Connect with us

Svijet

Hanter Bajden će SVJEDOČITI na pretresu o OPOZIVU PREDSJEDNIKA SAD

Sin američkog predsjednika Hanter Bajden svjedočiće 28. februara na pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, poslije višemjesečne nesaglasnosti da se odazove pozivima tog tijela u kome većinu ima Republikanska stranka.

Pretres se održava u okviru istrage o opozivu američkog predsjednika Džozefa Bajdena koja se odvija u donjem domu američkog Kongresa, prenosi Glas Amerike.

Njegovo izlaganje uslijediće poslije nekoliko intervjua članova porodice i njihovih saradnika.

“Iščekujemo svjedočenje Hantera Bajdena”, rekli su Džejms Komer, predsjedavajući Nadzornom odboru i kongresmen Džim Džordan.

Republikanci su tokom nedjelje u Predstavničkom domu namjeravali da podnesu Rezoluciju o nepoštovanju Kongresa protiv sina predsjednika Bajdena, ali su u utorak obustavili inicijativu kako bi se obezbijedilo dodatno vrijeme sporazuma o njegovom učešću na pretresu.

Bajden mlađi je sredinom januara neočekivano prisustvovao pretresu na kom su republikanski kongresmeni tražili glasanje po optužbama za nepoštovanje Kongresa protiv njega, jer nije svjedočio u istrazi o opozivu čija je meta njegov otac Džozef Bajden.

U decembru 2023. predstavnički dom formalno je odobrio vođenje istrage o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država.

Proces opoziva može da dovede do oštre kazne za jednog predsjednika – da bude smijenjen s položaja ukoliko bude osuđen u Senatu.

Međutim, skoro je sigurno da inicijativa neće dovesti do smjene Bajdena. Čak i ako Predstavnički dom smjeni predsjednika, Senat bi morao da ga osudi sa dvije trećine glasova, što je gotovo nemoguće u gornjem domu Kongresa gdje demokrate imaju većinu od 51 prema 49 glasova, navodi Glas Amerike.

Istraga o opozivu usredređena je na to da li je Bajden imao koristi od poslovanja svog sina Hantera Bajdena u stranim zemljama.

Republikanci u Predstavničkom domu tvrde da su Bajden i njegova porodica nepropisno profitirali od odluka u kojima je stariji Bajden učestvovao dok je bio potpredsjednik od 2009. do 2017. godine.

Njihova istraga sada je usredsređena na poslove Hantera Bajdena u Ukrajini i Kini u tom periodu.

Bijela kuća odbacuje istragu, navodeći da je politički motivisana i da se ne zasniva na činjenicama.

Protiv sina američkog predsjednika u toku je sudski proces po optužbama za utaju poreza, proisteklih iz istrage njegovog poslovanja.

Optužen je da je izbjegao plaćanje 1,4 miliona dolara poreza u periodu od 2016. do 2019, nakon što je potrošio milione dolara na drogu, poslovnu pratnju, egzotične automobile i drugu luksuznu robu.

Ako bude osuđen, mogao bi da provede do 17 godina u zatvoru.

On se takođe izjasnio da nije kriv u odvojenom federalnom slučaju u Delaveru, gdje je optužen da je lagao u vezi sa upotrebom droge u vrijeme kada je kupio pištolj.

Ta optužba povlači deset godina zatvorske kazne ako bude proglašen krivim.

Oba slučaja pokrenuo je federalni tužilac Dejvid Vajs, koji istražuje Hantera Bajdena od 2019. godine.

Federalni sudija je u ljeto 2023. godine odbacio prijedlog o nagodbi kojom bi se izbjeglo suđenje.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno