Kravata nije bila jedini „modni detalj“ koji su novinari primijetili na sastanku u Bijeloj kući.

Ministar rata SAD Pit Hegset prisustvovao je sastanku američkog predsjednika Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, a novinarima nije promakao jedan modni detalj.

Naime, Hegset je nosio kravatu na bijele, plave i crvene štrafte. Iako su te boje prisutne i na američkoj zastavi, na ministrovoj kravati – dok je sjedio preko puta Zelenskog – one su bile raspoređene kao na ruskoj zastavi.

Kravata nije bila jedini „modni detalj“ koji su novinari primijetili na sastanku u Bijeloj kući.

Tramp je pohvalio „stajling“ Vladimira Zelenskog koji je na sastanak došao u crnoj jakni koja liči na sako i pantalonama.

FOTO: AP PHOTO

Trampu to nije promaklo i pohvalio je izbor odjeće svog sagovornika.

„Mislim da izgleda sjajno u toj jakni i nadam se da će ljudi primijetiti. Zapravo je veoma elegantna, sviđa mi se“, rekao je Tramp.

Evropa je vješto prebrodila mnoge velike šokove, ali dugotrajna šteta počinje da ostavlja traga.

Zamah rasta blijedi ka prosječnim srednjoročnim izgledima, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

U izvještaju o regionalnim ekonomskim izgledima, napomenuto je da dolazi do preokreta u pogledu efekata od podsticaja unapređenja izvoza ranije ove godine. Izvještaj je predstavljen na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke.

Carine
Carine počinju da dobijaju na značaju, a tržišta obveznica uračunavaju povećane rizike usljed kontinuirane neizvjesnosti.

Jaz u produktivnosti
“Smanjenje kamatnih stopa i veća fiskalna potrošnja, uključujući i onu na odbranu, do sada nisu uspjeli da podstaknu privatnu potražnju. Jaz u produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Američke Države ostaje veliki i očekuje se da će se širiti. Na domaćem evropskom nivou, dobro poznate potrebe za strukturnim reformama ostaju neriješene”, navodi se u saopštenju.

Prijetnje u EU
MMF ističe da davanje prioriteta uskim nacionalnim ciljevima u odnosu na šire zajedničke koristi i spori procesi donošenja odluka u Evropskoj uniji prijete da odlože veću integraciju evropskih tržišta kapitala, rada i proizvoda.

“Štaviše, reforme rasta na nacionalnom nivou često nemaju domaću podršku. Sa rastom i konsolidacijom koji ne uspijevaju, dug evropskih zemalja mogao bi se povećati u prosjeku na 130 procenata do 2040. godine”, navedeno je u izvještaju.

Dodaje se da u bliskoj budućnosti, makroekonomske politike moraju da ostanu na kursu. Da čuvaju teško stečenu stabilnost cijena, pokrenu fiskalnu konsolidaciju i očuvaju otvorenost trgovine.

Rješenja nadohvat ruke
“S obzirom na porast troškova međunarodne trgovine, Evropa bi trebalo da proširi svoje trgovinske odnose i promoviše multilateralnu saradnju. Ključ za održivo veći dugoročni rast je prevazilaženje opasnog skretanja politike u strukturnim reformama. To znači da su rješenja čvrsto nadohvat ruke, ali se priznavanje potrebe za promjenama mora pretvoriti u snažnu akciju”, objavio je MMF.

Na nivou Evropske unije, prioritetna područja obuhvataju uklanjanje fragmentacije na jedinstvenom tržištu, otključavanje rizičnih investicija, povećanje obezbjeđivanja evropskih javnih dobara i maksimiziranje dobitaka od aglomeracije.

Evropska komisija saopštila je da bi svaki mogući sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina dobrodošao ukoliko bi doprinio postizanju “pravednog i trajnog mira” u Ukrajini.

Govoreći na brifingu za medije, portparol Evropske komisije Olof Gil rekao je da “predsjednica (Ursula) fon der Lejen pozdravlja svaki korak koji vodi ka pravednom i trajnom miru za Ukrajinu. Ako predloženi sastanak o kojem govorite služi toj svrsi, mi bismo ga pozdravili.”

Gil je naglasio da je stav Evropske unije o Ukrajini “dugoročan i dobro poznat” te da je “krajnje vrijeme da Rusija prekine svoj besmisleni i nezakoniti rat i agresiju protiv Ukrajine”.

Dodao je da, iako detalji predloženog sastanka još nisu potvrđeni, Evropska komisija bi ga ocijenila pozitivnim “ako bi doprinio napretku ka postizanju mira”.

Redovni kontakti s Trampom

Na pitanje je li Fon der Lejen imala kontakte s Trampom u vezi s ovim pitanjem, Gil je rekao da to ne može potvrditi, ali je dodao da je predsjednica Komisije “u redovnom kontaktu sa svim liderima u okviru naših nepokolebljivih napora da se postigne pravedan i trajan mir u Ukrajini”.

Druga portparolka Komisije, Anita Hipper, naglasila je da EU nastavlja podržavati sve mirovne napore: “Podržavamo mir. Podržavamo predsjednika Trampa u njegovim naporima; želimo da to uspije. U tom kontekstu želimo dodatno pojačati pritisak na Rusiju.”

Dodala je da će se taj pritisak odraziti i u narednom, 19. paketu sankcija protiv Moskve.

Na pitanje bi li Putin mogao putovati na eventualni sastanak, Hipper je pojasnila da su ruski predsjednik i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pod sankcijama zamrzavanja imovine, ali “nisu posebno obuhvaćeni zabranom putovanja”.

Telefonski razgovor i planovi za sastanak

U četvrtak su ruski i američki predsjednici održali, kako je opisao savjetnik Kremlja Jurij Ušakov, “veoma sadržajan, ali i izuzetno otvoren i povjerljiv” telefonski razgovor koji je trajao gotovo dva i po sata.

Ušakov je rekao da su Putin i Tramp razgovarali o mogućnosti održavanja novog susreta licem u lice te se složili da predstavnici obje strane odmah započnu pripreme za samit, pri čemu je Budimpešta navedena kao mogući domaćin. Dvojica lidera posljednji put su se sastala 15. avgusta u američkoj saveznoj državi Aljasci.

Mađarska i ICC

U međuvremenu, portparol Anouar El Anouini ponovno je potvrdio podršku EU Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), nakon pitanja o obavezama Mađarske prema sudu u kontekstu njene odluke o povlačenju iz Rimskog statuta.

“Povlačenje stupa na snagu godinu dana nakon obavještenja depozitara. Jasno je da to ne utiče na obaveze države da sarađuje u istragama i postupcima koji su pokrenuti prije tog datuma”, dodao je.

Podsjetimo, Mađarska je 3. aprila, ubrzo nakon dolaska izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Budimpeštu, najavila povlačenje iz ICC-a, a u maju je mađarski parlament usvojio zakon kojim se pokreće jednogodišnji proces izlaska.

ICC je u okviru istrage o ratnim zločinima u Ukrajini u martu 2023. izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina.