Connect with us

Društvo

4.000 nameta i procedura opterećuje privredu i građane

Uprkos tome što je u prethodnih nekoliko godina smanjen broj neporeskih davanja, poslovna zajednica i građani u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju sa gotovo 4.000 parafiskalnih nameta i procedura koji im otežavaju poslovanje, zbog čega insistiraju na ukidanju ili bar pojednostavljivanju određenog broja s ciljem dodatnog rasterećenja privrede.

Iako su za tri godine poslodavci u Republici Srpskoj smanjenjem određenih neporeskih nameta uštedjeli oko 30 miliona KM, poslovanje u privrednom sektoru može se nazvati izazovnim. Tome u prilog govore podaci da se predstavnici poslovne zajednice moraju suočiti sa oko 360 nameta i 900 procedura, s tim što treba napomenuti da njihov broj zavisi od djelatnosti do djelatnosti.

Nadležni u Srpskoj, bar prema onome što su dostavili “Nezavisnim novinama”, već su predložili da se određena neporeska davanja smanje, ukinu ili drugačije obračunavaju, jer je to, kako su saopštili iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske, tražila poslovna zajednica, tvrdeći da ne postoji opravdanost njihove naplate.

“U prethodnom periodu urađen je značajan iskorak u smanjenju neporeskih davanja kroz ukidanje posebne republičke takse, smanjenja pojedinih komunalnih naknada, sudskih i administrativnih taksa, što je poslovnoj zajednici na godišnjem nivou donijelo ukupne uštede od oko 30 miliona KM”, kazali su iz resornog ministarstva, podsjetivši da je u novembru 2019. godine formirana Radna grupa za reformu poreskih i neporeskih davanja i procedura prilikom uplate istih.

Od 2020. godine, zbog ukidanja sudske takse za podneske i smanjenje sudske takse za upis u registar i brisanje upisa, privrednici su sačuvali 0,7 miliona KM godišnje.

Po osnovu ukidanja posebne republičke takse, koja će do 2023. godine zvanično prestati da se naplaćuje, budžet Srpske ostaće kratak za 19,4 miliona KM.

Ukidanjem plaćanja taksa na reklame, privrednici u Srpskoj sačuvaće 17 miliona KM godišnje, dok će ukidanjem komunalnih taksa mali preduzetnici u lokalnim zajednicama uštedjeti 1,9 miliona KM.

Takođe, oslobađanjem od plaćanja administrativne takse za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave, uvjerenja ili potvrde, čiji su u praksi pojedinačni iznosi bili do 10 KM, gubitak prihoda po tom osnovu za budžet Republike Srpske je oko 1,1 milion KM na godišnjem nivou.

Ali, poslovna zajednica ne namjerava da ovo bude kraj. Za 2023. godinu definisali su još osam parafiskalnih nameta za koje smatraju da treba da budu u najmanju ruku pojednostavljeni, kao i niz procedura.

“Ono što je tu najbitnije jesu naknade za unapređenje opštih korisnih funkcija šuma, vodne naknade, protivpožarna zaštita itd.”, kaže za “Nezavisne novine” Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

On navodi da u Programu ekonomskih reformi za 2022-2024. godinu stoji plan da će nadležni neke procedure ukinuti, a neke redefinisati.

“Njih u ovoj godini ima 50, u 2023. godini 100, i isto toliko u 2024”, ističe Aćić i dodaje da posebno od lokalnih zajednica očekuje reakcije u vezi s pitanjem neporeskih izdataka, jer je to do sada bilo na republičkom nivou.

Isto očekuju i u Privrednoj komori RS.

“Mi insistiramo da se analiziraju svaki namet i procedura pojedinačno, da se vidi prvo na osnovu kojeg pravnog akta postoje, koliko se sredstava na osnovu toga ubire, gdje idu ta sredstva, za šta se ona koriste”, kaže za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Situacija u Federaciji BiH još je složenija. Prema podacima Ministarstva finansija, poslovna zajednica u FBiH suočava se sa više od 3.000 parafiskalnih nameta. Poslodavci su 2017. godine inicirali formiranje Koordinacionog tijela na nivou Federacije i kantona, a do sada je, kako kažu, formirano tijelo za parafiskalne namete u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.

“Neki od ključnih parafiskalnih nameta na čijem se ukidanju radilo ili se trenutno radi su: naknada za opšte korisne funkcije šuma, administrativne i sudske takse, članarine turističkim zajednicama, naknada za korištenje auto-cesta, vodna naknada, takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, naknada za vanredni prevoz…”, kaže za “Nezavisne novine” Mario Nenadić, direktor Unije udruženja poslodavaca Federacije BiH.

On ističe da je situacija u Federaciji BiH daleko složenija u odnosu na Republiku Srpsku, jer i Federacija, kantoni te lokalne zajednice imaju naplatu svojih taksa.

“Nema dovoljno, ili da kažem, nema nikakve koordinacije u propisivanju ovih taksa, što u konačnici rezultira time da se radi jedno nesrazmjerno opterećenje kada je riječ o obavezama poslodavaca”, pojašnjava Nenadić i naglašava da se ovo pitanje mora riješiti ukoliko nadležni zaista žele pomoći poslovnoj zajednici.

Društvo

POSKUPLJUJE GORIVO U BIH, evo i za koliko…

Cijene nafte na svjetskim berzama su u porastu, a taj trend rasta odraziće se i na bh. prostore, pa tako u narednim danima građane očekuju više cijene goriva za pet feninga po litru.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, cijene na berzama su u porastu, ali je u Srpskoj i u proteklom periodu bilo rasta cijena goriva.

“Očekujemo dodatni rast cijene goriva na pumpama za pet feninga”, kazao je Savić i dodao da je berza ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend nastavi, građane očekuju više cijene.

Istakao je da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

I Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da je u posljednjih nekoliko dana došlo do povećanja cijene barela nafte na berzama.

“Ako ostanu ove cijene u narednoj sedmici, preko 63 dolara, realno je očekivati da će doći i do viših cijena naftnih derivata na pumpama u BiH”, kazao je Bečarević i dodao da će to biti za pet feninga po litru.

Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ona nije iznenađena.

“Čini mi se da oni koji se bave prometom goriva sjede 24 sata i samo prate šta će se gdje dogoditi kako bi podigli cijene. Nekako uvijek ispadne da u ovakvim situacijama nemamo zalihe”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Podsjetila je da smo svjedoci kako su cijene goriva proteklih sedmica bile nešto niže.

“Osnovne životne namirnice nisu doživjele pad cijena, a sada će ovo uzrokovati lančano poskupljenje tih namirnica. Čim dođe do povećanja cijena goriva, svi trgovci jedva čekaju da poskupe i osnovne životne namirnice, čije su cijene već sada visoke”, istakla je tada Marićeva.

Nastavi čitati

Društvo

UŽAS U TUZLANSKOM DOMU ZA STARE: Njegovatelj progovorio, građani traže pravdu na ulicama

Nakon tragedije u Domu za stare u Tuzli, u kojoj je stradalo 13 štićenika, počele su da se pojavljuju potresne priče o uslovima u kojima su živjeli najstariji i najnemoćniji.

Jedan od svjedoka svega, Irfan Salkić, koji je u Domu radio kao njegovatelj na praksi, progovorio je o onome što je, kako kaže, bio “horor iza zatvorenih vrata” o nehigijeni, zlostavljanju pacijenata i potkradanju štićenika.

Salkić je za Avaz iznio niz teških optužbi na račun rukovodstva Doma.

Bubašvabe u pelenama
Priča o bubašvabama u pelenama počinje još prije dolaska njegove grupe u Dom.

“Mjesec dana su nas pripremali predavači i bivša direktorica Crvenog krsta Tuzlanskog kantona. Govorili su da su uslovi katastrofalni, da ima bubašvaba. Čak je i moja komšinica odustala od kursa jer je prvog radnog dana, dok je mijenjala pelenu jednoj štićenici, u njoj pronašla bubašvabe. Rečeno nam je da sve što vidimo i što se bude dešavalo mora ostati tajna, inače bismo mogli ostati bez diplome”, priča Salkić.

Kaže da su bili mladi i nisu ni slutili šta ih čeka. Umjesto planirana tri mjeseca, Salkić i dio grupe ostao je devet mjeseci, jer im je bilo žao štićenika koji su prolazili kroz užasne uslove.

On tvrdi da je direktor u ostavci, Bakaljović, sve vrijeme odbijao svaku vrstu kritike ili prijedloga koji bi mogli pomoći tim ljudima.

“Ukazivalo mu se na sve, doslovno na sve. Ne postoje osnovni uslovi za rad. Kateteri se pacijentima mijenjaju golim rukama, bez rukavica. Isto tako ih se presvlači i kupa. Pacijenti nemaju peškire, maramice, higijena je katastrofalna”, ogorčeno kaže Salkić.

Tretman štićenika
On opisuje i poseban tretman nekih štićenika.

Prvi i drugi sprat bili su rezervisani za pacijente “više klase”.

“Tim pacijentima niste smjeli ni ući u sobu. Imali su poseban jelovnik. Na četvrtom, petom, šestom i sedmom spratu smješteni su najteži pacijenti, uglavnom oni čije su porodice u inostranstvu. Jedna soba bila je uređena kao reprezentativna, kada bi neko dolazio u posjetu, pacijent u teškom stanju prebacivao se u tu sobu da bi se stvorio utisak da je sve u redu. Odgovorno tvrdim da su pacijenti zlostavljani i da higijena nije dostojna ni za psa lutalicu, a kamoli za čovjeka”, kaže Salkić za Avaz.

Tvrdi i da je došlo do potkradanja štićenika, od odjeće i nakita do hrane koju im donesu članovi porodice.

“Strogo nam je bilo zabranjeno, na primjer, da pacijentu damo komad dinje koju mu donese porodica. Hrana bi ostala na ormariću, a potom bi osoblje koje završava smjenu izlazilo s punom kesom”, pojašnjava Salkić.

Prema njegovim riječima bilo je agresivanog pristupa prema pacijentima.

Gladni pacijenti
“Ako bi pacijent s demencijom odbio da jede, nije bilo strpljenja ni blagog pristupa, takvi bi jednostavno ostali gladni. Nismo smjeli dugo da se zadržavamo kod pacijenata jer nas je bilo premalo, možda šest negovatelja na sto ljudi”, kaže on.

Poseban slučaj bila je pacijentkinja koja je klekla i molila da je izvedu napolje. Takođe, jedan od najtežih trenutaka bio je kada je pratio jednu pacijentkinju sa plućnom embolijom na Gradinu, nakon čega je ona preminula, a njene lične stvari bile su predmet haosa i svađe među osobljem.

Na pitanje zašto su nepokretni i teško bolesni pacijenti bili smješteni na šesti i sedmi sprat, Salkić odgovara da se sve svodilo na utisak koji se želio stvoriti.

Elitni štićenici
“Na prvom spratu bili su oni koji nisu stvarni pacijenti već štićenici doma, ljudi čije su porodice na visokim funkcijama ili poznate ličnosti. Negovateljima je bilo strogo zabranjeno ulaziti u njihove sobe; o njima se brinilo isključivo medicinsko osoblje, a čak su i čistačice imale posebna sredstva za čišćenje tih soba. Taj sprat bio je reprezentativan, jer ko god bi ušao stekao bi utisak da je sve u redu”, priča on.

Salkić na kraju zaključuje da je njegova jedina želja da se nešto promijeni.

“Proveo sam s tim ljudima dio svoje mladosti i duboko me potreslo sve što se dogodilo. Ali, iskreno, s obzirom na to kako se gore radi, čudo je da nema još više mrtvih”, kazao je Salkić.

Protest građana
Nakon ove tragedije koja se desila 4. novembra danas 8. novembra građani su izašli na ulice Tuzle.

Oni su se okupili na protestu ispred zgrade Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona iskazujući svoje nezadovoljstvo, te traže ostavke nadležnih.

Veliki nemar i briga o korisnicima Doma i stravičan slučaj požara šokirao je javnost.

Osim ove stravične tragedije, samo sedmicu ranije Tuzlanski kanton je potresla vijest i detalji o podvođenju maloljetnica na prostituciju. Da stvar bude gora, njih dvije su podvođene od strane policijskih službenika.

Početak protesta počeo je minutom šutnje.

Nastavi čitati

Društvo

HOROR IZA ZATVORENIH VRATA! Njegovatelj tuzlanskog Doma za penzionere iznio TEŠKE OPTUŽBE!

Nakon tragedije u Domu za stare u Tuzli, u kojoj je stradalo 13 štićenika, počele su da se pojavljuju potresne priče o uslovima u kojima su živjeli najstariji i najnemoćniji.

Jedan od svjedoka svega, Irfan Salkić, koji je u Domu radio kao njegovatelj na praksi, progovorio je o onome što je, kako kaže, bio “horor iza zatvorenih vrata” o nehigijeni, zlostavljanju pacijenata i potkradanju štićenika.

Salkić je za Avaz iznio niz teških optužbi na račun rukovodstva Doma. Priča o bubašvabama u pelenama počinje još prije dolaska njegove grupe u Dom.

“Mjesec dana su nas pripremali predavači i bivša direktorica Crvenog krsta Tuzlanskog kantona. Govorili su da su uslovi katastrofalni, da ima bubašvaba. Čak je i moja komšinica odustala od kursa jer je prvog radnog dana, dok je mijenjala pelenu jednoj štićenici, u njoj pronašla bubašvabe. Rečeno nam je da sve što vidimo i što se bude dešavalo mora ostati tajna, inače bismo mogli ostati bez diplome”, priča Salkić. Kaže da su bili mladi i nisu ni slutili šta ih čeka. Umjesto planirana tri mjeseca, Salkić i dio grupe ostao je devet mjeseci, jer im je bilo žao štićenika koji su prolazili kroz užasne uslove.

On tvrdi da je direktor u ostavci, Bakaljović, sve vrijeme odbijao svaku vrstu kritike ili prijedloga koji bi mogli pomoći tim ljudima.

“Ukazivalo mu se na sve, doslovno na sve. Ne postoje osnovni uslovi za rad. Kateteri se pacijentima mijenjaju golim rukama, bez rukavica. Isto tako ih se presvlači i kupa. Pacijenti nemaju peškire, maramice, higijena je katastrofalna”, ogorčeno kaže Salkić.

Tretman štićenika
Linker
On opisuje i poseban tretman nekih štićenika.

Prvi i drugi sprat bili su rezervisani za pacijente “više klase”.

“Tim pacijentima niste smjeli ni ući u sobu. Imali su poseban jelovnik. Na četvrtom, petom, šestom i sedmom spratu smješteni su najteži pacijenti, uglavnom oni čije su porodice u inostranstvu. Jedna soba bila je uređena kao reprezentativna, kada bi neko dolazio u posjetu, pacijent u teškom stanju prebacivao se u tu sobu da bi se stvorio utisak da je sve u redu. Odgovorno tvrdim da su pacijenti zlostavljani i da higijena nije dostojna ni za psa lutalicu, a kamoli za čovjeka”, kaže Salkić za Avaz.

Tvrdi i da je došlo do potkradanja štićenika, od odjeće i nakita do hrane koju im donesu članovi porodice.

“Strogo nam je bilo zabranjeno, na primjer, da pacijentu damo komad dinje koju mu donese porodica. Hrana bi ostala na ormariću, a potom bi osoblje koje završava smjenu izlazilo s punom kesom”, pojašnjava Salkić.

Prema njegovim riječima bilo je agresivanog pristupa prema pacijentima.

Gladni pacijenti

“Ako bi pacijent s demencijom odbio da jede, nije bilo strpljenja ni blagog pristupa, takvi bi jednostavno ostali gladni. Nismo smjeli dugo da se zadržavamo kod pacijenata jer nas je bilo premalo, možda šest negovatelja na sto ljudi”, kaže on.

Poseban slučaj bila je pacijentkinja koja je klekla i molila da je izvedu napolje. Takođe, jedan od najtežih trenutaka bio je kada je pratio jednu pacijentkinju sa plućnom embolijom na Gradinu, nakon čega je ona preminula, a njene lične stvari bile su predmet haosa i svađe među osobljem.

Na pitanje zašto su nepokretni i teško bolesni pacijenti bili smješteni na šesti i sedmi sprat, Salkić odgovara da se sve svodilo na utisak koji se želio stvoriti.

Elitni štićenici

“Na prvom spratu bili su oni koji nisu stvarni pacijenti već štićenici doma, ljudi čije su porodice na visokim funkcijama ili poznate ličnosti. Negovateljima je bilo strogo zabranjeno ulaziti u njihove sobe; o njima se brinilo isključivo medicinsko osoblje, a čak su i čistačice imale posebna sredstva za čišćenje tih soba. Taj sprat bio je reprezentativan, jer ko god bi ušao stekao bi utisak da je sve u redu”, priča on.

Salkić na kraju zaključuje da je njegova jedina želja da se nešto promijeni.

“Proveo sam s tim ljudima dio svoje mladosti i duboko me potreslo sve što se dogodilo. Ali, iskreno, s obzirom na to kako se gore radi, čudo je da nema još više mrtvih”, kazao je Salkić.

Protest građana

Nakon ove tragedije koja se desila 4. novembra danas 8. novembra građani su izašli na ulice Tuzle.

Oni su se okupili na protestu ispred zgrade Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona iskazujući svoje nezadovoljstvo, te traže ostavke nadležnih.

Veliki nemar i briga o korisnicima Doma i stravičan slučaj požara šokirao je javnost.

Osim ove stravične tragedije, samo sedmicu ranije Tuzlanski kanton je potresla vijest i detalji o podvođenju maloljetnica na prostituciju. Da stvar bude gora, njih dvije su podvođene od strane policijskih službenika.

Početak protesta počeo je minutom šutnje.

Nastavi čitati

Aktuelno