Connect with us

Svijet

TVRDNJA ANALITIČARA: Sjeverna Koreja se sprema za rat!

Sjeverna Koreja sprema se za rat, a nastavak trenutne politike strateškog odvraćanja dovešće Sjedinjene Države i njene saveznike u sukob s ovim izolovanim režimom u nadolazećim godinama, upozoravaju stručnjaci u novom izvještaju.

Sjevernokorejski vrhovni vođa Kim Jong-un “donio je stratešku odluku da krene u rat”, navode istraživači iz istraživačkog centra 38 North, koji se bavi pitanjima Sjeverne Koreje i Korejskog poluostrva u sklopu neprofitnog think tanka Stimson Center. U izvještaju od 11. januara analitička grupa fokusirana na Sjevernu Koreju navodi da je situacija na Korejskom poluostrvu u ovom trenutku opasnija nego što je bila u bilo kojem trenutku od Korejskog rata.

Odnosi dviju Koreja nastavljaju se pogoršavati, dodatno zategnuti lansiranjima nadzornih satelita, sjevernokorejskim programima nuklearnog i balističkog projektila koji postojano napreduju, zajedničkim vojnim vježbama SAD-a, Japana i Južne Koreje i napuštanjem ključnog vojnog sporazuma Sjever-Jug postignutog 2018. kako bi se smanjio rizik od neprijateljstava.

Sjeverna Koreja u ponedjeljak je objavila da je testirala raketu na kruto gorivo s hipersoničnom bojevom glavom, što je prvi put za državu s nuklearnim oružjem, što je izazvalo osude Vašingtona, Seula i Tokija.

Hipersonično klizno vozilo (projektil koji napušta Zemljinu atmosferu, a zatim uranja natrag u nju, klizeći kroz gornje slojeve u plitkom nizu krivulja i zaokreta, s namjerom da zavaraju neprijateljski radar u pogledu cilja), za koje Pjongjang kaže da može manevrisati kroz atmosferu i potom gađati mete, izazvalo je uzbunu kada je letjelo 1000 kilometara iznad Japanskog mora prije nego što je sletjelo u vode između Korejskog poluostrva i Japana, saopštila je Južna Koreja.

“Ne znamo kada i kako Kim planira povući okidač, ali opasnost je već daleko iznad rutinskih upozorenja iz Vašingtona, Seula i Tokija o provokacijama Pjongjanga”, rekli su analitičari centra 38 North.

Pjongjang je saopštio da je najnovije lansiranje bilo rutinsko i nepovezano s regionalnim napetostima te da dolazi usred značajne promjene u porukama Kima. U onome što je okarakterisano kao istorijski potez, Kongres te zemlje je u ponedjeljak objavio da ukida tri tijela povezana s međukorejskom saradnjom i odustaje od puta pomirenja sa svojim južnim susjedom, izvijestila je državna novinska agencija KCNA.

Osim toga, se navodi da će ustav Sjeverne Koreje biti modifikovan kako bi se Seul definisao kao “glavni neprijatelj” Pjongjanga.

“Razočarani smo stalnim odbijanjem dijaloga od DNRK (Demokratska Narodna Republika Koreja, odnosno Sjeverna Koreja) i eskalacijom neprijateljske retorike prema ROK (Republika Koreja, odnosno Južna Koreja)”, rekao je američki portparol, kako je prenijela južnokorejska novinska agencija Yonhap.

On je rekao da SAD “ne gaji neprijateljske namjere prema Sjeveru” i ponovio stajalište Vašingtona da je saradnja Sjevera i Juga ključna za “trajni mir na Korejskom poluostrvu”.

“Ne mogu ući u Kim Jong-unovu glavu, ali ono što mislim… nije da je on sam po sebi protiv ujedinjenja, već da shvata kako neće postići ono što želi po tom pitanju sve dok konzervativac poput (predsjednika) Yoon Suk-yeol vodi Jug”, rekao je ranije sigurnosni analitičar Sean King iz konsultantske kuće Park Strategies za Newsweek.

Analitičari iz centra 38 North vjeruju da su nedavne akcije Pjongjanga posljedica onoga što Kim smatra krajnjim neuspjehom svojeg i nastojanja njegovog oca, bivšeg vođe Kim Jong-ila, koji su tražili da im Vašington prizna legitimitet. Istraživači sugerišu da bi nedavne akcije Sjeverne Koreje mogle biti rezultat neuspjeha susreta Kima i tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa u Hanoju 2019. godine, koji označava odlučujući zaokret u politici Pjongjanga u angažmanu prema Vašingtonu. Ponovno procjenjivanje odnosa Sjevera s SAD-om postalo je očito 2021. godine s nastojanjem da se Pjongjang više približi Kini i Rusiji.

Navodna vojna saradnja i razmjena između Sjeverne Koreje i Rusije izazvala je zabrinutost na Zapadu, koji iznosi optužbe za transfere balističkih projektila. U zajedničkoj izjavi, američki državni tajnik Entoni Blinken, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj i ministri vanjskih poslova iz više od 40 zemalja, osudili su navodne transfere oružja.

Analitičari istraživačkog centra 38 North upozoravaju kako se ne bi trebalo previše oslanjati na pretpostavku da je odvraćanje uspješan koncept po pitanju Sjeverne Koreje. Oni ukazuju da bi Pjongjang mogao gledati na SAD kao na silu u opadanju, što bi dovelo do strateških promjena i vojnih partnerstava s Rusijom i Kinom.

I dok u Vašingtonu vlada konsenzus da koncept odvraćanja djeluje, u izvještaju Atlantskog savjeta iz novembra tvrdi se da se ta politika u sadašnjem obliku vjerovatno neće održati u nadolazećim godinama. U studiji su navedeni potencijalni scenariji koji bi mogli proizaći iz neuspjeha koncepta odvraćanja, ali je napad punog opsega od strane Pjongjanga s ciljem ponovnog ujedinjenja Korejskog poluotoka među najmanje vjerojatnim, kako se navodi.

U izvještaju Atlantskog vijeća upozorava se da odgovor na eventualnu sjevernokorejsku eskalaciju ne smiju biti ustupci jer bi to moglo kompromitirati koncept odvraćanja i pokrenuti obrazac visokog rizika. Uza sve to, sve preciznije i moćnije sjevernokorejsko oružje izaziva zabrinutost u pogledu mogućeg nuklearnog odgovora, što bi povećalo samopouzdanje režima u Pjongjangu da će preživjeti protivnapad SAD-a.

U izvještaju se takođe naglašava potreba da južnokorejska vojska usvoji fleksibilniji stav i organizaciju kako bi odgovorila na sjevernokorejske napade, koji bi predstavljali nešto između provokacija i rata punog obima, prenosi Jutarnji.

Svijet

VELIKO POKAJANJE U NJEMAČKOJ! Narodu prekipjelo, pola države pati za Merkelovom, vlast u potpunom šoku!

Oko 50 odsto Nijemaca vidi bivšeg kancelara Angelu Merkel kao najbolju osobu za obavljanje uglavnom ceremonijalne uloge predsjednika države, pokazala je “Forsina” anketa.

Četrdeset sedam odsto anketiranih smatra da bi Merkelova mogla da bude dobar predsjednik, dok 48 odsto ne vidi nju na ovoj funkciji.

Slijede predsjednik bavarskog parlamenta Ilse Ajgner, koju podržava 26 odsto anketiranih, dok je protiv 38 odsto, te televizjski voditelj Ginter Jauh sa podrškom od 25 odsto i protivljenjem od 68 odsto ispitanika.

Merkelova je odbacila glasine da planira da se kandiduje za tu funkciju na izborima koji su zakazani za 30. januar 2027. godine.

Sedamdeset četiri procenta ispitanika navode da ih ne zanima da li će sljedeći predsjednik biti muškarac ili žena. Pet odsto želi muškog kandidata, a 19 procanata navija za ženu.

Do sada su na ovoj funkciji u Njemačkoj bili samo muškarci.

Četrdeset šest odsto anketiranih želi da sljedeći predsjednik bude neko sa iskustvom u aktivnoj politici, dok bi 31 odsto više voljelo kandidata iz spoljnih političkih krugova. Preostalih 20 procenata navelo je da ne razmišljaju o tome.

Anketa je sprovedena za RTL i NTV od 5. do 6. avgusta među 1.000 Nijemaca.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODRIJEŠIO KESU! Pale istorijske odluke u Vašingtonu, novom predsjedniku Kolumbije stiže čak MILIJARDA DOLARA!

Američki Stejt department saopštio je danas da administracija predsednika Donalda Trampa planira da obezbedi milijardu dolara bezbednosne pomoći vladi novog desničarskog predsednika Kolumbije Abelarda de la Esprijelje.

“Kao kamen temeljac ovog obnovljenog partnerstva, Sjedinjene Američke Države, u saradnji sa Kongresom, nameravaju da objave milijardu dolara pomoći kao deo paketa bezbednosnih mera za podršku administraciji predsednika De la Esprijelje u ostvarivanju naših zajedničkih ciljeva”, navedeno je u saopštenju Stejt departmenta, preneo je Rojters.

Novi kolumbijski predsednik, koji je obećao da će se obračunati sa kriminalom i podstaći ekonomski oporavak, položio je juče zakletvu. Tramp ga je podržao tokom predizborne kampanje.

Stejt department je saopštio da je Trampova administracija pozdravila Kolumbiju kao novu članicu “Štita Amerike”, vojnog saveza desničarskih lidera koji je Tramp formirao sa ciljem borbe protiv trgovine drogom.

Tramp je preduzeo niz mera za povećanje američkog prisustva i uticaja u Latinskoj Americi, preneo je Rojters.

Naredio je hapšenje svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a američka vojska je izvela više napada na brodove na Karibima, u kojima su poginule desetine ljudi.

Zagovornici ljudskih prava u SAD i širom sveta ocenili su te akcije kao nezakonite i imperijalističke, navodeći da predstavljaju vansudska ubistva.

Tramp ih, međutim, opisuje kao deo napora za suzbijanje trgovine drogom i ilegalne imigracije.Tramp je tokom svog mandata bio u sukobu sa bivšim kolumbijskim predsednikom Gustavom Petrom, nekadašnjim pobunjenikom i prvim levičarskim predsednikom Kolumbije, zbog niza pitanja.

Petro je optužio Trampa da je “saučesnik u genocidu” zbog napada Izraela, američkog saveznika, na Gazu i pozvao je na “krivični postupak” zbog američkih napada na brodove u karipskim vodama. Takođe je kritikovao Trampovu podršku De la Esprijelji tokom predsedničkih izbora.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

PAO JEDAN OD NAJOPASNIJIH KARTELA NA MEDITERANU! Španska policija razbila mrežu KRIMINALA

Španska policija saopštila je da je razbila jednu od najvećih mreža za krijumčarenje ljudi koje su djelovale na Mediteranu, a za koju se vjeruje da je u zemlju prebacila više od 2.000 migranata.

“Civilna garda i policija uspješno su razbile jednu od najsloženijih, najaktivnijih i najopasnijih međunarodnih kriminalnih mreža do sada otkrivenih na Mediteranu”, navodi se u saopštenju Civilne garde.

Prema saopštenju, kriminalna mreža koristila je brze čamce za prevoz sintetičkih droga iz Španije u Alžir, odakle su distribuisane širom Sjeverne Afrike, gdje je potražnja za narkoticima poput MDMA velika. Na povratku su istim plovilima krijumčarili migrante do jugoistočne obale Španije i ostrva Ibica.

Policija vjeruje da je ova grupa, koja je posjedovala veliki arsenal naoružanja kako bi zaštitila svoja plovila, izvela najmanje 64 operacije krijumčarenja i ostvarila profit od preko 24 miliona evra.

Operacija je sprovedena u trenutku kada su migracije i trgovina ljudima ponovo došli u žižu javnosti u Španiji i širom Evrope, nakon što je tokom masovnog upada migranata u špansku enklavu Seutu prošle sedmice u grad ušlo 72.000 ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno