Nije u nadležnosti Narodne skupštine, niti građana da raspravljaju i odlučuju o presudama sudova niti o odlukama CIK BiH.

Rekao je ovo profesor ustavnog prava Milan Blagojević, naglašavajući da je, ovako formulisano referendumsko pitanje, u dijelu kojim se od građana traži da se izjasne da li prihvataju presude Suda BiH izrečene Miloradu Dodiku i odluku CIK BiH kojom mu je utvrđen prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, suprotno Ustavu BiH i Ustavu Republike Srpske.

–Da je kojim slučajem referendumsko pitanje glasilo samo da li građani prihvataju odluke Kristijana Šmita, to bi bilo dozvoljeno i ustavno, jer Ustav BiH propisujući u članu 3.3b) da su opšta načela međunarodnog prava, a to su suverenosti države i zabrana uvođenja starateljstva nad državom članicom UN, sastavni dio pravnog poretka BiH, time, tom ustavnom normom iz člana 3.3b), zabranjuje da iko drugi vlada Bosnom i Hercegovinom i da donosi zakone u njoj osim njenih državnih i entitetskih institucija – rekao je Blagojević za “Avaz”.

Referendumsko pitanje, kako je sinoć otkriveno na sjednici Narodne skupštine, će glasiti ovako:

“Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”

Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović poručio je da uvijek otvoreno, iskreno i sadržajno razgovara sa Mladenom Ivanićem i Draškom Stanivukovićem o svim izazovima kojih, kako kaže, u ovim složenim vremenima ima na pretek.

„Nas trojica čuvamo PDP-ove ključne vrijednosti – međusobno poštovanje, razumijevanje i uvažavanje u kreiranju važnih političkih odluka. Samo mudro, posvećeno i u najboljem interesu našeg naroda treba donositi odluke kojima se čuva stabilnost i postojanost Republike Srpske, uz puno uvažavanje Dejtonskog ustavnog okvira BiH“, istakao je Borenović.

On je naglasio da su „avanturizam, radikalizam, licemjerje i bahatost vladajućeg režima odraz neodgovornog postupanja u aktuelnim dešavanjima“.

„Zato je u vremenu pred nama neophodno djelovati razumno, racionalno i veoma odgovorno“, poručio je potpredsjednik PDP-a.

Poslije više od dvije i po godine od stupanja na snagu Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu direktno na meti inspektora Poreske uprave RS nalazi se samo pet lica.

Iz Poreske uprave potvrđeno da je pokrenut postupak kontrole za pet lica nakon što je utvrđeno da su imali uvećanje imovine u odnosu na njihove prijavljene prihode veće od 300.000 KM.
„Sektor za utvrđivanje porijekla imovine i posebnog poreza na imovinu od početka primjene zakona izvršio je obradu i analizu podataka iz internih i eksternih izvora, te formirao bazu podataka o imovini i prihodima za 788.246 fizičkih lica“, kažu iz PURS. Oni dalje ističu da je obradom raspoloživih podataka izdvojeno 1.450 fizičkih lica koja su u periodu posmatranja od tri uzastopne godine imala razliku između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda veću od 300.000 KM.

„U okviru tog broja, primjenom različitih kriterijuma u prvoj grupi izdvojeno je 57 fizičkih lica i proslijeđeno na postupanje u Odjeljenje za prethodni postupak“, kažu iz PURS, ističući da „to ne znači da su sva ta lica opredijeljena za postupak sprovođenja poreske kontrole, već da su uvećala vrijednost imovine u odnosu na prijavljene prihode u posmatranom periodu“.

Na osnovu sprovedenog prethodnog postupka, kažu dalje iz PURS, obradom i analizom prikupljenih podataka za četiri lica je utvrđeno da nema osnova za dalje vođenje postupka. Linker
„Za pet lica je na osnovu sprovedenog prethodnog postupka utvrđeno da su imali uvećanje imovine u posmatranom periodu u odnosu na njihove prijavljene prihode veće od 300.000 KM i za njih je pokrenut postupak kontrole. Oni su pismenim putem obavješteni o sprovođenju postupka kontrole kako bi mogli da podnesu dokaze kojima dokazuju način sticanja imovine“, preciziraju iz PURS u odgovoru na pitanja Capitala.

Oni naglašavaju da se Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnog poreza na imovinu odnosi jednako na sve građane.

„Poreska uprava ni u kom slučaju nema selektivan pristup u primjeni ovog Zakona, već je ovom poslu pristupila na jedini ispravan način koji je jednak za sve, a to je da vrši sistemsko prikupljanje podataka o imovini svih građana Republike Srpske i na taj način pravi bazu imovine naših građana u RS, BiH i inostranstvu“, kažu iz PURS.

Oni na kraju ističu da će o konačnim rezultatima kontrole utvrđivanja porijekla imovine blagovremeno informisati javnost, poštujući odredbe pozitivnih zakonskih propisa koji regulišu načine informisanja javnosti o ovim vrstama informacija.

Podsjećamo, Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu usvojen je 23. februara 2022. godine, a na snagu je stupio godinu dana kasnije. U subotu 23. avgusta bilo je dvije i po godine ili 30 mjeseci od njegovog stupanja na snagu, a javnost još čeka njegove prve rezultate.