Connect with us

Politika

POMOĆ STANACA DOBRODOŠLA, ali BiH mora sama da raščisti put ka EU

Približava se i mart, u kome bi predstavnici BiH trebalo da prezentuju Evropskoj komisiji da li su i koliko napredovali na putu ka Evropskoj uniji (EU), a na osnovu toga Savjet Evrope odlučivaće o otvaranju pristupnih pregovora.

Ključ uspjeha skriven je u nekoliko preostalih zakona/prioriteta koje BiH mora da usvoji/ispuni ukoliko želi da se njeno ime nađe blizu ciljne evropske ravnine, a za takvo nešto, kako za “Nezavisne novine” poručuju poznavaoci društveno-političkih prilika, mora da se potrudi sama, bez obzira na to što iz Evrope stiže sve više poruka podrške njenom članstvu.

Posljednja u nizu država koja je izašla sa stavom da je zapadni Balkan potrebniji Evropskoj uniji nego obrnuto, jeste Mađarska, čiji je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, kazao da će oni iskoristiti predsjedavanje Uniji, a koje, podsjećamo, počinje od 1. jula 2024. godine, da ubrzaju proces proširenja EU.

“Želimo da vrijeme predsjedavanja EU iskoristimo da veliki broj zemalja zapadnog Balkana otvori što više poglavlja u procesu pregovaranja”, kazao je Sijarto.

Slične stavove već odavno zastupaju i Hrvatska i Slovenija, čiji su ministri spoljnih poslova više puta tokom prethodne godine ponovili da smatraju kako je BiH mjesto u evropskoj porodici i da su spremni pružiti svu stručnu i tehničku podršku na tom putu, usput pohvaljujući napredak koji je BiH istovremeno načinila.

Branko Nešković, diplomata i publicista, ističe da ga ne iznenađuje poruka Petera Sijarta, te da su iste poruke i ranijih godina stizale iz Brisela.

Ipak, prvo što Nešković izdvaja u ovoj priči jeste da se ovi prostori, uključujući i BiH, nalaze unutar tranzicije i šire geopolitičke prekompozicije evropskog kontinenta, a da sa druge strane Evropljani još uvijek tragaju za modalitetima efikasnijeg funkcionisanja Evropske unije i njenog racionalnijeg proširenja.

Pored toga, mišljenja je da bi fokus na BiH i zapadni Balkan mogao biti nešto manji u narednim mjesecima, iz prostog razloga što se u junu očekuju izbori za Savjet Evrope.

“To bi vjerovatno moglo da znači i novi odnos političkih snaga u Strazburu i imenovanje novi lidera EU (predsjednika Savjeta Evrope i Evropske komisije, kao i novih komesara Unije po resorima)”, pojašnjava Nešković.

U takvim okolnostima, ističe, teško je očekivati neku bitniju posvećenost Evropljana regionu zapadnog Balkana, posebno jer se u “javnosti stiče utisak da je političarima na ovim prostorima više stalo do iznalaženja načina što dužeg ostanka na vlasti nego modusa bržeg integrisanja regiona unutar Evropske unije”.

Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva, smatra da bi za BiH primarni fokus trebalo da bude komunikacija sa Oliverom Varheljijem, komesarom za susjedstvo i proširenje EU, u smislu interpretacije napretka i ispunjenja traženih uslova, jer je, kako tvrdi, dosad bilo upitno šta je zaista napredak.

“Onda bi se trebalo pokušati da se kroz takvu interpretaciju i argumentaciju ide ka Vijeću Evrope, a sve sa zaključkom Evropske komisije da je BiH ispunila dovoljno uslova na EU putu. Naš prvi korak bi, prije svega, trebalo da bude da učinimo nešto na zakonodavnom planu u smislu usvajanja zakona, da bi se moglo reći da sa naše strane zaista postoji volja i želja da se nastavi kontinuirani rad na procesu reformi. Onda sa druge strane treba raditi, pritiskati ili lobirati Evropsku komisiju i Varheljija, da se to tako interpretira i prezentira Vijeću Evrope”, kaže Huskić.

Komentarišući poruke iz zvanične Budimpešte, Huskić je uvjeren da će Mađarska i dalje vršiti pritisak unutar Savjeta Evrope da se Bosni i Hercegovini da jednaka šansa kao što je to bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom.

“Ukoliko se stvori neka vrsta sinergije, Sijarto sa jedne i Varhelji sa druge strane, pa i povoljna klima u Vijeću, koja podrazumijeva da neće biti država koje će se oštro protiviti priči o proširenju, ko zna šta bi se moglo interpretirati kao ispunjenje uslova i uspjeh, jer nigdje ne stoji ništa konkretno. Tako da je sa jedne strane to moguće”, kazao je Huskić.

Related Topics:

Politika

BODIROGA “Foča–Šćepan Polje je SNSD-ov mit – KREDITI STVARNI – PUT IZMIŠLJEN”

Sva obećanja SNSD-ove vlasti koja se tiču izgradnje puta Foča-Šćepan Polje bila lažna, izjavi je šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

Bodiroga je detaljno objasnio o čemu govori i podsjetio na sva obećanja koja nisu ispunjena.

– 2013. godine Nedeljko Čubrilović, koji je i tada bio ministar saobraćaja i veza, rekao da je obezbijeđeno 2,5 miliona evra od IPA fondova za projektnu dokumentaciju. 2015. godine život su izgubile tri mlade osobe u saobraćajnoj nesreći na ovom putnom pravcu – navodi Bodiroga.

On kaže da je tokom 2016. godine bila aktuelna izrada glavnog projekta za ovaj putni pravac.

– 2017. godine kreće izgradnja puta Foča – Šćepan Polje po savremenim standardima, a navedene je cijena oko 70 miliona evra. 2018. godine ministar Neđo Trninić izjavljuje da je gotova projektna dokumentacija i da će cijena radova biti oko 88 miliona evra. 2019. godine Neđo Trninić izjavljuje da je Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijedila 75 miliona evra za izgradnju puta Foča – Šćepan Polje – podsjeća šef Kluba poslanika SDS.

Bodiroga dodaje da su 2020. godine u izbornoj kampanji zvaničnici Vlade Republike Srpske izjavili da kreće izgradnja ovog putnog pravca.

– 2021. godine Milorad Dodik izjavljuje da ovaj putni pravac nije na listi prioriteta, a 2022. godine u izbornoj kampanji Dodik svečano otvara početak izgradnje puta Foča – Šćepan Polje. Tad obećava da će u idućem periodu biti uređeno prvih 11 kilometara do fantomskog mosta koji treba da ide preko rijeke Drine. Naravno, nažalost, od toga nije ništa bilo – navodi on.

godine je direktor “Puteva RS”, Milan Dakić, izjavio da su aplicirali za zaduženje prema Svjetskoj banci od 75 miliona evra i da imaju urađen projekat i studiju izvodljivosti.
– Iste godine ministar Nedeljko Čubrilović sa predstavnicima Svjetske banke izražava opredjeljenje za nastavak i finalizaciju projekta izgradnje magistralnog puta Foča- Šćepan Polje. 2024. godine Radovan Višković potpisuje memorandum sa Kinom za kreditno zaduženje od 100 miliona evra kod kineske banke za izgradnju ovog puta – kaže Bodiroga.

Dodaje da se ove godine pominje zaduženje kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj od 81 miliona evra za ovaj projekat.

– Molim vlast da demantuje ove moje navode, a građane pitam dokle ćemo i hoćemo li da trpimo ova poniženja – poručio je Bodiroga.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ O SNSD-u “Ko jednom proda vjeru za večeru, PRODAĆE OPET”

Obmane i licemjerstvo i danas na dnevnom redu. Ko jednom proda vjeru za večeru, prodaće opet.

Ovo je na društvenim mrežama objavio član Glavnog odbora SDS i načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović, komentarišući glasanje o zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH od strane delegata SNSD u Domu naroda BiH.
– Glasati za zakon o VSTS u Domu naroda BiH, a prethodno formirati VSTS Republike Srpske, to može samo SNSD – istakao je Božović.

Maske će uskoro pasti, dodao je on, i svaka zvjerka će pokazati svoj trag.

– To može tako kod ovih što vide Zorana Milanovića kao velikog “Srbina”. Od nekih njihovih članova zaista jeste veći. Mislim da se danas pojedinci mogu slobodno odazivati na naziv “magarac” – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL DECENIJE! 40 MILIONA BAČENO U PRAZNO – Garaža na UKC-u zjapi nedovršena, a odgovorni peru ruke!

Više od pet godina, preko 40 miliona maraka, čak četiri probijena roka, a garaža na UKC-u i dalje – NE RADI. Umjesto rješenja za parking haos, građani i pacijenti su dobili nedovršen betonski spomenik nesposobnosti i bahatosti vlasti.

Investitor je digao ruke, rokovi su pogaženi, cijena narasla, a glavni posao ministra Alena Šeranića ovih dana je – prebacivanje odgovornosti. Umjesto konkretnih odgovora, ministar “očekuje rješenje”, UKC “nema veze”, izvođaču blokirani računi, a objekat zjapi prazan. Sve izgleda kao šema čiji je cilj bio sve osim izgradnje funkcionalne garaže.

– Klinički centar je potpisnik, mi čekamo rješenje – poručuje Šeranić, perući ruke pred kamerama.

Dok se odgovorni igraju gluvih telefona, pacijenti i zaposleni i dalje nemaju gdje da se parkiraju. Novinar Dejan Tovilović otkriva da su u opticaju i sulude ideje poput prodaje nedovršenog objekta kako bi se “obeštetili” izvođači, dok bi UKC “uložio u neku svoju kliniku”. A sve to jer niko nije poštovao rokove ni osnovna pravila poslovanja.

– Da je urađena bankovna garancija za dobro izvršenje posla, ovo se ne bi desilo. Projektom je rukovodio onaj ko plaća – Ministarstvo i Vlada! – jasan je bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.

Dok se Vlada ponosno slika na otvaranjima kružnih tokova i pumpi, ogromni državni projekti propadaju, a odgovorni ćute. Ili još gore – prebacuju krivicu kao djeca u vrtiću.

U međuvremenu, ogoljena je sva trulež sistema: milionski projekti bez nadzora, bez garancija, bez plana B. A najveći ceh opet plaćaju građani.

Nastavi čitati

Aktuelno