Naoružavanje Kosova protivtenkovskim raketama “džavelin”, uz odobrenje Sjedinjenih Američkih Država, nije dobra vijest za čitav region i otvara Pandorinu kutiju.

Umjesto fokusa na sprovođenje dogovora između Beograda i Prištine, upozorava dio političara u SAD, ali i poznavaoci vojnih i političkih prilika na Balkanu.

Neki od njih ne isključuju ni mogućnost da, kako kažu, “dževelin” koji se “pojavio u prvom činu opali u nekom narednom”.

Vijest o nabavci donio je prekjuče Kristofer Hil, ambasador Amerike u Beogradu, tokom sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Vučić je prokomentarisao da je “ta informacija veliko razočaranje” za Beograd.

I unutar SAD je dočekana sa neodobravanjem. Klaudija Teni, kongresmenka iz Njujorka i kopredsjedavajuća srpskog kokusa u Kongresu, najavila je da će donijeti rezoluciju o neodobravanju ove odluke.

– Pristanak Stejt departmenta da pošalje rakete “džavelin” na Kosovo je nevjerovatno provokativan potez, posebno dok su tenzije već pojačane na Zapadnom Balkanu. Ova odluka doliva ulje na vatru i čini vjerovatnijim da izbije sukob, te nagrađuje Kosovo dok ono nastavlja da ignoriše prethodne međunarodne obaveze, poput onih dogovorenih Briselskim sporazumom iz 2013. godine – napisala je Klaudija Teni na mreži “X”.

My statement on the State Department’s misguided and dangerous decision to sell Javelin missiles to Kosovo ⬇️ pic.twitter.com/4tFqfB0ns7

— Rep. Claudia Tenney (@RepTenney) January 11, 2024

Teni je upozorila da Sjedinjene Države ne bi trebalo da naoružavaju i finansiraju “očigledno nepoštovanje međunarodnih normi od strane Kurtijevog režima“.

“Džavelin” je u fokus došao sa početkom ruske invazija na Ukrajinu, jer je njime uništen veliki broj ruskih tenkova, oklopnih vozila i kamiona. Šta je “džavelin”?

Laki prenosni protivoklopni sistem.

Rakete se ispaljuju s ramena i automatski se navode do mete posle lansiranja.

Lanser se posle ispaljivanja ponovo napuni i spreman je za novo ispaljivanje.

Rakete napadaju metu odozgo, što znači da nadlijeće metu zbog bolje vidljivosti, a zatim udara u mjesto gdje je oklop najslabiji, prenosi Blic.

Može da se koristi iz unutrašnjosti objekata ili bunkera.

Domet mu je od 65 do 4.000 metara.

Može da ga sa zemlje lansira i samo jedan vojnik.

Vojska SAD ima oko 50.000 “džavelina” i 12.000 lansirnih jedinica.

Cijena jedne lansirno-komandne jedinice je oko 311.000 dolara.

Cijena jednog projektila je 263.000 dolara.

Odgovor na “Noćne vukove”?

Vlade Radulović, vojni analitičar, ističe za “Blic” da nije iznenađen što Kosovske bezbijednosne snage nabavljaju američke rakete “džavelin”.

– Priština ima ideju da do 2028. godine formira svoju vojsku, odnosno transformiše Kosovske bezbjednosne snage u vojsku u punoj formaciji i ovo je korak u tom smijeru. Proces transformacije je u drugoj fazi i priprema se treća faza – kaže Radulović.

Raduloviću je posebno interesantan trenutak u kojem je Priština odlučila da objavi nabavku američkih raketa.

– Moguće je da je to odgovor Amerike i Prištine na pojavu “Noćnih vukova” i zastava sa likom Vladimir Putina na proslavi Dana Republike Srpske u Banjaluci. Ili reakcija na poruku iz Srbije “Kada se vojska na Kosovo vrati” – kaže Radulović.

Otvorena Pandorina kutija

A šta je sa dijalogom Beograda i Prištine? Na ozbiljne posljedice upozorava Dragiša Mijačić, koordinator Nacionalnog konventa o EU za poglavlje 35.

– Dijalog je u ćorsokaku, a dvije strane se češće hvale oružjem, nego dogovorima koji omogućuju normalizaciju, pomirenje i suživot. Pandorina kutija međusobnog zveckanja oružjem je otvorena! Ne možemo isključiti mogućnost da “džavelin” koji se pojavio u prvom činu neće opaliti u nekom narednom – upozorava Mijačić za “Blic”.

Šutanovac: Nije dobra vijest

Dragan Šutanovac, bivši ministar odbrane i osnivač Savjeta za strateške politike, kaže da će nedavnim nabavkama naoružanja i vojne opreme Kosovo mimo svih sporazuma praktično imati vojsku koja je novi bezbijednosni izazov u regionu.

– Militarizacija Kosova nije dobra vijest kako za Beograd, tako ni za zemlje u okruženju. Posebno za Severnu Makedoniju koja se već suočila sa naoružanim pobunama koje su za cilj imale otcjepljenje dijela teritorije i formiranje Velike Albanije, koja je osnova političkog elovanja kako ekstremista, tako i Kurtija – smatra Šutanovac.