Connect with us

Svijet

POLICAJAC IZREŠETAO MAJKU PRED DJETETOM: Žena pozvala policiju zbog nasilja u porodici, a onda je nastao PRAVI HOROR

Odjeljenje šerifa Los Anđelesa (LASD) objavilo je u petak snimak sa kamere na kojem je policajac ubio Nijani Finlaison (27), koja je pozvala hitnu pomoć zbog nasilja u porodici.

Snimak 4. decembra pokazao je da je policajac Taj Šelton pucao u Finlejsonovu četiri puta u roku od otprilike tri sekunde od ulaska u njenu kuću.

Ubistvo u Lankasteru, gradu u sjevernom okrugu Los Anđelesa, izazvalo je gnjev države prošle nedjelje, a aktivisti za građanska prava su se pitali zašto policajci nisu uspjeli da deeskaliraju sukob i umjesto toga upotrebili su fatalnu silu protiv žene koja je tražila njihovu pomoć.

LASD je objavio audio snimak poziva 911, na kojem se čuje Nijani Finlejson kako viče: „Neće izaći iz moje kuće… Neće me ostaviti na miru… Treba mi policija odmah!“.

Moglo se čuti kako vrišti i više puta govori jednom muškarcu da siđe s nje. Porodični advokat je rekao da je muškarac bio njen bivši dečko.

Na snimcima kamere dvojice policajaca vidi se da su, kada su stigli ispred stana, iznutra čuli ženu kako vrišti. Kada je Finlejson otvorila vrata, njena devetogodišnja kćerka je stajala pored nje i izgleda da je rekla policajcima da ju je čovjek povredio – naizgled govoreći da ju je „udario“ ili „gurnuo“.

Činilo se da je Finlejson držala kuhinjski nož i kao da je rekla da ih je bivši dečko napao, rekavši: „Upravo ću ga ubosti” jer je povrijedio njenu kćerku. Jedna policajka je prva ušla u kuću, a Finlejson i njen bivši su se preselili na suprotni kraj sobe. Policajac Taj Šelton je ušao unutra trenutak kasnije i ispalio četiri hica u Finlejson skoro odmah čim je ušao.

Šelton je pucao na Finlejson dok je njena kćerka stajala u blizini. Kćerka je utrčala u kuhinju nakon što je on ispalio hice, a njena majka se srušila na zemlju.

Bivši dečko je vrisnuo: “Ne, ne, zašto si pucao?”

LASD nije objavio snimke posljedica. Na snimku se vidi da je Šelton ušao sa tejzerom u jednoj ruci i vatrenim oružjem u drugoj, ali se ne čini da su on ili druga dva zamjenika na licu mjesta koristili bilo kakvo „manje smrtonosno“ oružje ili druge taktike za deeskalaciju situacije prije nego što je Šelton smrtno pogodio Finlejson.

Vonet Kalors, direktorka lokalne grupe za zastupanje koja pomaže porodici, upitala je zašto je policajac tako brzo otvorio vatru, prenosi Blic.

– Znajući da su odgovorili na poziv majke u vezi sa nasiljem u porodici u strahu za njen život, nisu pokazali nikakvu zabrinutost. Zašto se kada crnoputa osoba u očaju pozove policiju u pomoć, ona se tretira kao osumnjičena? Ovo je bilo hladnokrvno ubistvo – rekla je.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno