U Španiji je počela trodnevna nacionalna žalost nakon što je najmanje 68 ljudi poginulo, a desetine su povrijeđene u jednoj od najtežih željezničkih nesreća u modernoj evropskoj istoriji, javlja BBC.

Spasilačke službe radile su cijelu noć pod snažnim reflektorima, režući metalne konstrukcije vagona u potrazi za stradalima. Mnoge žrtve još uvijek nisu identifikovane.

Vlasti sprovode istragu o uzrocima nesreće koja se dogodila u srijedu ujutru, 28. oktobra, kada je brzi voz koji je saobraćao na liniji iz Madrida prema Sevilji udario u kompoziciju koja je stajala na šinama.

Šta je španski premijer poručio nakon tragedije?

“Cijela Španija tuguje”, poručio je premijer Pedro Sančez (Pedro Sánchez), dodavši da su “životi uništeni, porodice razorene, a bol je neizmjerna”.

Na mjesto nesreće upućene su stotine pripadnika hitnih službi kako bi pomogli u izvlačenju, objavilo je špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova, a u pretrazi terena i uklanjanju krhotina koriste se dronovi i helikopteri.

Zaustavljeni voz privatnog operatera Irjo (Iryo), u kojem se nalazilo 147 putnika, stajao je na pruzi zbog kvara na računarskom sistemu, potvrdio je španski ministar saobraćaja Oskar Puente (Óscar Puente).

Ko je dozvolio vozovima da nastave vožnju?

Puente je objasnio da u slučaju kvara sistema upravljanje preuzima dežurni kontrolni centar u Madridu koji radi 24 sata dnevno. Međutim, centar je, kako je rekao ministar, donio “neshvatljivu” odluku i poslao uputstvo vozovima da ponovo krenu, i to bez ikakvih ograničenja brzine.

🚨 AUDIOS FILTRADOS REVELAN CADENA DE ERRORES EN EL ACCIDENTE FERROVIARIO DE ESPAÑA🚄 https://t.co/DxrjtIzvWH

— Jazmín Tamayo (@Jaz_Tamayo) October 29, 2026

Audio-snimci razgovora između dispečera u Madridu i mašinovođa pokazuju da je brzi voz dobio zeleno svjetlo za prolazak iako je kompozicija ispred njega bila u kvaru i stajala na mjestu.

Iz kompanije Irjo saopštili su da je u njihov voz otpozadi udario voz španskog državnog željezničkog operatera Renfe, u kojem je bilo 397 putnika. Od siline udara nekoliko vagona sletjelo je niz nasip, prenosi Index.hr.

Šta su preživjeli ispričali o sudaru?
Svjedoci su opisali prizore u kojima su ljudi plakali i krvarili, putnici ostali priklješteni u svojim sjedištima, dok je gust dim kuljao kroz vagone, od kojih se jedan i zapalio.

Premijer Sančez izjavio je da je “neprihvatljivo” da je Španija ove godine doživjela dvije teške željezničke nesreće, podsjetivši na sudar brzog voza kod Kordobe u januaru, kada je poginulo 46 ljudi. Ta nesreća dogodila se na istoj liniji, ali znatno južnije.

Većina političkih stranaka odmah je prekinula svoje predizborne kampanje nakon nesreće.

Zašto su izbili protesti u Madridu?
Jedini izuzetak bila je desničarska stranka Voks (Vox). Njen lider Santjago Abaskal (Santiago Abascal) izjavio je da njegova stranka neće učestvovati u onome što je nazvao pokušajima da se “kroz žalost ućutkaju kritike” na račun stanja željezničke infrastrukture u zemlji.

🚨🇪🇸Chaos in Madrid, Spain, as police attack thousands of protesters demanding justice for the 68 people killed in the train disaster.

Pedro Sánchez sent police against his own people protesting outside the Transport Ministry after the horrific crash!

Like Serbian students, Spaniards are demanding accountability, knowing that corruption led to this disaster.

— Mario ZNA (@MarioBojic) October 28, 2026

Tokom noći oko 1.500 ljudi okupilo se ispred zgrade Ministarstva saobraćaja u Madridu, izvijestila je španska televizija TVE, navodeći da su demonstranti uglavnom tražili ostavke premijera Sančeza i ministra Puentea.

Policija je upotrijebila suzavac kako bi rastjerala okupljene nakon što su demonstranti počeli da bacaju flaše i signalne baklje. Nije bilo zabilježenih povreda niti hapšenja.

Šta traže mašinovođe i porodice nestalih?
Očekuje se da će mašinovođe u četvrtak ipak održati najavljeni štrajk. Španski sindikat mašinovođa (Semaf) poručio je da se protest organizuje “u odbrani željezničke bezbjednosti”.

“Španija ima pravo da zna šta se događa s njenom infrastrukturom”, izjavio je lider vodeće opozicione Narodne stranke Alberto Nunjez Fejho (Alberto Núñez Feijóo).

Kasno u srijedu porodice su još uvijek pokušavale da dođu do informacija o putnicima koji su se nalazili u vozovima. Španska Civilna garda otvorila je posebne kancelarije u Madridu, Toledu, Sevilji i Kordobi za prijem prijava o nestalim osobama.

“Glavni prioritet je identifikacija nestalih osoba i uzimanje uzoraka DNK kako bismo mogli da lociramo njihove porodice”, objavila je Civilna garda na društvenoj mreži X.

Najteža željeznička nesreća od 2013.
U Toledu, u blizini mjesta nesreće, lokalni stanovnici okupili su se na bdenju i minutom ćutanja odali počast žrtvama. Na zgradama evropskih institucija u Briselu zastave Evropske unije spuštene su na pola koplja, što je Evropska komisija nazvala znakom evropske solidarnosti tokom dana žalosti u Španiji.

Nesreća u srijedu najteža je željeznička tragedija u Španiji od 2013. godine, kada je u blizini Santjaga de Kompostele (Santiago de Compostela) na sjeverozapadu zemlje poginulo 80 ljudi.

Bivši američki predsjednik Barak Obama ponovo je ismijao Donalda Trampa zbog uređenja Bijele kuće, tvrdeći da aktuelnog predsjednika nije naljutilo poređenje sa Sadamom Huseinom, već šala o poznatom američkom lancu restorana.

Sve je počelo Obaminom opaskom da Tramp toliko voli zlato i raskoš da je Bijelu kuću pretvorio u nešto što izgleda kao da je “Sadam Husein otvorio restoran Cheesecake Factory”.

Tramp je šalu shvatio dovoljno ozbiljno da je na predizbornom skupu u Misisipiju nekoliko minuta objašnjavao zašto renovira predsjedničku rezidenciju, a u polemiku se uključio i ministar finansija Skot Besent.

Obama je sada iskoristio reakciju Trampove administracije za novu rundu ismijavanja.

“Sadam Husein mu nije smetao, ali restoran jeste”

Na skupu u Džordžiji, u srijedu, 28. oktobra, Obama je podsjetio okupljene na svoju raniju šalu i poručio da ga je reakcija Bijele kuće iznenadila.

“Predsjednik se nije čak ni naljutio zbog poređenja sa Sadamom Huseinom. Taj dio mu nije smetao. Ali bio je veoma uznemiren zbog komentara o Cheesecake Factoryju”, rekao je Obama, izazvavši smijeh publike.

Bivši predsjednik potom je objasnio da njegova šala nije bila usmjerena protiv restorana, već protiv Trampove sklonosti raskošnom uređenju.

“Otac sam dvije kćerke. Mislite li da bih mogao preživjeti njihovo djetinjstvo bez odlazaka u Cheesecake Factory?”, upitao je Obama.

Dodao je da je godinama s porodicom posjećivao taj i druge popularne američke restorane.

Ali onda je prešao na ozbiljniju poruku.

“Mobilisali su cijelu vladu da odgovori na tu šalu. Ne na inflaciju, nego na tu šalu”, poručio je Obama.

Prema njegovim riječima, administracija nije ponudila odgovor na njegove kritike zbog visokih cijena, carina i navodne korupcije, ali je našla vremena da brani izgled Bijele kuće.

“To nisu ozbiljni ljudi”, ocijenio je Obama.

Kako je počelo prepucavanje?

Sukob je počeo tokom Obaminog nastupa u Ohaju kada je kritikovao Trampovu zaokupljenost preuređenjem Bijele kuće.

Bivši predsjednik tada je nabrojao nekoliko promjena koje je Tramp pokrenuo, uključujući izgradnju velike plesne dvorane, preuređenje ružičnjaka i postavljanje zlatnih ukrasa u Ovalnom kabinetu.

“Ne znam jeste li primijetili, ali izgleda da je veoma fokusiran na renoviranje kuće. Trebalo bi da ima emisiju na HGTV-u”, našalio se Obama, aludirajući na američku televiziju poznatu po emisijama o uređenju domova.

Zatim je uslijedila opaska o Sadamu Huseinu i restoranu Cheesecake Factory, koja se brzo proširila društvenim mrežama.

Poređenje nije bilo slučajno. Nekadašnji irački vođa bio je poznat po raskošnim palatama, dok američki lanac restorana Cheesecake Factory ima prepoznatljiv, bogato ukrašen enterijer.

Obama je time ismijao Trampovu ljubav prema zlatnim detaljima, ali i sugerisao da se predsjednik više bavi izgledom svog radnog prostora nego svakodnevnim problemima Amerikanaca.

Tramp uzvratio: Obama ne razumije šta znači održavati Bijelu kuću

Tramp nije ostao dužan.

Na skupu u Misisipiju, u ponedjeljak, 26. oktobra, branio je renoviranje Bijele kuće, tvrdeći da je zgradu zatekao u veoma lošem stanju.

“Bijela kuća predstavlja našu zemlju i mora biti besprijekorna”, poručio je Tramp.

Zatim se direktno osvrnuo na Obamu.

“Pokušao bih to objasniti nekome poput Obame, ali on to ne bi razumio”, rekao je američki predsjednik.

Tramp je tvrdio da je Bijela kuća imala oštećene stubove, ispucale površine i druge probleme koje je trebalo popraviti.

Zanimljivo je da je stao i u odbranu restorana koji je Obama pomenuo.

Cheesecake Factory nazvao je veoma uspješnom kompanijom, sugerišući da njegov prethodnik ne cijeni poslovni uspjeh.

Tramp je rekao i da ga renoviranje opušta, odbacujući kritike da na te poslove troši previše vremena.

U srijedu je, tokom novog nastupa u Ohaju, ponovio da je popravke finansirao sam i da Bijela kuća sada izgleda ljepše i bolje nego ranije.

Za Obamu je rekao da ne razumije važnost čistoće, održavanja i popravljanja oštećenih dijelova predsjedničke rezidencije.

U prepucavanje uvučen i ministar finansija

Cijela priča dobila je dodatnu dimenziju kada se u raspravu uključio američki ministar finansija Skot Besent.

On je posjetio restoran Cheesecake Factory i pohvalio ga, što je Obama iskoristio kao još jedan argument za ismijavanje administracije.

“Čak su pozvali ministra finansija. Čovjeka koji je zadužen za ekonomiju, koji bi trebalo da razmišlja kako da vam život učini pristupačnijim i kako da smanji inflaciju i kamatne stope”, rekao je Obama.

Prema njegovim riječima, umjesto toga, od ministra je traženo da se obrati novinarima ispred restorana.

Obama je potom nastavio da ismijava Trampovo interesovanje za dekoraciju.

“Predsjednik Sjedinjenih Država provodi vrijeme lijepeći zlatne medaljone na kamin u Ovalnom kabinetu. Bukvalno se bavi ručnim radovima dok mi vodimo rat i pokušavamo da se izborimo s cijenama koje su izmakle kontroli”, rekao je.

Iza šale krije se ozbiljna politička borba

Iako je priča o restoranu postala jedna od neobičnijih tema američke predizborne kampanje, iza nje se nalazi mnogo ozbiljniji sukob.

Obama pokušava da predstavi Trampa kao predsjednika koji je zaokupljen luksuzom, vlastitim imidžom i izgledom Bijele kuće, dok se građani suočavaju s visokim troškovima života i posljedicama rata s Iranom.

Tramp, s druge strane, renoviranje predstavlja kao dokaz da brine o američkim institucijama i nacionalnom ugledu.

Prema istraživanju Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa, objavljenom ovog mjeseca, 59 odsto ispitanika smatra da Tramp previše vremena posvećuje projektima uređenja, dok 27 odsto ocjenjuje da im posvećuje odgovarajuću pažnju.

Upravo zato je Obamina šala dobila političku težinu koja daleko prevazilazi pitanje izgleda Ovalnog kabineta.

Obama i Tramp na suprotnim stranama pred izbore

Novo prepucavanje dogodilo se svega nekoliko dana prije američkih izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar.

Obama je u Džordžiji podržao demokratskog senatora Džona Osofa i kandidatkinju za guvernera Kišu Lens Botoms, dok je Tramp istovremeno nastupao u Ohaju, pružajući podršku republikanskim kandidatima.

Kako prenosi AP, oba političara pokušavaju da mobilišu birače u završnici kampanje, u kojoj su rast cijena, rat s Iranom i odnos prema Trampovoj administraciji među važnim pitanjima.

Obama je u Džordžiji poručio da Amerikancima nisu potrebni političari koji se bave predstavom i međusobnim vrijeđanjem, već ljudi sposobni da rješavaju konkretne probleme.

“Rijaliti televiziju treba da ostavimo televiziji Bravo. Ne treba nam u Bijeloj kući”, poručio je bivši predsjednik.

Američke kompanije nude roditeljima genetsko testiranje embriona koje, osim rizika od nasljednih bolesti, procjenjuje i buduću visinu, boju očiju, pa čak i inteligenciju djeteta.

Dok marketing obećava mogućnost izbora „najbolje bebe“, naučnici upozoravaju da su predviđanja ograničena, a bioetičari otvaraju pitanje da li se pod plaštom lične slobode vraća ideja eugenike.

Od izbora pola do rangiranja inteligencije

Na sjeveru Kipra klinike za vantjelesnu oplodnju otvoreno nude izbor pola djeteta. U Sjedinjenim Američkim Državama pojedine kompanije otišle su korak dalje: roditeljima nude rangiranje embriona prema procijenjenoj visini, riziku od određenih bolesti, boji očiju i kose, pa čak i rezultatima na testovima inteligencije, prenosi N1.

Njujorška kompanija Nucleus Genomics privukla je pažnju kampanjom „Have your best baby“, odnosno „Imajte svoju najbolju bebu“, koju je pokrenula krajem 2025. godine. Reklamama u metrou i okolini klinika za vantjelesnu oplodnju promovisala je mogućnost genetskog odabira embriona, uz poruke o nasljednosti visine i inteligencije.

Prema podacima navedenim u izvještajima o ovoj industriji, Nucleus za 9.999 dolara nudi analizu do 20 embriona. Usluga obuhvata testiranje na brojne nasljedne bolesti, ali i procjene pojedinih fizičkih i kognitivnih osobina.

Slične usluge nude i druge kompanije, uključujući Orchid, Genomic Prediction i Herasight. Međutim, mogućnost procjene određene osobine nije isto što i pouzdana prognoza kakvo će dijete biti.

Šta genetski testovi zaista mogu da predvide?

Kompanije koriste takozvane poligenske skorove, odnosno procjene zasnovane na hiljadama genetskih varijanti koje su u istraživanjima statistički povezane sa određenom osobinom.

Problem nastaje kada se rezultati takvih studija predstavljaju kao precizno predviđanje budućnosti pojedinačnog djeteta.

Kada kompanija navede da je visina 80 odsto genetski uslovljena, to ne znači da njen test sa 80 odsto tačnosti može da predvidi koliko će dijete biti visoko. Taj procenat opisuje koliko se razlika u visini unutar određene populacije može statistički povezati sa genetskim razlikama.

Prema istraživanju objavljenom 2019. godine u časopisu Cell, izbor između deset embriona mogao bi u prosjeku da donese razliku od oko 2,5 centimetra u visini ili oko 2,5 IQ boda u odnosu na nasumičan izbor. Istraživači su, međutim, naglasili široke granice neizvjesnosti.

Ni procjene rizika od bolesti nisu jednostavne. Relativno smanjenje rizika koje se ističe u reklamama može u apsolutnim brojevima značiti mnogo manju promjenu vjerovatnoće da će se bolest zaista pojaviti.

Dodatni problem je što su genetski skorovi znatno precizniji za ljude evropskog porijekla, jer je veliki dio istraživanja na kojima se zasnivaju sproveden upravo na toj populaciji, prenosi N1.

Izbor pola nije isto što i izbor inteligencije

Genetsko utvrđivanje pola embriona tehnički je mnogo jednostavnije od procjene složenih osobina poput visine ili inteligencije. Polni hromozomi mogu se relativno pouzdano očitati, dok na inteligenciju i fizički razvoj utiču brojni geni, životni uslovi, ishrana, obrazovanje i drugi faktori.

Zato se ne može govoriti o istoj vrsti predviđanja.

Prema dostupnim podacima, klinike na sjeveru Kipra nude izbor pola, ali nema potvrde da tamošnje klinike nude i izbor inteligencije ili visine na način na koji to reklamiraju pojedine američke kompanije.

Na sjeveru ostrva postoji zaseban regulatorni sistem, dok je u Republici Kipar izbor pola iz nemedicinskih razloga zabranjen. Izuzetak je moguć kada se postupkom sprečava teška nasljedna bolest vezana za pol, uz propisano odobrenje.

Šta je dozvoljeno u BiH?

U Bosni i Hercegovini izbor pola djeteta iz nemedicinskih razloga nije dozvoljen.

Zakon Federacije BiH o liječenju neplodnosti biomedicinski pomognutom oplodnjom zabranjuje izbor pola, osim kada je to potrebno radi sprečavanja teške nasljedne bolesti vezane za pol i uz saglasnost nadležne komisije.

Zakon Republike Srpske iz 2020. godine takođe zabranjuje izbor pola, a propisuje i zabranu unošenja promjena u genom embriona.

Genetska dijagnostika embriona dozvoljena je u medicinske svrhe, kada postoji opasnost od prenošenja nasljedne bolesti. Poligensko rangiranje embriona prema visini ili inteligenciji nije dozvoljena zamjena za medicinsku dijagnostiku, jer se genetsko testiranje može koristiti samo u zakonom propisane svrhe.

Za parove koji prolaze kroz vantjelesnu oplodnju u BiH, finansijska dostupnost postupka i dalje je mnogo neposredniji problem. Prema ranijim izvještajima, jedan pokušaj u privatnoj klinici može koštati od 8.000 do 12.000 KM, dok javni fondovi pokrivaju samo dio troškova.

Kada „najbolja beba“ postane pitanje eugenike

Izraz eugenika skovao je britanski prirodnjak Frensis Galton 1883. godine. Ideja je bila da se ljudska populacija „poboljša“ kontrolom razmnožavanja, podsticanjem onih koji se smatraju poželjnijima da imaju više djece i ograničavanjem reprodukcije drugih.

Tokom prve polovine 20. vijeka eugeničke ideje pretvorene su u državne politike. U brojnim zemljama ljudi su prisilno sterilisani, a nacistička Njemačka ih je koristila kao dio rasističkog i genocidnog sistema.

Poslije Drugog svjetskog rata eugenika je široko odbačena, ali se rasprava o njoj vratila u novom obliku. Dio filozofa govori o „liberalnoj eugenici“, u kojoj izbor ne nameće država, nego roditelji koji žele da odaberu osobine svog budućeg djeteta.

Norveški pisac i profesor Jan Grue upozorava da se takav pristup uklapa u društvo koje sve češće i djecu posmatra kao projekte koje treba optimizovati.

Zagovornici odgovaraju da roditelji već imaju mogućnost da izbjegnu prenošenje teških nasljednih bolesti i da bi proširenje izbora moglo predstavljati oblik lične slobode. Kritičari, međutim, upozoravaju da se granica između sprečavanja bolesti i odabira poželjnih osobina može lako zamagliti.

Naučna zajednica upozorava na ograničenja

Evropsko društvo za humanu genetiku ocijenilo je poligensko rangiranje embriona kao nedokazanu i neetičnu praksu, dok Evropsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju smatra da je njegova klinička korist mala ili nepostojeća.

Američko udruženje za reproduktivnu medicinu takođe je upozorilo da tehnologija nije dovoljno dokazana da bi se nudila kao standardna klinička usluga. U Velikoj Britaniji takvo testiranje embriona nije dozvoljeno.

U septembru 2026. godine američko samoregulatorno tijelo za oglašavanje preporučilo je kompaniji Nucleus da izmijeni ili povuče niz reklamnih tvrdnji, uključujući obećanja da može pronaći embrion koji će postati „najviši“ ili „najpametniji“. Kompanija je najavila žalbu.

Sljedeća granica moglo bi da bude uređivanje gena embriona. Takvi zahvati, koji bi promjene mogli prenijeti i na naredne generacije, zabranjeni su ili strogo ograničeni u velikom dijelu svijeta.

Bolja društva ili savršena djeca?

Najveće pitanje nije samo koliko genetski test može da predvidi, nego i šta se dešava kada se procjene pretvore u tržišno obećanje da roditelji mogu izabrati „bolje“ dijete.

Ako se inteligencija, visina i odsustvo bolesti predstave kao mjerila poželjnosti, upozoravaju kritičari, takav pristup može dodatno marginalizovati osobe sa invaliditetom i hroničnim bolestima. Većina životnih ishoda ne zavisi samo od gena, nego i od okruženja, podrške, obrazovanja i društvenih mogućnosti.

Tehnologija može pomoći u prepoznavanju nekih nasljednih bolesti, ali ne može garantovati savršeno zdravlje, visoku inteligenciju ili unaprijed određeni životni uspjeh.

Upravo zato rasprava o „najboljoj bebi“ prevazilazi laboratorije i cijene genetskih testova. Ona otvara pitanje da li će medicina prvenstveno služiti tome da se spriječe teške bolesti ili će tržište pokušati da roditeljima proda ideal djeteta koji nijedna nauka ne može pouzdano da obeća.

N1