Connect with us

Društvo

Proizvode iz BiH nema ko da vozi u Rusiju

Zbog velike udaljenosti i ekonomske neopravdanosti veliki broj prevoznika iz Bosne i Hercegovine ne želi da vozi u Rusiju, te je tako smanjen plasman naših proizvoda u ovu zemlju.

Iako su proizvođači imali sreću što je Evropska unija uvela embargo na izvoz robe u Rusiju, to nije doprinijelo da se poveća izvoz iz BiH u najveću zemlju svijeta.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, potvrdio je za “Nezavisne” da je uvijek bio problem izvoz proizvoda u Rusiju.

“U tim vodama je i moja firma posljednjih sedam-osam godina bila u sezoni berbe voće. Konkretno, Rusija je ogroman problem, i da bi se otišlo tamo, u najboljem slučaju je potrebno 20 dana. Cijene su skočile, tako da nema ekonomske opravdanosti da iko od prevoznika ide. Ono što ja znam je da ima jedan ili nema nijedan prevoznik koji se trenutno odlučuje da prevozi proizvode u Rusiju”, istakao je Grbić.

Prema njegovim riječima, problem je što se u Rusiju ide i bez povratne ture, što stvara dodatni trošak prevoznicima.

“Ove sankcije i stanje u Ukrajini su uticali na to da su mnogo duže rute za Rusiju. Jedan dio Ukrajine se mora izbjegavati, i to je katastrofa. Sad da mi ponude ne znam ni ja koje pare, ne bih se odlučio da izvozim u Rusiju”, kazao je Grbić.

Neki od proizvođača koji ispaštaju zbog ovakvog stanja su i domaći voćari, pa je tako Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, rekao za “Nezavisne” da domaće jabuke ostaju u hladnjačama zbog nemogućnosti transporta.

“Berba bi trebalo da bude krajem mjeseca pa ćemo vidjeti kakva je situacija što se tiče jabuka. Ono što je problem jeste što je do Rusije veliki put, te se malo prevoznika odlučuje da ide tamo. Naše jabuke i drugo voće bi se mogli u većim količinama plasirati u Rusiju, ali nema ko da ih odveze”, naglasio je Dojčinović.

Istakao je da jedna tura do Rusije traje najmanje 20 dana, i to po 10 dana u oba smjera.

“Mi, koliko budemo mogli, isporučićemo, ali ni to ne zavisi od nas, već od toga koliko ćemo proizvoda moći plasirati”, kazao je Dojčinović.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u toku prvih osam mjeseci ove godine u Rusiju je izvezeno 4.065.660 kilograma proizvoda ukupne vrijednosti 33.437.154 KM.

“Najviše je izvezeno farmaceutskih proizvoda u iznosu od 20.857.605 KM, pa zatim slijedi izvoz voća i orašastih proizvoda, kore agruma, dinja i lubenica za 6.181.623 KM, te mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda od njihove destilacije, bitumenskih tvari i mineralnih voskova za 3.807.569 KM”, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Društvo

Vaspitači otkazali najavljeno okupljanje, ŠTRAJK SE NASTAVLJA

Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka otkazali su za danas planirano okupljanje, potvrdila je Slađana Mišić, predsjednica sindikalne organizacije ove ustanove.

Kako je pojasnila, skup je bio najavljen za 13 časova, a cilj je bio da građani vide koliko vaspitača i zaposlenih učestvuje u štrajku. Iako je skup uredno prijavljen, odlučili su da ga otkažu jer se vremenski poklapa s drugim javnim događajem.

“Danas u 13 časova smo najavili šetnju kroz grad da građani vide koliko nas zaista ima. Skup smo takođe prijavili, međutim, odlučili smo da ga otkažemo jer se poklapa sa nekim drugim javnim skupom i ne želimo da ugrozimo bilo koga”, izjavila je Mišić.

Ona je istakla da zaposleni u Centru nastavljaju sa generalnim štrajkom koji traje od početka sedmice, te da su nadležnima uputili zahtjev za promjenu minimalnog procesa rada.

“Mi dalje nastavljamo sa našim štrajkom. Uputili smo direktoru zahtev za promenu minimalnog procesa rada, a ukoliko do ponedeljka ne dođe do ispunjenja naših zahteva, stupićemo u rigoroznije mere”, poručila je Mišić.

Nastavi čitati

Društvo

NIŠTA OD NIŽIH CIJENA LIJEKOVA, nestašica diktira uslove

Iako bh. građani u regionu plaćaju najskuplje lijekove, nadležni poručuju da se niže cijene ne mogu očekivati, jer bi, kako kažu, to dodatno ugrozilo ionako ozbiljan problem nestašice lijekova na tržištu.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ističu da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.

“Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Napominje da sami fondovi, zavodi, imaju mogućnost da putem tendera, pregovora, definisanih cijena na listama mogu da utiču na cijene.

“A što se tiče definisanja cijena medicinskih sredstava, ova agencija nema zakonski osnov da utiče na cijene i nema mogućnost da svojim aktima to definiše”, kazala je Grubiša.

Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini, najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.

“Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi, ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo, onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.

Dodaje da su lijekovi višestruko skuplji nego u nekim zemljama regiona.

“Terapija jednog pacijenta zna da košta i preko 8.000 evra mjesečno, tj. na svakih 21 dan. Tu treba još dodati i lijekove za imunitet. Tako da su troškovi stvarno veliki što se tiče kupovine da bi se neko sam finansirao. Iz tog razloga gotovo 99 posto građana kupuje lijekove izvan zemlje” kazala je Tadićeva.

Na previsoke cijene lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

“Lijekovi u našoj zemlji su već duži period preskupi, dok je u regionu totalno drugačija priča i nije strano čuti da mnogi od naših građana odlaze u Srbiju da nabavljaju lijekove”, kazala je Marićeva i dodala da su marže na lijekove previsoke.

“Prostora za pojeftinjenje sigurno ima, ali mislim da je ovdje neka druga poenta njihove priče, a posebno kada vidimo koliko je apoteka po gradovima otvoreno, što pokazuje da je i te kako unosna branša”, kazala je Marićeva.

Pojasnila je da se u apotekama sada prodaje od žvaka do papuča.

“Apoteka je postala klasična trgovina, tako ni ne čudi zašto ne žele da cijene ne budu niže”, kazala je Marićeva.

Novinar “Nezavisnih novina” Uroš Vukić, koji je radio istraživanje o ovoj temi, objašnjava razloge zašto su lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji.

“Lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji su iz razloga što regulativa koja se donosi na svim nivoima vlasti pogoduje isključivo farmaceutskoj industriji, veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka”, kazao je Vukić.

Ipak, on navodi da su Bosni i Hercegovini po tom pitanju poprilično vezane ruke jer se radi o malom tržištu koje velike farmaceutske kompanije mogu ucjenjivati kako hoće, a slična situacija je i u regionu.

“I ostale zemlje regiona imaju slične probleme. Jednostavno, velike farmaceutske kompanije manipulišu svim tržištima regiona i tome se teško oduprijeti. Rješenje je možda u saradnji regiona po pitanju nabavke lijekova, ali zbog puno interesa, korumpiranosti vlasti u tim zemljama, to je iluzorno očekivati”, rekao je Vukić.

Nastavi čitati

Društvo

“NOVA ALUMINA” planira spaljivati 1.200 tona OTPADA DNEVNO

Kompanija „Nova Alumina“ iz Zvornika planira da dnevno spaljuje do 1.200 tona otpada u postrojenju za proizvodnju toplote i električne energije, a za koje se uveliko pribavljaju neophodne dozvole. Preduzeće je resornom ministarstvu dostavilo prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu u kojoj se navodi da će se u radu koristiti RDF gorivo nastalo od usitnjenog komunalnog otpada i čvrsti komunalni otpad.

Pored snabdijevanja na domaćem tržištu, u planu je da se ono uvozi i iz Evropske unije s obzirom da može godišnje da preradi 400.000 tona komunalnog otpada.

To je više od onoga što se prikupi u Republici Srpskoj za 12 mjeseci.

Primarna svrha postrojenja je proizvodnja toplotne energije, odnosno tehnološke pare za potrebe proizvodnog procesa u „Novoj Alumini“, dok će se proizvedena struja koristiti isključivo za potrebe rada postrojenja, prenosi Capital. Gradiće ga kineska kompanija „Dongfang Electric International Corporation“ po sistemu „ključ u ruke“ na površini od skoro 18.000 kvadratnih metara.

U „Novoj Alumini“ tvrde da Republika Srpska kroz implementaciju ovog projekta rješava ekološke izazove povezane sa upravljanjem komunalnim otpadom i istovremeno stvara osnovu za razvoj sistema proizvodnje RDF goriva.

Navode da se time doprinosi povećanju energetske efikasnosti i ekonomskom razvoju, u skladu sa globalnim trendovima cirkularne ekonomije i primjene obnovljivih izvora energije.

Međutim, daleko od toga da ne postoji opasnost po ljude i životnu sredinu.

Tako se u dokumentu navodi da u poređenju sa ugljem, RDF sadrži manji udio sumpora, međutim, sadrži veće koncentracije hlora koje u nepovoljnim uslovima mogu dovesti do formiranja tragova dioksina i furana, opasnih i izuzetno toksičnih materija. – Projekat je osmišljen tako da osigura stabilnu proizvodnju energije uz efikasno korišćenje dostupnih izvora i u skladu sa važećim tehničkim i standardima zaštite životne sredine – navodi se u prethodnoj procjeni.

Inače, plan je da se otpad nakon sagorijevanja reciklira i koristi kao šljaka u građevinskom sektoru, kao podloga za saobraćajnice ili materijal za zatrpavanje ili izravnavanje terena.

Biće postavljen i sistem za prečišćavanje dimnih gasova koji bi trebao da ima visok stepen uklanjanja zagađujućih materija.

– U potpunosti je usklađen sa zahtjevima najboljih dostupnih tehnika i relevantne evropske regulative i standarda za postrojenja ove vrste – tvrde u „Novoj Alumini“.

Podsjećamo, „Alumina“ je i ranije imala planove oko spaljivanja otpada, ali u daleko manjem obimu. Capital je 2023. godine pisao o njihovim namjerama da u postojeći sistem zagrijavanja uz ugalj dodaju i deset odsto RDF goriva.

Međutim, očigledno je da je došlo do velikog zaokreta koji sigurno neće obradovati one koji se bave zaštitom životne sredine.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno