Kako se grijete, koja vam je starost peći, na šta ložite i koliko vam dimi iz dimnjaka – podaci su koje će vlasti u Hrvatskoj uskoro početi detaljno prikupljati i unositi u jedinstvenu državnu bazu. Hrvatska ulazi u uspostavu tzv. Registra malih kućnih ložišta (ReMaL), u okviru velikog evropskog projekta „LIFE Slovenia SupAIR“, koji je usmjeren na praćenje i smanjenje emisije štetnih čestica iz domaćinstava.

Iako nadležni u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije projekat predstavljaju kao nužan korak ka čistijem vazduhu i modernijem praćenju zagađenja (posebno lebdećih čestica PM2,5), ova najava izazvala je burne reakcije i sumnjičavost građana koji se s pravom pitaju: da li je ovo uvod u zabranu loženja na drva i novi talas poreza i kazni?

Šta se tačno planira popisivati?

U novu evidenciju ulaze mali kućni uređaji za grijanje koji su do sada bili potpuno van radara centralnih vlasti:

• Klasične peći na čvrsta goriva (drva, ugalj, pelet),

• Kamini i termo-kamini,

• Individualni kotlovi za centralno grijanje,

• Vrsta goriva koja se troši i tehničke karakteristike samih ložišta.

Plan je da se projekat sprovodi u periodu od 2027. do 2034. godine. Kao osnova poslužiće slovenački model, gdje već postoji detaljan registar po opštinama koji prati starost i efikasnost svakog uređaja u domaćinstvu.

Ko će ulaziti u kuće: Dimnjačari ili inspekcije?

Najveću konfuziju izaziva činjenica da nadležni još nisu definisali ključne operativne detalje. Iako se spominje edukacija stručnih službi, lokalnih samouprava i dimnjačara, ostalo je potpuno otvoreno:

1. Hoće li građani sami morati prijavljivati svoje peći pod prijetnjom kazne?

2. Da li će dimnjačari dobiti ulogu „kontrolora“ koji pri redovnim posjetama popisuju modele i serijske brojeve ložišta?

3. Hoće li podaci iz baze biti povezani sa inspekcijskim nadzorom i mogućim globama na terenu?

Građani u strahu: Od „popisa“ do poreza na dimnjake

Na društvenim mrežama i forumima već se razvila oštra polemika. Mnogi građani otvoreno izražavaju strah da država pravi registar kako bi u sljedećoj fazi oporezovala one koji se griju na fosilna goriva i drva, ili ih natjerala na prisilnu zamjenu peći znatno skupljim sistemima poput toplotnih pumpi.

U ruralnim krajevima i manjim mjestima, gdje je grijanje na drva za mnoge jedina ekonomska opcija usred rasta troškova života, najava pretresa po kotlovnicama i dnevnim sobama doživljava se kao direktan udar na sirotinju i lični prostor pod plaštom „zelene tranzicije“.

Banjaluka24

Porodica preminulog Kristijana Josipa Periša otkrila je nove potresne detalje tragedije u Zagrebu. Kako navode, njegova vjerenica je nakon njegove smrti izgubila bebu. Porodica poručuje da nisu ubili samo njega, već i dijete koje je njegova vjerenica izgubila prije nekoliko dana.

Zbog svega kroz šta prolaze, kao i zbog objavljenih fotografija, članovi porodice su, kako kažu, doživjeli dodatne traume i morali da potraže ljekarsku pomoć.

Zašto je Kristijan otišao u bolnicu

Jedna članica porodice opisala je šta se događalo, zbog čega je Kristijan došao u bolnicu i šta je uslijedilo.

Kristijan je mirno došao kolima Hitne pomoći, nakon poziva jednog člana porodice, kako bi dobio pomoć jer je imao strahove zbog kojih mu je bio potreban razgovor sa stručnom osobom. 

Prilikom dolaska Hitne pomoći i policije sarađivao je i nije bio agresivan. Međutim, nije mu bilo drago kada je stigao u Jankomir jer se prisjetio događaja od prije sedam godina, kada je u sličnoj situaciji zatražio pomoć u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan.

I ranije doživio torturu?

Tom prilikom je, prema navodima porodice, doživio fizičko nasilje i gušenje, o čemu porodica nije znala sve donedavno, kada je za to saznala od treće osobe kojoj se Kristijan povjerio.

Doktorka: Tek sam došla u smjenu, ne znam detalje

Bolnica nije direktno obavijestila porodicu o smrti pacijenta, već je 21. oktobra oko 22.40 časova obavijestila njegovu vjerenicu. Porodica je za njegovu smrt saznala oko 23.10 časova, preko porodice vjerenice.

Kada su članovi porodice stigli u bolnicu, rečeno im je da je Kristijan bio psihomotorno uznemiren, da su pokušavali da ga obuzdaju i da je nakon primjene intramuskularne terapije iznenada prestao da diše i izgubio puls.

Kada je porodica zatražila detalje o tome šta se tačno dogodilo, doktorka Silvana Jelavić rekla je da je tek došla u noćnu smjenu i da ne zna pojedinosti, već samo da je prestao da diše.

Porodica je molila da vidi tijelo preminulog, ali im je rečeno da to nije moguće jer su u sobi sa njim drugi pacijenti.

Tek nakon što je jedna članica porodice, koja je i sama ljekarka, telefonom provjerila da li imaju zakonsko pravo da vide tijelo preminulog, porodici je dozvoljeno da uđe u sobu.

Kada su ušli, u sobi nije bilo nikoga osim preminulog Kristijana.

Prilikom izlaska iz bolnice, doktorka Silvana Jelavić rekla je članici porodice da će, kada tuga prođe, sesti sa njom na kafu kako bi joj ispričala kakav je divan dan provela sa Kristijanom i kako je on bio predivan mladić.

Međutim, prethodno je tvrdila da je tek došla u noćnu smjenu i da ne zna detalje, navodi članica porodice.

Traže odgovornost svih koji su bili prisutni

Članica porodice dalje navodi da je od bolnice dobila potvrdu o smrti, datiranu 21. oktobra, u kojoj je kao uzrok smrti naveden srčani zastoj.

Porodica je za snimke saznala iz medija. Prije toga ih nisu vidjeli, niti ih posjeduju.

Međutim, čim su vidjeli Kristijanovo tijelo i sumnjive tragove na njemu, posebno na vratu, posumnjali su u tačnost tvrdnji ljekarke da je uzrok smrti bio srčani zastoj, naročito imajući u vidu da je Kristijan bio potpuno fizički zdrav.

Porodica je već narednog dana podnela prijavu policiji zbog sumnje na nasilnu smrt.

Zatim je 23. oktobra, preko advokata, podneta krivična prijava nadležnom tužilaštvu, kao i zahtev nadležnom ministarstvu za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad bolnicom.

Istovremeno je bolnici upućen zahtev da sačuva sve snimke video-nadzora.

Porodica očekuje pravdu za Kristijana i nada se da niko u budućnosti neće morati da prolazi kroz istu patnju izazvanu smrću koja nije smela da se dogodi.

Takođe očekuju da svi koji su odgovorni za njegovu smrt dobiju otkaze i izgube licence za rad.

Porodica smatra da odgovornost moraju da snose sve osobe koje su bile prisutne u trenutku incidenta, bez obzira na to da li su direktno ili indirektno doprinele smrtnom ishodu.

Svi koji su bili tamo videli su šta se događa i svi snose odgovornost za Kristijanovu smrt, poručuju njegovi najbliži.

Pohapšeni svi medicinski tehničari

Kristijan je pristao da uđe u bolnicu kako bi mu pomogli, ali su ga ljekari, medicinske sestre i tehničari izneverili, zaključuje porodica Periš u izjavi za Jutarnji list.

Podsetimo, u nedelju popodne objavljeno je da su četvorica medicinskih tehničara uhapšena zbog sumnje da su počinila teško ubistvo bivšeg atletičara, diplomiranog kineziologa i dugogodišnjeg trenera u paraobaranju ruke.

Plenković o smrti sportiste Kristiana Periša: Na osnovu snimka se može vidjeti da je pacijent ubijen, prenosi Jutarnji.

Srpskainfo

Dok se Studentska lista priprema za preuzimanje vlasti i formiranje novih institucija, još nije poznato ko će se naći na najvažnijim funkcijama u budućoj Skupštini i Vladi Srbije.

Postavlja se pitanje da li je takav način odlučivanja održiv i nakon preuzimanja vlasti.

Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer za Novu ukazuje da to predstavlja izazov kada pokret treba da pređe iz protestne organizacije u političku strukturu koja upravlja državom.

Nakon ubjedljive pobjede Studentske liste na vanrednim izborima 25. oktobra, sve oči uprte su u procese primopredaje vlasti i formiranje Skupštine i Vlade Srbije.

Javnost iščekuje da čuje koja će to imena sa Studentske liste biti na najvažnijim funkcijama, poput mandatara za sastav Vlade, ministara, predsjednika Narodne skupštine.

Zašto je plenumsko odlučivanje izazov za novu vlast?

Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer kaže da, imajući u vidu koliko je Studentski pokret kompleksan, očekivano je da izbor ljudi koji će vršiti funkcije u Skupštini i Vladi Srbije bude takođe kompleksan.

“Mislim da to proizilazi iz same prirode Studentskog pokreta i toga da je neophodno da se održi vid demokratičnosti koji je oblikovao pokret od samog početka”, kaže Burazer.

S druge strane, ističe da dinamika događaja primorava studente da donose odluke brže.

“Da se neke stvari olakšaju u smislu donošenja odluka. To verovatno već jeste neki izazov za Studentsku listu, imajući u vidu kako je to sada funkcionisalo, ali negde je i nužnost da se neki procesi izvršavaju brže, posebno ako imamo u vidu koliko je trajalo formiranje Studentske liste, jasno je da izbor ljudi na nove funkcije mora biti brži od toga”, kaže Burazer.

Dodaje da će veliki izazov u budućnosti biti to na koji će način Studentski pokret nastaviti da održava odnos sa Vladom i poslanicima.

“Tu će morati da se naprave neki mehanizmi, jer pretpostavljam da donošenje odluka na način na koji je to ranije bilo neće biti moguće u situaciji kada se upravlja državom, a ne samo pokretom”, zaključuje Burazer.

Ko odlučuje o kandidatima za Skupštinu i Vladu Srbije?

Da je plenumsko odlučivanje još uvijek zastupljeno, posebno uoči formiranja novog saziva Skupštine Srbije, prethodnih dana potvrdili su kandidati za poslanike Studentske liste.

Buduća poslanica Studentske liste u Skupštini Srbije Mirjana Nikolić izjavila je FoNetu, govoreći o načinu odlučivanja o budućim kadrovskim prijedlozima, da se trenutno čekaju odluke studentskih tijela, koja se usaglašavaju na nivou svih univerzitetskih centara u zemlji. Ona je navela da pretpostavlja da postoji i komunikacija studenata sa pojedinačnim profesorima, a da očekuje da će i sami kandidati na kraju imati priliku da iznesu mišljenje o prijedlozima.

“Ako oni daju prijedlog određene osobe za predsednika Skupštine, jedan od dokumenata koji taj predloženi predsednik Skupštine mora da priloži jeste i saglasnost”, navela je Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umjetnosti u Beogradu.

Istakla je da predstavnici Studentske liste neće osporavati odluke studentskih tijela, ali da je važno i da osobe koje budu predložene prihvate kandidaturu i preuzimanje buduće funkcije.

Da li su studenti već izabrali kandidata za predsjednika Skupštine?

Da se razgovori oko imena novog predsjednika Skupštine vode, naveo je još jedan kandidat sa Studentske liste, Aleksandar Baucal, dodajući da je proces u završnoj fazi.

Ipak, da su razgovori okončani potom je naveo kandidat SL, Dejan Šoškić, dodajući da će to objaviti Studentski pokret.

“Studenti su dogovorili ko će obavljati funkciju predsednika Skupštine, a njegovo ime će objaviti studentski pokret”, rekao je Šoškić.

Istovremeno, naznačio je da studenti znaju da grupa izabranih ljudi sa Studentske liste koja će ući u Parlament, po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje.

“Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces”, rekao je Šoškić.

Kako funkcionišu studentski plenumi?

Od početka protesta i stvaranja Studentskog pokreta, osnovu je predstavljao plenum – način direktnog odlučivanja o svim važnim pitanjima.

Kako su ranije objasnili studenti, plenum je glavno tijelo na kojem se direktno, demokratskim putem donose sve važne odluke vezane za protest.

Na plenumu svaki student ima pravo da iskaže svoje mišljenje ili da da prijedlog, a odluku donose svi, glasanjem za ili protiv. Prijedlozi se usvajaju prostom većinom glasova.

Plenumom predsjedava grupa od nekoliko ljudi u kojoj jedan ima zaduženje da moderira, drugi da mu pomaže u tome, a treći da vodi zapisnik. Na kraju svakog plenuma se izglasava nova grupa “moderatora” koja će pripremiti i voditi sljedeći plenum.

U periodu između dva plenuma, tijela putem kojih se studenti organizuju su radne grupe u kojima svako može da učestvuje i koje takođe izglasava plenum pred kojim su one i odgovorne.

Postoje radne grupe za odnose sa medijima, agitaciju, društvene mreže, obezbjeđenje itd.