Connect with us

Svijet

PRIJEM UKRAJINE U EU koštaće od 150 do 190 miliona evra

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi prijem Ukrajine u EU koštao Uniju od 150 do 190 milijardi evra, dok same članice ne bi dobile dovoljno novca, na šta Budimpešta ne pristaje.

“Sigurno je da, ako bi Ukrajina bila primljena u EU, sva podrška koju su do sada dobijale zemlje centralne Evrope, uključujući Mađarsku, ne bi pripala njima”, rekao je Orban u intervjuu za televiziju “TV2”.

Orban kaže da se za sada ne zna odakle da će biti uzet novac za podršku Ukrajini, jer ako se iz budžeta EU izdvoji 50 milijardi evra, onda ni zemlje članice, uključujući i Mađarsku, neće dobiti budžetski novac, na šta Budimpešta ne pristaje.

“Ne postoji tačna analiza koliko će ovo koštati EU, ali prema nezvaničnim proračunima, riječ je oko 150-190 milijardi evra”, rekao je mađarski premijer.

On je objasnio da je cilj mađarske Vlade da “skine veći dio napetosti u pozadinskim pregovorima” i da se na samitu u Briselu fokusira na pronalaženje “rješenja koje zadovoljava sve”.

“Mađarska predlaže da se pitanje podrške Ukrajini riješi van budžeta EU. Na samitu EU posvećenom pitanju dodjele finansijske pomoći Ukrajini očekuju se ne samo grmljavine, već i munje”, dodao je Orban.

Ranije je Orban izjavio da je Mađarska ponovo blokirala paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi dolara, prenosi “Sputnjik”

Šef Evropskog savjeta Šarl Mišel je poslije samita u Briselu rekao da očekuje da će lideri EU moći jednoglasno da odobre finansijsku pomoć Ukrajini početkom 2024. godine.

Sljedeći vanredni samit EU zakazan je za 1. februar.

Mađarska blokira većinu odluka EU o Ukrajini, uključujući osmu tranšu vojne pomoći od 500 miliona evra, pet milijardi evra iz Evropskog mirovnog fonda za vojnu podršku 2024. godine, širi paket od 20 milijardi vojne pomoći na četiri godine, kao i kao 50 milijardi makrofinansijske pomoći za 2024-2027. godinu.

Svijet

UPOZORENJE IZ FRANCUSKE: Evropa mora za pregovarački sto

Jedna francuska političarka upozorila je da bi isključivanje evropskih država iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini oslabilo njihov uticaj na odluke koje neposredno određuju bezbjednost i stabilnost kontinenta.

Prema njenoj ocjeni, evropske zemlje moraju aktivno učestvovati u oblikovanju političkih i bezbjednosnih aranžmana kojima bi sukob bio okončan, jer njegove posljedice direktno pogađaju Evropu.

Zašto je učešće Evrope u pregovorima važno?

Francuska političarka naglasila je da Evropa ne može ostati po strani dok se razgovara o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnim odnosima na kontinentu.

Upozorila je da bi izostavljanje evropskih država iz pregovaračkog procesa ograničilo njihovu sposobnost da utiču na budućnost sukoba, ali i oslabilo njihovu ulogu u oblikovanju dugoročne stabilnosti.

Zbog toga je, prema njenom stavu, neophodno da evropske zemlje imaju aktivnu ulogu u dogovorima koji bi predstavljali osnov za završetak rata.

Kakve rizike nosi isključivanje evropskih prijestonica?

U dostavljenom tekstu upozorava se da bi pregovori bez evropskih prijestonica mogli dovesti do nametanja rješenja koja ne uzimaju u obzir bezbjednosne i političke interese kontinenta.

Takav scenario izaziva zabrinutost u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim izazovima u vezi s vlastitom strateškom bezbjednošću i budućim odnosima s Rusijom.

Posebno je istaknuta bojazan da bi novi aranžmani mogli biti dogovoreni bez neposrednog i suštinskog učešća država koje su među najviše pogođenim posljedicama rata, navodi voe.

U kakvim okolnostima stižu upozorenja?

Upozorenja dolaze u vrijeme intenziviranja međunarodnih napora da se pronađe političko rješenje za rat u Ukrajini.

Istovremeno, stavovi Moskve, Kijeva i zapadnih prijestonica ostaju različiti, što dodatno opterećuje nastojanja da se postigne dogovor.

U takvim okolnostima, poruka iz Francuske naglašava potrebu da evropske države budu uključene u razgovore i odluke koje će uticati na buduću bezbjednost kontinenta.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP O IRANU: Ne znam s kim, dođavola, pregovaramo

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu kasno uveče da će rat s Iranom završiti “vrlo brzo”, predviđajući snažan pad cijena nafte nakon okončanja sukoba. Istovremeno je tvrdio da su američke vojne operacije teško oslabile iranske oružane snage, ali je izrazio i nesigurnost u vezi s tim s kojim iranskim zvaničnicima Vašington pregovara.

Šta je Tramp rekao o završetku rata i cijenama nafte?

Obraćajući se novinarima u Montani, Tramp je poručio da očekuje skori završetak rata, ne navodeći precizan rok za okončanje sukoba.

“Rat s Iranom završiće vrlo brzo… Uskoro, jer oni žele da se završi”, rekao je Tramp.

Ponovio je i stav da Iranu neće biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja, povezujući završetak rata s padom cijena nafte.

“Nikada neće imati nuklearno oružje, a cijene nafte će se strmoglaviti”, poručio je američki predsjednik.

S kim Vašington pregovara o okončanju sukoba?

Tramp je ranije, tokom obraćanja na skupu u Montani, govorio o nastojanjima Vašingtona da okonča sukob, ali je izrazio neizvjesnost u pogledu identiteta iranskih sagovornika.

Tvrdeći da je iranski vojni i politički vrh pretrpio teške udarce, rekao je:

“Nemaju mornaricu. Nemaju vazduhoplovstvo. Vojska im je desetkovana. Njihovih lidera više nema.”

Potom je dodao da je uklanjanje iranskih lidera otežalo utvrđivanje s kim američka strana vodi pregovore.

“Vjerovatno je trebalo da ostavim njihove lidere, jer ne znam s kim, dođavola, pregovaramo”, rekao je Tramp.

Kako je opisao nekadašnju vojnu moć Irana?

Američki predsjednik opisao je Iran kao nekadašnju dominantnu vojnu silu na Bliskom istoku, tvrdeći da su američke operacije znatno umanjile njegove vojne sposobnosti.

“Iran je bio nasilnik Bliskog istoka”, rekao je Tramp, dodajući da ta zemlja više nije moćna kao ranije.

Prema njegovim tvrdnjama, američki udari uništili su iransku pomorsku flotu i onesposobili borbene avione navodi aa.

Šta je tvrdio o iranskim brodovima i avionima?

Tramp je iznio tvrdnju da je Iran imao 159 brodova i da nijedan više nije operativan. Govoreći o vazduhoplovstvu, naveo je da je zemlja raspolagala sa 274 borbena aviona, za koje je ustvrdio da su uništeni na aerodromskim pistama.

“Znate, bili su jaki. Sada više nisu toliko jaki… Rekao sam: ‘Uništili smo to’, ali imali su tačno 159 brodova. Koliko brodova leži na dnu mora? Znate, 159”, rekao je Tramp.

Nastavljajući obraćanje, opisao je i ono što je predstavio kao potpuno uništenje iranskih borbenih aviona.

“Imali su 274 prilično dobra borbena aviona, mada ne kao naši, ali prilično dobra. Koliko je borbenih aviona danas dostupno za upotrebu? Nula! Znate li gdje su? Svi su rasuti po prelijepim iranskim pistama. Svi su rasuti u sitnim komadićima po pistama”, dodao je američki predsjednik.

U dostavljenom tekstu nisu navedene nezavisne potvrde njegovih tvrdnji o obimu uništenja iranske flote i vazduhoplovstva.

Nastavi čitati

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Aktuelno