Connect with us

Svijet

DONIJETA PRVA ODLUKA: Međunarodni sud odlučio o hitnim mjerama protiv Izraela

Međunarodni sud pravde naložio je danas Izraelu da preduzme mjere da spriječi i kazni direktno podsticanje na genocid u ratu u Gazi.

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu danas objavio je danas prvu odluku u predmetu koji je pokrenula Južnoafrička Republika, a u kojem se tvrdi da Izrael sprovodi genocid u Gazi. Sudija Džoan Donogu saopštila je da je sud odlučio da Izrael mora da “preduzme sve mjere u okviru svoje moći” kako bi spriječio sva djela u okviru konvencije o genocidu.

Dodala je da Izrael mora da obezbijedi “sa trenutnim učinkom” da izraelske snage ne počine ništa od dela iz konvencije o genocidu. Izrael takođe da mora preduzme hitne mjere za poboljšanje humanitarne situacije u Gazi.

Devet hitnih mjera koje je tražila Južnoafrička Republika
Južnoafrička Republika tražila je od Međunarodnog suda pravde da razmotri devet hitnih mera koje predlaže. To su:

Izrael mora odmah da obustavi svoje vojne operacije u i protiv Gaze,
Izrael mora da obezbedi da sve vojne jedinice koje vodi, podržava ili koje su pod njegovim uticajem, kao i sve organizacije i ljude koje kontroliše ili na koje utiče, ne preduzimaju korake za dalje vojne operacije u Gazi,
Južnoafrička Republika i Izrael će sprečiti genocid nad Palestincima,
Izrael mora da odustane od ubijanja, ranjavanja, uništavanja života i sprečavanja rađanja Palestinaca,
Izrael mora da spreči raseljavanje, lišavanje, uključujući hranu, vodu, sklonište, pomoć i medicinske potrepštine, i uništavanje života palestinskog naroda,
Izrael ne sme da podstiče genocid i mora da kažnjava dela i podsticanje na genocid,
Izrael mora da sprečiti uništavanje i obezbedi očuvanje dokaza i ne uskratiti pristup Gazi misijama za utvrđivanje činjenica, međunarodnim mandatima i drugim telima,
Izrael mora da podnese izveštaje ICJ-u kako bi izvršio naredbu Južnoafričke Republike o preduzetim merama u roku od nedelju dana i redovno nakon toga dok sud ne donese konačnu odluku,
Izrael mora da se uzdrži “od bilo kakve radnje i obezbediće da se ne preduzme nikakva radnja koja bi mogla pogoršati ili produžiti spor pred Sudom ili otežati njegovo rešavanje”.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno