Connect with us

Svijet

Hanter Bajden će SVJEDOČITI na pretresu o OPOZIVU PREDSJEDNIKA SAD

Sin američkog predsjednika Hanter Bajden svjedočiće 28. februara na pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, poslije višemjesečne nesaglasnosti da se odazove pozivima tog tijela u kome većinu ima Republikanska stranka.

Pretres se održava u okviru istrage o opozivu američkog predsjednika Džozefa Bajdena koja se odvija u donjem domu američkog Kongresa, prenosi Glas Amerike.

Njegovo izlaganje uslijediće poslije nekoliko intervjua članova porodice i njihovih saradnika.

“Iščekujemo svjedočenje Hantera Bajdena”, rekli su Džejms Komer, predsjedavajući Nadzornom odboru i kongresmen Džim Džordan.

Republikanci su tokom nedjelje u Predstavničkom domu namjeravali da podnesu Rezoluciju o nepoštovanju Kongresa protiv sina predsjednika Bajdena, ali su u utorak obustavili inicijativu kako bi se obezbijedilo dodatno vrijeme sporazuma o njegovom učešću na pretresu.

Bajden mlađi je sredinom januara neočekivano prisustvovao pretresu na kom su republikanski kongresmeni tražili glasanje po optužbama za nepoštovanje Kongresa protiv njega, jer nije svjedočio u istrazi o opozivu čija je meta njegov otac Džozef Bajden.

U decembru 2023. predstavnički dom formalno je odobrio vođenje istrage o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država.

Proces opoziva može da dovede do oštre kazne za jednog predsjednika – da bude smijenjen s položaja ukoliko bude osuđen u Senatu.

Međutim, skoro je sigurno da inicijativa neće dovesti do smjene Bajdena. Čak i ako Predstavnički dom smjeni predsjednika, Senat bi morao da ga osudi sa dvije trećine glasova, što je gotovo nemoguće u gornjem domu Kongresa gdje demokrate imaju većinu od 51 prema 49 glasova, navodi Glas Amerike.

Istraga o opozivu usredređena je na to da li je Bajden imao koristi od poslovanja svog sina Hantera Bajdena u stranim zemljama.

Republikanci u Predstavničkom domu tvrde da su Bajden i njegova porodica nepropisno profitirali od odluka u kojima je stariji Bajden učestvovao dok je bio potpredsjednik od 2009. do 2017. godine.

Njihova istraga sada je usredsređena na poslove Hantera Bajdena u Ukrajini i Kini u tom periodu.

Bijela kuća odbacuje istragu, navodeći da je politički motivisana i da se ne zasniva na činjenicama.

Protiv sina američkog predsjednika u toku je sudski proces po optužbama za utaju poreza, proisteklih iz istrage njegovog poslovanja.

Optužen je da je izbjegao plaćanje 1,4 miliona dolara poreza u periodu od 2016. do 2019, nakon što je potrošio milione dolara na drogu, poslovnu pratnju, egzotične automobile i drugu luksuznu robu.

Ako bude osuđen, mogao bi da provede do 17 godina u zatvoru.

On se takođe izjasnio da nije kriv u odvojenom federalnom slučaju u Delaveru, gdje je optužen da je lagao u vezi sa upotrebom droge u vrijeme kada je kupio pištolj.

Ta optužba povlači deset godina zatvorske kazne ako bude proglašen krivim.

Oba slučaja pokrenuo je federalni tužilac Dejvid Vajs, koji istražuje Hantera Bajdena od 2019. godine.

Federalni sudija je u ljeto 2023. godine odbacio prijedlog o nagodbi kojom bi se izbjeglo suđenje.

Related Topics:

Svijet

RASTE BROJ ŽRTAVA: Više od 2.000 mrtvih u klizištima, do sada pronađeno svega šest tijela

Vlada Papua Nove Gvineje saopštila je danas da se strahuje da je u nedavnim klizištima u unutrašnjosti zemlje poginulo više od dvije hiljade ljudi.

Selo koje je zatrpano blatom broji više od 4.000 stanovnika i nalazi se u zabačenom području u unutrašnjosti te siromašne ostrvske zemlje sjeverno od Australije, čineći potragu i spasavanje komplikovanim i opasnim.

Broj mrtvih koji je saopšten gotovo je trostruko veći od procjene UN da je poginulo 670 ljudi. Do sada su pronađeni ostaci samo šest osoba.

U pismu rezidentnom koordinatoru Ujedinjenih nacija u nedjelju, u koje je Asošiejted pres imao uvid, vršilac dužnosti direktora Nacionalnog centra za katastrofe Papue Nove Gvineje Luseta Laso Mana rekao je da je klizište “zatrpalo više od 2.000 ljudi” i izazvalo “velika razaranja” u selu Jambali u centralnoj provinciji Enga.

Procjene o žrtvama uveliko su varirale od kada se katastrofa dogodila, a nije odmah jasno kako su zvaničnici stigli do tog broja stradalih.

Vlada Papue Nove Gvineje danas je zvanično zatražila veću međunarodnu pomoć.

Preživjeli su oklijevali da dozvole upotrebu teške mašinerije jer ne žele da se oštete tijela njihovih rođaka, rekao je šef misije agencije UN za migracije u Papui Novoj Gvineji Serhan Aktoprak.

Konvoji sa humanitarnom pomoći mogu da putuju samo po danu zbog bezbjednosnih rizika, a sa dvosatnom vožnjom u oba smjera, njihovo vrijeme na licu mjesta je ozbiljno ograničeno, rekao je Aktoprak.

Dugogodišnji plemenski rat u provinciji Enga nije popustio uprkos katastrofi, što znači da vojnici moraju da obezbijede konvoje pomoći koji su krenuli ka Jambaliju.

Nastavi čitati

Svijet

EU razmatra ukidanje zabrane udara UKRAJINE NA RUSIJU

Ministri odbrane zemalja Evropske unije (EU) sastaće se u Briselu da razgovaraju o mogućnosti ukidanja zabrane udara ukrajinskih oružanih snaga (AFU) na teritoriju Rusije zapadnim oružjem, najavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj po dolasku na sastanak šefova Ministarstva odbrane.

Na sastanku će učestvovati i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Borelj je napomenuo da su neke zemlje već počele da donose odluke o ukidanju ograničenja na upotrebu zapadnog naoružanja od strane Ukrajine na ruskoj teritoriji.

“Postoji pitanje ukidanja ograničenja za upotrebu oružja protiv ciljeva unutar ruske teritorije, koje će danas postaviti generalni sekretar NATO-a Stoltenberg. Razgovaraćemo o ovom važnom pitanju”, rekao je Borelj za RIA Novosti.

Naznačio je da će zemlje članice asocijacije razgovarati o riziku od eskalacije, ali je istovremeno naglasio potrebu da se uspostavi ravnoteža između ovog rizika i potrebe da se Ukrajina odbrani.

“Da li da dozvolimo da se naše oružje koristi dalje, na ruskoj teritoriji? Pa, neke države članice su počele da odlučuju o ukidanju ovog ograničenja. To je još jedna važna stvar za raspravu danas”, rekao je Borelj prije sastanka, a objavljeno je na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.

Borelj smatra da bi takva upotreba oružja iz zapadnih zemalja, prema ratnom pravu, bila prihvatljiva, iako bi stvorila rizik od eskalacije sukoba.

Ministri odbrane Unije sastaju se, između ostalog, da bi pokušali da prevaziđu mađarsko blokiranje paketa pomoći Ukrajini vrednog 6,5 milijardi evra, navodi AP, prenosi RTS.

Nastavi čitati

Svijet

NAKON IRSKE, ŠPANIJE I NORVEŠKE još četiri evropske zemlje će priznati Palestinu

Očekuje se da Belgija, Luksemburg, Portugalija i Slovenija uskoro priznaju nezavisnost palestinske države, izjavio je palestinski ambasador u Rusiji Abdel Hafiz Nofal.

“Očekujemo da Slovenija donese odluku u narednih nekoliko dana, a očekujemo da svoju odluku uskori saopšti i Luksemburg. Čekamo Belgiju i Portugaliju”, rekao je Nofal za TASS.

On je naveo da su Evropljani počeli da shvataju da “nešto nije u redu”.

“Zašto Izrael radi upravo istu stvar kao što je to bio slučaj nakon Drugog svjetskog rata, Holokausta i svega toga? Zašto oni to rade? To je pitanje koje Evropa sebi sada postavlja”, istakao je Nofal.

Nofal je naglasio da su čak i američki studenti “počeli da osuđuju Izrael”.

“Postoji veliki problem, čak i unutar Izraela, jer, znate, već je osmi mjesec rata i niko ne može da zaustavi Izrael. Kako je to moguće? Postoji više od 500.000 Izraelaca sa dvojnim državljanstvom. Oni su već napustili tu zemlju, jer nisu navikli na takav rat”, napomenuo je Nofal.

Irska, Španija i Norveška saopštile su ranije svoje odluke da priznaju nezavisnost palestinske države, koju su već priznale 143 od ukupno 193 članice UN, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno