Connect with us

Politika

NEŠKOVIĆ UDARIO PO FONDU ZBOG PADA IZISA: “Kako je moguće da sistem koji je plaćen preskupih 26 miliona ima tako lošu zaštitu”

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković pozvao je odgovorne u Fondu zdravstvenog osiguranja da pod hitno omoguće nesmetano korištenje integrisanog informacionog sistema IZIS u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj.

Nevjerovatno je da duže od 24 časa sistem IZIS nije dostupan. Ovo je, na žalost, pokazatelj u kakvom je stanju kompletan zdravstveni sistem. Građani Republike Srpske platili su svojim novcem taj preskupi sistem, čak 26 miliona maraka, a imali smo od trenutka kada je uveden nekoliko ozbiljnih problema i padova kompletnog sistema kazao je Nešković.

On je poručio da je na taj način dovedeno u pitanje osnovno ljudsko pravo stanovnika Republike Srpske, a to je pravo na liječenje.

– Upozoravali smo godinama da je vladajuća oligarhija u Republici Srpskoj otuđila sve od ovog naroda, ugovarajući pri tome preskupe poslovne aranžmane preko svojih rođačko-prijateljsko-tajkunskih linija, a koji pri tome ne rade kvalitetno. Sistem IZIS pokazuje kako jedno rješenje koje bi trebalo da bude praktično, u stvari postaje beskorisno – poručio je Nešković.

On kaže da su građane danima iz Fonda zdravstvenog osiguranja zasipali saopštenjima i informacijama kako će od 1. januara zdravstvena zaštita biti omogućena samo licima sa elektronskom knjižicom.

– Umjesto toga, kao novogodišnja čestitka iz Fonda nam stižu nemušte informacije o nekim napadima na taj sistem. Kako je moguće da sistem koji je plaćen preskupih 26 miliona ima tako lošu zaštitu? I šta sada rade u Fondu zdravstvenog osiguranja? Šalju saopštenja u zdravstvene ustanove u kojima pozivaju ljekare da ručno pišu uputnice, recepte i ostalo, a u proteklom periodu vršili su konstantne pritiske na zaposlene u zdravstvu, koji se mogao graničiti i sa torturom, da bi se što prije implementirao sistem – poručio je SDS-ov delegat u Domu naroda BiH.

Nešković ističe da današnje saopštenju o vraćanju na papirnati način administracije u zdravstvu predstavlja pravu kapitulaciju i pobjedu neodgovornih ljudi koji vode zdravstvo.

– Da li je to digitalizacija u koju ste nas godinama ubjeđivali, dok ste zajedno sa svojim prijateljima dogovarali preskupe, a loše urađene poslove, sa jasnim ciljem da uvučete ruku u džepove svih građana? Ko će odgovarati za situaciju u zdravstvu. Podsjećam, ovo nije prvi put da pada navedeni sistem. Imamo li odgovorne za to što će građani opet da ispaštaju – upitao je Nešković.

U Fondu nas ubjeđuju, kaže on, da je riječ o hakerskom napadu.

– Ko je odgovoran što je loše obezbijeđen kompletan sistem, gdje se nalaze svi lični podaci naših građana? Dakle, sada imamo jasnu mogućnost da su zbog vašeg nerada i amaterskog pristupa zdravstveni kartoni pacijenata u Republici Srpskoj u rukama tih istih hakera i mogu postati predmet još većih zloupotreba. Pozivam i MUP i Tužilaštvo da što prije pronađu odgovorne za sve ovo, ali i da istraže ulogu u cijelom sistemu odgovornih lica u Fondu, jer ako već nemaju osjećaj lične odgovornosti, što me i kao ljekara užasava, trebalo bi da nađemo odgovorne za jasne propuste u radu – zaključio je Nešković.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno