Connect with us

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA: Bajden od Zelenskog traži totalni zaokret u strategiji

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na odbranu.

Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Stoga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu – i da podsjeti Kongres SAD – da Ukrajina može imati odgovarajuću odbranu samo ako SAD i njegovi saveznici garantuju da za to bude sredstva, piše Bloomberg.

Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.

Zelenskijev hrabro izrečen cilj ostaje mirovna formula od 10 tačaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.

Ratište priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše oružja, posebno za protivzračnu odbranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od odbrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.

Putin je također shvatio taktičke prednosti odbrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koju je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti “reizbor” posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.

Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.

Ukrajina ima manje resursa. Tokom prošle godine primila je velikodušnu podršku SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.

Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju municije, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.

Zelenski odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tokom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.

Šokantna je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi Republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Evropi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u istoriju.

Vrijeme – saveznik Ukrajine ili Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.

Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.

Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti, prenosi index.hr.

Svijet

MEDVEDEV UPOZORAVA! Posljedice uvođenja američkih carina BIĆE GLOBALNE

Posljedice uvođenja američkih carina gotovo cijelom svijetu biće globalne, upozorio je zamjenik predsjedavajućeg ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

“/Predsjednik SAD Donald/ Tramp je stavio cjelokupan globalni trgovinski sistem u veoma tešku situaciju uvođenjem carina gotovo cijelom svijetu. Posljedice će biti globalne”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.

On je naglasio da će stari lanci trgovine biti prekinuti, ali da će se pojaviti novi.
Prema njegovim riječima, Rusija nastavlja da se razvija “pristojnom” brzinom, uprkos sankcijama koje su Moskvi uvele SAD i EU.

“Biće uvedene recipročne tarife na robu iz SAD”, naveo je Medvedev.

On prognozira “smrt ekonomije EU” usljed novih carina koje je uveo Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

ZNATE LI ŠTA NAJVIŠE IZVOZIMO U AMERIKU? Nije ni voda ni krompir, nego ORUŽJE I MUNICIJA

Dok se procjenjuju efekti odluke o uvođenju visoke carinske stope za proizvode iz BiH, koji se plasiraju na američko tržište, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila nam je podatke o ukupnoj vrijednosti izvoza u SAD, koji je u 2023. godini iznosio 120.118.189 KM.
U prošloj godini iz BiH su izvezeni proizvodi čija je ukupna vrijednost 148.591.125 KM, a ubjedljivo najviše prihoda ostvareno je prodajom oružja i municije.

Vrijednost izvoza bh. namjenske industrije u 2024. godini iznosila je 78.869.198 KM.

Značajniju vrijednost imali su aluminij i proizvodi od aluminija (10.253.726 KM), Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (10.138.617 KM), namještaj, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi (7.300.597 KM), cink i proizvodi od cinka (6.801.485 KM), te igračke, rekviziti za društvene igre i sport (6.282.903 KM).

U ovoj godini, zaključno sa 28. martom, na američko tržište izvezene su robe u vrijednosti od 60.867.862 KM, od čega se na oružje i municiju odnosi 41.145.443 KM.

Nakon jučerašnje odluke američke administracije, na uvoz proizvoda iz BiH SAD će primjenjivati carinsku stopu od 35 posto.

(Avaz) Foto. AP

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Aktuelno