeno je u inicijativi srpskog člana Predsjedništva, prenosi RTRS.

Ona je istakla da je, u kratkom periodu od stupanja na dužnost 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, predsjednik Tramp proaktivnim djelovanjem doprinio zaustavljanju više oružanih sukoba i rješavanju ozbiljnih bezbjednosnih kriza.

“Postignuti mirovni sporazum između Јermenije i Azerbejdžana, zaključen u avgustu 2025. godine u Bijeloj kući, označio je kraj dugogodišnjeg konflikta u Јužnom Kavkazu i otvorio perspektivu nove ere regionalne saradnje i bezbjednosti. Takođe vidljiv je njegov angažman u Aziji, gdje je upravo kroz diplomatske napore administracije SAD na čelu sa predsjednikom Trampom, okončan sukob između Indije i Pakistana, kao i između Tajlanda i Kambodže. Ostvareno primirje u Јemenu, zaključeno u maju 2025. godine, omogućilo je zaustavljanje eskalacije u regionu Crvenog mora i stvaranje uslova za humanitarne aktivnosti. Naporima predsjednika Trampa u junu 2025. potpisivanjem mirovnog sporazuma u Vašingtonu, zaustavljen je sukob između Ruande i DR Konga, što svjedoči o globalnom karakteru Trampovih aktivnosti u interesu mira”, istakla je srpski član Predsjedništva.

 

 

Cvijanović je naglasila i nezaobilaznu ulogu predsjednika Trampa u naporima za postizanje mira u Evropi, te mirovne inicijative i inovativni pristup na Bliskom istoku, usmjeren na sprečavanje šire eskalacije u regionu kroz kontakte sa Izraelom, Iranom i Palestinom koje su doprinijele su jačanju izgleda za stabilnost jednog od bezbjednosno najizazovnijih regiona u svijetu.

“Јasno je da su diplomatski napori Nj.E. predsjednika Trampa dali vidljive i opipljive rezultate u različitim dijelovima svijeta, od Evrope, preko Afrike do Azije i Bliskog istoka. Naporima predsjednika Trampa je značajno unaprijeđena globalna bezbjednost i sigurnost. U skladu sa navedenim vjerujem da je opravdano da Predsjedništvo BiH na 25. redovnoj sjednici razmotri pomenutu tačku dnevnog reda i donese odluku o zvaničnoj nominaciji Nj.E. Donalda Ј. Trampa predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, za Nobelovu nagradu za mir”, navedeno je u inicijativi srpskog člana Predsjedništva.

Sjednica će biti održana u ponedjeljak u Sarajevu.

Nastavi čitati

Aktuelno