Connect with us

Društvo

CRNE PROGNOZE: Sve sluti na još jednu tešku godinu

Zbog svih dešavanja unutar Evropske unije, sve veće recesije koja trese zemlje članice ove unije i koja tjera veliki broj preduzeća u bankrot, privreda Srpske mogla bi se naći u velikim problemima, koji bi mogli kulminirati tokom naredne godine.

Upozorava na ovo predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić analizirajući situaciju kod nas i unutar zemalja Evropske unije, a u svjetlu posljednjih podataka da su bankroti unutar ove zajednice već premašili nivo iz 2008. godine.

– Obim industrijske proizvodnje, ali i spoljnotrgovinske razmjene je u višemjesečnom padu. Upoređujući podatke iz ove godine s onim iz prošle, možemo vidjeti da je izvoz pao za čak 200 miliona maraka. Zbog teške situacije u Njemačkoj, ali i nimalo obećavajuće situacije u zemljama regiona, naš izvoz je padu. Rezultat toga, obim prerađivačke industrije je manji za 6,4 odsto. Dodatni problem predstavlja to što jedan dobar dio naših preduzeća nije još potpisao neke značajnije i dugoročnije poslovne ugovore sa ino-partnerima. Sve ovo ukazuje da će naredna godina biti izuzetno teška i nepredvidiva po našu privredu, a prije svega zbog te naše zavisnosti od dešavanja unutar pojedinih zemalja EU, s kojima imamo najveću privrednu saradnju, kao što je, recimo, Njemačka – kaže Ćorić za “Glas Srpske”.

Zabrinuti, kako smatra, moraju biti svi iz metalske industrije, ali i oni iz drvoprerađivačkog sektora, koji je već pretrpio ozbiljan pad obima proizvodnje od 20 odsto. Navodi i kako je vrlo teško, u sadašnjim okolnostima, i preko noći naći neka nova tržišta za plasman domaćih proizvoda, jer u Srpskoj ne postoji neka globalno konkurentna industrija.

– Naša domaća preduzeća su uglavnom podizvođači radova i kooperanti. Možda jedino u sektoru agrara, odnosno prerađivačkog sektora, možemo nešto uraditi sa autohtonim proizvodima kao što su, recimo, vina. Ali i to je mukotrpan i dugoročan posao i proces, da se zadovolje svi evropski standardi – navodi Ćorić.

Ekonomista Goran Račić smatra da se, iako je u prethodnom periodu došlo do određenog pada industrijske proizvodnje, privreda Srpske ipak pokazala žilavijom i otpornijom od onih u pojedinim zemljama Evropske unije.

– Svjetska kriza koja se rasplamsala s početkom sukoba u Ukrajini, a onda je dodatno podgrijana i dešavanjima na Bliskom istoku, u značajnoj mjeri je uticala na krvnu sliku zemalja Evropske unije i sve veći broj bankrota. Na njihovim tržištima je već primjetna recesija koja uzima sve više danka. Bojim se da će taj trend biti nastavljen i tokom naredne godine, jer su i same kamatne stope na istorijski visokom nivou. Komercijalne banke zbog toga postavljaju sve rigoroznije uslove za dizanje kredita te preduzeća nisu u stanju do dođu do tako neophodnog kapitala kojim bi očuvali solventnost – kaže Račić.

Kada je u pitanju Republika Srpska, smatra da je kod nas ipak nešto povoljnija situacija jer su, kako je pojasnio, naši privrednici navikli na otežane uslove poslovanja. U najtežoj situaciji, kako je istakao, našla su se domaća preduzeća koja su svoju proizvodnju vezala za izvoz u neku od evropskih zemalja. Zbog problema u Evropi, navodi, ona su se sada našla “na ledini” zbog smanjene tražnje, odnosno velikog broja preduzeća koja su u međuvremenu obustavila ili smanjila svoju proizvodnju.

Stečajevi

“Fajnenšel tajms”, pozivajući se na podatke nacionalnih zavoda za statistiku, upozorio je nedavno da je svjetska privreda pogođena talasom bankrota. Kako je naveo ovaj list, u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, broj prijavljenih bankrota porastao je za 25 odsto u odnosu na prošlu godinu. U Francuskoj i Holandiji broj bankrota porastao je za više od 30 odsto, a nezavidna situacija je čak i u nordijskim državama, Danskoj, Švedskoj i Finskoj, u kojima su stope stečajeva premašile nivoe dostignute tokom globalne finansijske krize 2008. godine.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno