Connect with us

Banjaluka

SAOBRAĆAJNA REVOLUCIJA U BANJALUCI PUN POGODAK! I SNSD priznao da sada sve fukcioniše bolje

Iznenađujuće i u skladu sa kratkim vremenskim periodom od implementacije jednosmjernog saobraćaja i puštanje u rad kružne raskrsnice imamo veoma pozitivne pomake.

Rekao je ovo gradski menadžer Bojan Kresojević komentarišući novi režim saobraćaja u Banjaluci gostujući u Jutarnjem programu RTRS.

Kresojević smatra da je trenutno najveći najveći izazov u gradskom saobraćaju predstavljaju Zapadni i Istočni tranzit što, kako navodi, upućuje na činjenicu da je saobraćaj u centru grada dostigao više od očekivanog.

“Takođe, očekujemo na proljeće sa promjenom vremenskih uslova i kada se prilagode vozači imati puni potencijal novog ražima saobraćaja. Ali, ono što važno u ovom trenutku jeste činjenica da su investicije bile opravdane, te da Banjaluka uz ljepši izgled dobija i funkcionalniji saobraćaj”, istakao je Kresojević.

Kada su u pitanju negativne kritike, Kresojević smatra da se radi o dežurim kritičarima, a uglavnom su to SNSD-ovi aktivisti i koji su do izražaja došli tokom početnog perioda uspostavljanja novog režima saobraćaja, budući da su njihove namjere da sve ono što je pozitivno predstave negativnim, a sve u namjeri da onemoguće javnost da kreira vlastiti stav.

“Ali, budući da u saobraćaju u centru grada učestvuju gotovo svi građani Banjaluke, jasno je da oni uvidjeli pozitivne pomake. Prepoznata je dobra namjera i pozitivni efekti ovog projekta i vidljivo je da u ovom trenutku nema argumenata da se bude protiv ideje novog saobraćajnog koncepta”, istakao je Kresojević.

Gradski mendžer je takođe istakao da je netačna tvrdnja da investicije koje se odnose na projekat kružne raskrsnice imaju veze sa kratkoročnim kreditom

“Ovi projekti se finansiraju iz kredita za kapitalne investicije koje već imamo u budžetu Grada koji je dio integralnog projekta mosta u Docu, budući da gradnja tog mosta ne bi mogla ostvariti maksimum bez odgovarajućih prilaznih saobraćajnica do samog mosta. Realizacija projekta tog mosta je u toku, a u toku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa”, objasnio je Kresojević dodavši da se kratkoročni kredit odnosi na socijalna davanja, na Dom zdravlja itd.

On je podsjetio na izjavu predsjednika Skupštine grada Ljuba Ninkovića koji tvrdi da za plate radnika Doma zdravlja nije odgovorna Gradska uprava.

“Ukoliko predsjednik Skupštine zaista stoji iza tog stava, prihvatam onda stanovište da nama kredit ne treba. Takođe, ukoliko nisu potrebna sredstva za socijalna davanja, za plaćanje milion maraka za električnu energiju, za isplatu dijela plata zaposlenima u Centru za socijalni rad i Centru za predškolsko vaspitanje, a zaposleni u ovim institucijama koji su bili na bolovanju preko trideset dana nisu dobili plate itd. Dakle, sredstva za socijalna davanja nisu u adekvatnom iznosu bila planirana u budžetu i zato je neophodan rebalans budžeta i kredit”, poručio je Kresojević i naglasio još jednom da je iznos koji je planiran u osnovnom budžetu zapravo prijedlog koji je dao Centra za socijalni rad, a koji nije bilo moguće preciznije predvidjeti zbog porasta broja korisnika, promjena u prosječnoj plati itd.

“Sigurno ne stoji činjenica da je su potrebna sredstva bila u budžetu, te da su ista upotrebljena za nešto dugo”, poručio je Kresojević.

SNSD-ov odbornik u Skupštini grada Banjaluka Bojan Pećanac pak tvrdi da Banjaluka nema problema ukoliko je najveći problem saobraćaj, naglasivši dalje da je iz medija saznao za kružnu raskrsnicu kod Kastela.

“Raskrsnica nije bila planirana u budžetu grada. A, jednosmjerna revolucija će nas koštati blizu četiri miliona. I to, ukoliko uzmemo u obzir 500 hiljada maraka za implementaciju jednosmjernog saobraćana, zatim milion i 300 hiljada maraka za saobraćajnicu kod Kastela i planiran je milion i 200 hiljada maraka za unutrašnjost. Srušena je Krajiška kuća u koju je prije četiri godine uloženo oko pola miliona, kojoj je dalje biti dodijeljena prvo privremena, a zatim trajna lokacija i novi trajni objeka”, rekao je Pećanac.

On je istakao da je saobraćaj malo bolji sada nego na početku, kada je kako tvrdi, bio totalni kolaps.

“Ali, pitanje je da li je to promijenilo život građana Banjaluke. Smatram da smo ta četiri miliona koja ćemo dati u jednosmjerni saobraćaj mogli da izgradimo novi vrtić i prošitriti kapacitete dva postojeća vrtića. Takođe smo mogli izdvojiti sredstva za ZEV-ove da se obnove fasade i liftovi. Ostalo bi sredstava i da se izgradi fiskulturna sala kod škole u Adi”, naveo je Pećanac.

Pećanac tvrdi da kružna raskrsnica nije bila u planu komunalne potrošnje Grada, a da regulacionim planom nije predviđena raskrsnica, te da nisu bila pribavljene ni sve potrebne dozvole.

“Smatram da ovo nije ispravan način vođenja Grada”, istakao je Pećanac.

Odbornik SNSD-a dotakao se i isplate plata radnicima Doma zdravlja i drugih socijalnih davanja o kojima se proteklih dana govorilo ustvrdivši da će isplate sigurno biti realizovane.

“I ranije je na kraju godine nedostajalo sredstava za isplate plata radnicima koji su bili na bolovanjima i da su u tim slučajevima prebacivana sredstva sa stavki koje su imale višak i tako su se sredstva isplaćivala. Ali, po prvi put ove godine se to nije uradilo zato što je to politički interes da dođemo u ovu situaciju da se sredstva ne isplate. Nekih stvari nije bilo u budžetu, ali su rađene”, rekao je Pećanac.

On je dalje napomenuo da je načelnica Šljivar odbornicima rekla da je Grad od svih javnih ustanova tražio prijedloge.

“Direkotori javnih ustanova tvrde da nije bilo poziva iz Grada za prijedloge kako da se izjasne oko prvog rebalansa. Da su pozivi bili upoćeni do ovih stvari sigurno ne bi ni došlo”, istakao je Pećanac.

Gradski mendžer Bojan Kresojević smatra da je svima u Banjaluci jasno da SNSD ima za cilj da Banjaluka stane, a sve u namjeri da gradonačelnik draško Stanivuković i gradska administracija izgube kredibilitet kod građana.

“Dovoljno je sjetiti se da je rebalans budžeta 2021. godine usvojen bez SNSD-a, a da je prošle godine posljednjeg dana u godini usvojen rebalans. Tako se i ove godine čeka posljednji radni dan za usvojanje budžeta. SNSD čeka zadnji dan, jer tako neće ostati nijedan dan za trošenje sredstava namijenjenih za tu godinu”, objasnio je Kresojević.

On je naglasio da je u pitanju ideja da se blokira Grad i da se organizuju protesti na kojima bi se optužila Uprava grada za “neurađeno”.

“To je fundament. A, onda kada želite nešto da uradite onda kažu kako to nije planirano, odnosno, nije bilo na Skupštini. Mi svoje projekte moramo usklađivati sa potrebama građana, ali i za šta već postoji osnova. Kao što je slučaj sa kružnom raskrsnicom za koju je postojala osnova i zato se o tome nije ni diskutovalo”, objasnio je Kresnojević.

Gradski menadžer je istakao da je utrošnih 4 miliona za novi režim saobraćaja deset puta manje nego za garažu na Paprikovcu koja se gradi duže od mandata aktuelnog gradonačelnika, od tri godine, za koje vrijeme je napravljena saobraćajna revolucija, dok za 42 miliona nije se još uvijek dobilo ništa kada je u pitanju parking garaža.

Kresojević je naveo da je pripremio informaciju o neradu Skupštine grada koja je dostavljena Skupštini grada, ali koja se nije našla na dnevnom redu.
Insajder.in

Banjaluka

JUBILEJ PUN EMOCIJA: Mašinska škola u Banjaluci slavi 60 godina trajnih prijateljstava!

Obilježavanje 60 godina mature Mašinske škole u Banjaluci okupilo je danas dvadesetak nekadašnjih školskih drugara koji su, uz smijeh, anegdote i emotivne uspomene, oživjeli sjećanja na školske dane, mladost i vrijeme koje ih je povezalo zajedničkim životnim putevima.

Mašinska škola u Banjaluci, jedna od četiri tehničke škole na ovom području, u periodu od 1961. do 1965. godine školovala je generaciju mladih koji su kasnije postali stubovi industrije, inženjeri i tehničari širom zemlje.
Školovanje u to vrijeme, pričaju za Glas Srpske, bilo je izuzetno zahtjevno. Samo dva odjeljenja od prvobitno upisana tri su diplomirala, što svjedoči o strogim kriterijima i visokim standardima nastave. Danas, nakon šest decenija, školski drugovi redovno se okupljaju svake prve subote u junu, njegujući prijateljstva i sjećanja koja vrijeme nije uspjelo da izbriše.

Jedan od njih, Nedeljko Garić iz Čelinca, ističe da se tada u poređenju sa današnjim vremenom tražilo znanje i savladavanje svih disciplina, od teorijske nastave do praktičnih vježbi.

Poslije druge godine škole, na inicijativu kadrova iz “Čajevca”, nekoliko učenika iz oba odjeljenja, među kojima je bio i on, izabrani su kao potencijalni stipendisti.

– Pozvali su nas u kadrovsku službu da se izjasnimo o stipendiji. Ja sam je prihvatio jer mi je puno značila zbog teške materijalne situacije u kojoj sam bio – kaže Garić.

Stipendija je podrazumijevala obavezu rada u “Čajevcu” nakon završetka školovanja, što je on i ispoštovao. Iako je razmišljao o nastavku studija, prilike i materijalni uslovi bili su drugačiji.

– Ostao sam u “Čajevcu”, a nakon osam mjeseci otišao sam u školu rezervnih oficira u Karlovac, u Hrvatskoj, gdje sam završio vojnu obuku. Nakon toga vratio sam se u “Čajevac”, gdje sam proveo najveći dio svoje karijere – istakao je on.

U to vrijeme, pored Banjaluke, tehnička škola postojala je u Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Škola u Banjaluci okupljala je učenike iz cijele Krajine, od Doboja do Ključa i Travnika.

– Postojao je i studentski dom koji je stradao u zemljotresu, a danas se na tom mjestu nalazi Elektrotehnički fakultet, gdje su učenici iz udaljenih mjesta stanovali – dodaje Garić.

Mašinski smjer koji je pohađao bio je opšti i obuhvatao je sve oblasti mašinstva, od obrade metala i livenja do rada sa parnim mašinama, kotlovima, sistemima centralnog grijanja i dizalicama.

– Zahtjevi su bili veliki, naročito u matematici, fizici, mehanici, termodinamici i tehničkom crtanju. Uprkos svemu, ta strogost nas je oblikovala u kvalitetne stručnjake – priča Garić.

Garić je u odjeljenju bio sa Dušanom Kecmanom, nekadašnjim novinarom i fotografom, s kojim dijeli brojne anegdote.

Garić, koji je bio najniži u odjeljenju, s osmijehom se sjeća da ga je Kecman često zadirkivao.

– Jednom ću ja njemu to vratiti. Bio je veliki odmor, on je nešto pisao na tabli, komentarisao neku formulu. Imali smo u učionici fino uglancan parket i nismo smjeli ulaziti u obući, nego smo nosili kožne natikače koje su znale biti klizave. Ja sam se zaletio i izbio mu noge i on pao je na parket. Htio je da mi vrati, ali jedan naš drug, jači od svih, upozorio ga je: “Pipneš li ga, imaš posla sa mnom!” Tako je sve ostalo u šaljivom duhu – prisjeća se Garić.

Kecman, poznat po svojoj vedroj naravi i razrednoj energiji, kaže da na okupljanja dolaze isključivo muškarci jer, nažalost, u njihovim odjeljenjima nije bilo djevojaka.

– Najviše nas interesuje razgovor, sjećanja i prijateljstvo – kaže Kecman, prisjećajući se posebno profesora Zvonka.

On je prvi, kako kaže, prepoznao njegove sklonost ka umjetnosti.

– Profesor mi je znao često reći: “Idi ti igraj fudbal na Kastelu” – priča Kecman.

Dodaje da su se, nakon što su obilježili 40 godina mature, dogovorili da se okupljaju svake godine. Od tada, više od 20 godina, tradicionalno se sastaju svake prve subote u junu u bašti Hotela “Bosna” u Banjaluci. Iako ponekad neko bude spriječen, većina ipak dođe.

– Od 66 učenika, više od 50 odsto nažalost nije više među nama – rekao je Kecman sa žaljenjem.

Pozne godine nisu spriječile ni Bernarda Kezića iz Rijeke da dođe i ove godine.

– Sve sam obaveze ostavio da bih se sastao sa svojim školskim drugarima. Samo jedne godine nisam došao, i to zbog teške operacije. Ovo okupljanje ne bih propustio ni pod koju cijenu – kaže Kezić.

Za njega je ovo, ističe on, pravo zadovoljstvo i ljubav prema društvu s kojim sam odrastao i stasao.

– Ova proslava mi znači nastavak jednog normalnog života. Ništa mi nije ljepše nego sresti prijatelje koji su ostali ljudi i s kojima zajedno gradimo duh zajedništva – naglasio je Kezić, koji čitav radni vijek proveo u mašinstvu, gdje je stekao 54 godine radnog staža.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ PORUČUJE “NAŠA SLOGA JE NAŠA SNAGA”! Zajedništvo srpskog naroda u Evropi

U Banjaluci je održana Evropska smotra srpskog folklora dijaspore, manifestacija koja je okupila predstavnike srpskog naroda iz različitih zemalja Evrope. Ovo je bio čas izvornosti, tradicionalne muzike i igara, ali i prilika za susrete, razgovore i zajedničko očuvanje naše bogate kulture i naslijeđa.

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP), Nebojša Drinić, istakao je važnost ove manifestacije kao simbola jedinstva i čuvara tradicije.

„Ponosan sam na sve članove kulturno-umjetničkih društava, koje Grad Banjaluka kontinuirano podržava. Oni su ogledalo našeg naroda i putokaz ka svijetloj budućnosti. Neka živi srpski rod, gdje god da se nalazi. Naša sloga je naša snaga“, poručio je Drinić.

Ova smotra predstavlja ne samo kulturni događaj, već i potvrdu trajne veze dijaspore sa maticom, što dodatno jača nacionalni identitet i zajedništvo.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŽRTVU HEROJA IZ REKAVICA NE SMIJEMO DA ZABORAVIMO: Ako se to desi, zaboravićemo svoj put.

Poručio je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP i šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka, koji je prisustvovao služenju parastosa i polaganju vijenaca za 36 poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata iz Rekavica.

– Čuvajući sjećanje na one koji su svoje živote dali za odbranu i slobodu u kojoj danas živimo, čuvamo i Republiku Srpsku. Za mene je dan sela onaj dan kada pominjemo naše heroje, njihovim najmilijim pokazujemo da nisu zaboravljeni, ali je naša obaveza da ih se sjećamo svakog dana i uspomenu na njihovu žrvtu za otadžbinu prenosimo na buduća pokoljenja – rekao je Drinić i dodao:
– Naš put je bio i ostaće pravoslavlje i jačanje institucija našeg Grada i naše Republike Srpske.

Zajedno sa Drinićem, parastosu su prisustvovali i odbornici PDP u Skupštini grada Banjaluka Jovo Savanović i Igor Maksić

Nastavi čitati

Aktuelno