Connect with us

Društvo

Gorivo pojeftinilo, šta će još pojeftiniti?

Građani Republike Srpske trenutno na benzinskim pumpama litar dizela mogu da kupe po 3,12, a benzina po 2,99 KM, što je daleko povoljnije nego prethodinih sedmica i mjeseci.

Dizel u prosjeku košta 3,23, a benzina 3,08 maraka po litru, s obzirom na to da ova goriva na pojedinim pumpama idu do 3,29, odnosno 3,25 KM.

U protekloj sedmici, na nekim pumpama dizel je “sletio” za 14 feninga. S druge strane, litar ovog goriva početkom jula išao je i do 3,63 KM što je, kad se u obzir uzme njegova najviša trenutna cijena, više za čak 40 feninga. Tako je rezervoar od 50 litara prije mjesec dana koštao i do 180 maraka, a sada, čak i pod uslovom da građani toče na najskupljim pumpama, oko 160 KM.

Tokom ove krize, litar benzina je išao i do 3,55 KM, što je za 30 feninga jeftinije od njegove trenutne maksimalne cijene.

Do pojeftinjenja goriva u Srpskoj došlo je  u drugoj polovini jula, kao reakcija na pad cijena sirove nafte u svijetu.

A poskupljenja su krenula odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kada su domaći distributeri cijene naviše, praktično, korigovali na dnevnom nivou, ponekad i po dva puta dnevno.

U odnosu na taj teški period, građani su jedva dočekali da cijene goriva krenu dolje.

– Do prije sedam dana litar dizela sam na jednoj pumpi plaćao 3,27 KM. U međuvremenu, ovo gorivo je pojeftinilo na 3,13 KM i prijatno sam iznenađen. Naime, svaki put kad idem na pumpu očekujem da cijena može biti samo viša, jer se od marta konstantno suočavamo s poskupljenjima. Ovi posljednji potezi naftaša obećavaju, jer se možemo nadati da će cijene još padati. Sad ostaje da se vidi da li će, bar neznatno, pojeftiniti i neki drugi proizvodi, prije svega hrana, s obzirom na to da, kad cijena goriva raste, svi poskupljuju, pravdajući se učešćem ovog energenta u poslovanju – kaže Milan K. iz Banjaluke.

Izvor: Srpskainfo.com

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano temperatura do 37

U našoj zemlji sunčano. Vjetar slab do umjeren na jugu jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 20, na jugu do 25, a dnevna od 28 do 34, na jugu do 37 °C.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA VREMENSKI ŠOK! Stiže nagli pad temperature i nevrijeme, EVO KADA!

Kiša i pljuskovi sa grmljavinom u Republici Srpskoj očekuju se u utorak, 18. avgusta, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Dan ranije u ponedeljak, 17. avgusta, veći dio dana uglavnom će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, na jugu sunčanije i vruće.

Poslije podne i uveče biće nestabilno uz jači razvoj oblačnosti koji će usloviti kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Maksimalna temperatura vazduha u ponedjeljak biće od 31 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni Celzijusovih.

Za vikend će biti sunčano i vruće, a sutra sa maksimalnom temperaturom vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 27 stepeni.

U nedjelju, 16. avgusta, poslije podne očekuje se razvoj oblačnosti od jugozapada ka jugu, pa će mjestimično u Hercegovini doći do prolazne kiše ili kratkotrajnog pljuska.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 32 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni

Nastavi čitati

Društvo

ZAROBILI VODOPAD, PA GUŠE NAROD! Ekološki zločin na sjeveru BiH, umjesto vode niz stijene teče jalovina!

Čuveni vodopad Blihe kod Sanskog Mosta je presušio. Satima niz stijene nije potekla ni kap vode. A 40-tak kilometara odatle, u selu Bukova Kosa kod Prijedora, narod se gušio i hvatao dah. Nije to zbog suše, nego zbog rudnika uglja.

Kompanija Lager je prije nekoliko godina dobila koncesiju za Rudnik mrkog uglja Zlauše kod Kamengrada, u blizini vodopada Blihe u Sanskom Mostu. Još od 2018. godine vodopad je na udaru neodgovornog rudarenja.

Preduzeće  “Drvo export” Teslić, koje se povezuje sa SNSD-ovim favoritom Srđanom Klječaninom Rufijem, nikad nije imalo urednu i kompletnu dokumentaciju za kopanje lignita na lokalitetu Bukova Kosa.

Ali, to im nije smetalo da kopaju, uništavaju vodu od koje živi lokalno stanovništvo i sumpornim isparenima guše mještane. Nisu stali ni kada je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju.

Nezaustavljivi su i kopači uglja kod Sanskog Mosta.

Kako upozoravaju ekolozi, voda je nekoliko put ozbiljno zagađena jalovinom iz rudnika, a mještani tvrde da je rijeka “pregrađivana” kako bi se pravila jezera za odlaganje jalovine.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka poručuje: ako se zna kakav je odnos društva i institucija prema prirodi, vodopad bez vode, nije iznenađenje, nego gorka realnost.

Ističe da vlast otvoreno ide na ruku zagađivačima.

 

 

– Vlada Unsko sanskog kantona je odbila da raskine koncesiju za eksploataciju uglja firmi Lager – sada ta firma i dalje uništava Blihu. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 2021. godine oslobodilo Lager od obaveze da pribavi ekološku dozvolu. Godinama inspekcijski organi, posebno na Federalnom nivou, ne čine ništa povodom zagađenja Blihe, a prošle godine smo imali skoro istu situaciju kakva se desila juče i sve je prošlo nekažnjeno – kaže Topić za Srpskainfo.

Posebna priča je što je nakon zastoja voda izunebuha ponovo zahučala na vodopadu Blihe. A nije bilo kiše.

Sve to pokazuje da vodopad nije presušio zbog suše, niti je ponovo proradio zbog porasta vodostaja i da je očigledno da je rudnik zarobio i rijeku i vodopad.

Ni s druge strane entitetske granice, ništa novo,

Nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju za istraživanje nalazišta lignita na Bukovoj Kosi, koju je Vlade RS dodijelila firmi Drvo export, oni su – nastavili sa radom. Obrazloženje: dobili su drugu dozvolu, onu za eksploataciju.

Ali, rovovska bitka paragrafima je nastavljena.

Po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka, Okružni suda u Banjaluci je po drugi put poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi.

– Između ostalog, ekološka dozvola je izdata nezakonito, jer nije izrađen projekat remedijacije i rekultivacije terena, te nije bilo javnog uvida, pa ni mještani i šira javnost nisu imali adekvatan pristup odlučivanju o ovoj temi, što je suprotno zakonu – objašnjavaju iz Centra za životnu sredinu.

Rekultivacije i remedijacija, u prevodu, znači da bi oni koji dobiju koncesiju za rudarenje, nakon što izvade traženu rudu, teren morali dovesti u stanje u kojem je bio prije nego što je iskopavanje počelo: svaki busen trave, svako drvo i potok morali bi vratiti na svoje mjesto.

To je zakonska obaveza, ali u BiH to niko ne čini.

– Koliko je rekultivacija i remedijacija bitna, najbolje se može vidjeti na primjerima rudnika Medna kod Mrkonjić Grada i Bistrica kod Prijedora. Nakon što su završili sa eksploatacijom, ti su rudnici iza sebe ostavili devastirane potoke, zagađene vode i zemljište, klizišta i uopšte trajne posljedice po životnu sredinu – upozoravaju iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno