Connect with us

Društvo

USTAVNI SUD U PROBLEMIMA: Ostaju i bez trećeg sudije, a imaju neriješenih 7.699 predmeta

Ustavni sud BiH od 2. januara naredne godine ostaće i bez trećeg sudije. Nakon poziva predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da podnese ostavku na mjesto ustavnog sudije, Zlatko Knežević je podnio zahtjev za prijevremeno penzionisanje, koji mu je uvažen.

Ranije su u penziju otišle sudije Miodrag Simović i Mato Tadić. Ustavni sud više od godinu radi u nepotpunom sazivu, a sve zbog toga što nadležne entitetske vlasti odbijaju imenovati nove sudije.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine u narednom periodu nastavlja sa radom u plenarnoj sjednici, koju će od 2. januara 2024. godine činiti troje domaćih i troje međunarodnih sudija. Naime, trenutno zbog nepopunjenosti Ustavni sud nije u mogućnosti da odlučuje u Velikom vijeću, koje čini šest domaćih sudija”, naveli su za Oslobođenje iz Ustavnog suda BiH.

Podsjetimo, u ovom sudu postoji Malo vijeće, koje čine predsjednica i dva potpredsjednika Ustavnog suda i oni odlučuju jednoglasno o administrativnim pitanjima i donošenju privremenih mjera. Ljetos je, nakon najave sudije iz RS Zlatka Kneževića da se povlači u prijevremenu penziju, bio doveden u pitanje i rad na plenarnim sjednicama.

Mogu i bez sudija iz RS
U Pravilniku po kojem radi Ustavni sud BiH bila je odredba da sjednici moraju prisustvovati najmanje trojica sudija iz FBiH i jedan iz RS. Preostale sudije Ustavnog suda BiH su u junu 2023. izbrisale tu odredbu, pa Sud može odlučivati i bez sudija iz RS.

Nastojali smo na sve moguće načine spriječiti blokadu rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, organizovati se na takav način da se što veći broj odluka iz apelacione nadležnosti donosi na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH – izjavila je nedavno Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH.

Iz Ustavnog suda BiH navode da trenutno imaju neriješenih 7.699 predmeta, od čega se njih 29 odnosi na ocjenu ustavnosti i 7.670 predmeta po apelaciji.

Ustavni sud nema informaciju u vezi sa izborom nedostajućih sudija. Očekujemo da će nadležna zakonodavna tijela entiteta bez daljnjih odgađanja izabrati nedostajuće sudije – naglasili su iz ove institucije.

Vlasti iz RS imenovanje sudija u Ustavni sud uslovljavaju donošenjem zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, te zakona o prestanku mandata stranim sudijama, na što dio političara iz Federacije za sada ne pristaje.

Praksa zloupotrebe Ustavnog suda BiH radi revizije Mirovnog sporazuma prosto je morala biti prekinuta. Ovo je očigledno bio jedini način zbog toga što nije postojalo dovoljno razuma sa druge strane da se stane sa takvom vrstom aktivnosti. Kao jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda, ja to u potpunosti poštujem i čekam politički dogovor koji bi omogućio odlazak stranih sudija i dovođenje Ustavnog suda BiH u redovne ustavne tokove – rekao je Ognjen Tadić.

Žunić: Sud se bavi političkim pitanjima
Šef Kluba SNSD u NSRS Igor Žunić smatra da se “Ustavni sud, ovakav kakav jeste, pretvorio u organ koji se praktično bavi političkim pitanjima”.

Mislim da problem funkcionisanja Ustavnog suda, a ima ih više, može da prestane ako jednom stvarno svi u BiH, prije svega mislim na političke predstavnike sva tri naroda koji se biraju u Parlamentu, razumijemo da je definitivno došlo vrijeme da i po Ustavu to imamo pravo i po Dejtonskom sporazumu, iz Ustavnog suda odu strane sudije. To je sigurno jedan od najvažnijih zahtjeva koji dolazi iz Republike Srpske. Mislim da moramo da razumijemo da je to jedino rješenje i da se jednom sjedne za sto i sve ove ideje koje imaju oko izmjena zakona o Ustavnom sudu, da to pripremimo, razumijemo i da jednom počnemo da budemo sami odgovorni za zajednicu u kojoj živimo – kaže Žunić.

Nastupa haos
Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, nedavno je za Oslobođenje istakao da je sam izostanak izbora sudija demonstracija pritisaka na sud.

Ono što mogu reći je da ne samo pred taj najavljeni odlazak sudije Kneževića već godinu govorim o svojim predmetima. To su predmeti više iz krivične oblasti, dakle podnesene apelacije, ljudi su upućeni na izdržavanje kazni zatvora, predate su recimo prije godinu, još nisam dobio ni odluku, nema ni sjednice. Mogu samo zamisliti šta će sada biti, uz najavu da kolega ili sudija Knežević odlazi. Mislim da će još veći haos nastupiti – već je sada u nekom kolapsu, narandžastom, a on će biti od januara crveni – upozorava advokat Senad Kreho.

Related Topics:

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno